Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice. Trebali biste nadograditi ili koristiti alternativni pregledač.
Golden Gate most noću sa San Franciscom u pozadini
Most Golden Gate (en. Golden Gate Bridge) jedan je od najprepoznatljivijih simbola San Francisca i Sjedinjenih Američkih Država.
Povijest i karakteristike mosta
Divljenje i skepticizam bile su reakcije na projekt koji je 1918. godine započeo mladi inženjer Joseph B. Strauss: veličanstveni viseći most koji treba zamijeniti trajekte koji su povezivali San Francisco s gradovima okruga Marin, preko ulaza u zaljev. Tjesnac između San Francisca i Tihog oceana je 1846. g. kapetan John Fremont nazvao Golden Gate, vjerojatno zbog analogije s Golden Hornom u Istanbulu. Međutim, tjesnac je u Bosporu mnogo uži, a vode pliće i manje turbulentne od ovih u Golden Gateu. Bilo je potrebno pet godina kako bi se svladao lobi prijevoznika trajekata - u to je vrijeme bilo aktivno više od 170 brodova - i da se uvjeri javnost u vrijednost ove investicije, koja je tada procijenjena na 27 milijuna dolara da bi u konačnici iznosila 35 milijuna dolara. Most Golden Gate (en. Golden Gate Bridge) jedan je od najprepoznatljivijih simbola San Francisca i SAD-a.
Most je izgrađen 1937. godine. Ukupna duljina mosta (uključujući prilaze) je 2737 m ili 1,7 milja. Udaljenost između dva tornja (glavni luk) je 1.280 metara (4.200 stopa), dok je visina od vode 67 metara (220 stopa). Dva tornja se uzdižu na visinu od 227 metara (746 stopa). Promjer glavnih nosećih kablova je 91 centimetar. Most je lociran na geografskim koordinatama 37°49′11″N, 122°28′43″W. Ima šest traka za motorna vozila te dvije staze za pješake i bicikliste. Dnevno mostom prođe preko sto tisuća vozila.
Most Golden Gate je bio najveći viseći most na svijetu nakon izgradnje 1937. godine, te je odmah postao simbol San Francisca. Trenutno je to osmi najveći viseći most u svijetu, a drugi u SAD-u, nakon Verrazano-Narrows mosta u New Yorku.
Most uzdaha jedan je od mnogih mostova u Veneciji, a ubraja se među najpoznatije od njih. Venecija je grad romantike, pa tako legenda kaže da je most dobio ime dobio po uzdasima zaljubljenih koji bi se ondje poljubili za zalaska sunca. Istina je ipak ponešto drukčija i tužnija.
Most je izgrađen u 17. stoljeću s namjenom povezivanja starog zatvora, smještenog u Duždevoj palači, i novog, odmah preko rijeke. Veliki engleski romantičar, Lord Byron, popularizirao je priču po kojoj bi šetnja tim mostom bila posljednji pogled na slobodu za mnoge zatvorenike koji su išli na pogubljenje te bi uzdisali gledajući posljednji put vanjski svijet. No, u vrijeme kad je most sagrađen inkvizicija i smaknuća bili su već stvar prošlosti. Ipak, mnogi su proveli ostatak života u zatvoru i stoga ime mosta ne gubi na smislenosti.
Jedan od rijetkih zatvorenika koji je uspio pobjeći iz strogo čuvanog zatvora je slavni ljubavnik Giacomo Casanova. Zanimljivo je i da postoje dvije kopije Mosta uzdaha i to obje u Engleskoj. Jedna se nalazi u Oxfordu, a druga u drugom slavnom sveučilišnom gradu – Cambridgeu.
Venecija je grad brojnih mostova, a uz Most uzdaha svakako je najpoznatiji Most Rialto (Ponte di Rialto).
Mostovi se vekovima grade kako bi ljudima olakšali dolazak od jednog do drugog mesta, njihov cilj je prelazak preko prirodnih ili veštačkih prepreka. Mogu biti napravljeni od različitih materijala, različite su strukture, a ono što im je zajedničko je da prelazak, ali i pogled na njih, ostavlja bez daha. Predstavljamo vam mostove zbog kojih smo mi ostali bez daha!
Most Mijo, Francuska foto: tibchris/flickr.com
Most Mijo, Francuska – Ovo je najviši drumski, viseći most na svetu. Visok je 343 m, a dug 2,5 km. Gradnja mosta završena je 2004. godine, i deo je autoputa koji spaja Pariz i Barselonu. Most Mijo ima sedam ogromnih nosećih stubova, a najviši je visok 343 m (za 23 m viši od Ajfelove kule). Interesantno je da se početak mosta nalazi na nadmorskoj visini od 270 m, što nije najviše na svetu. Za gradnju ovog mosta bilo je potrebno 200.000 t betona, 36.000 t čelika i 9.000 t asfalta.
Most na Adi, Srbija foto: Miloš Perić
Most na Adi, Srbija – Ovaj drumski i šinski most nalazi se u glavnom gradu Srbije, i povezuje njegove opštine, Novi Beograd i Čukaricu. Most je otvoren za saobraćaj od početka 2012. godine, ali su svi zainteresovani pešaci mogli njime prošetati još dok je bio u izgradnji, tačnije 13. i 14. marta 2011. Na mostu se nalazi jedan pilon. Iako je otvoren, na njemu se i dalje radi, a kada bude završen, ovaj most sa kosim zategama biće dug 929 m, imaće šest saobraćajnih traka, dve staze za pešake i dva koloseka namenjena budućem lakom metrou.
Most Anzak, Australija foto: photohome_uk/flickr.com
Most Anzak, Australija – Ovaj most nalazi se u blizini poslovne oblasti Sidneja, a otvoren je 1995. godine. Most Anzak je najduži kablovski most u Australiji: širok je 32,2 m, a glavni raspon je dužine 345 m. Sa severne strane mosta postoji pešačka/biciklistička staza, a potrebno vam je oko 30 ili 40 minuta hoda da biste prešli sa jedne na drugu stranu.
Klesarski most, Kina foto: edwardwong/flickr.com
Klesarski most, Kina – Ovaj visoki most sa kosim zategama otvoren je za saobraćaj krajem 2009. godine. Most se proteže na dužini od 1,6 km, i ima po tri trake u oba smera. Sa glavnim rasponom od 1.018 m, ima drugu najdužu kosu zategu na svetu (ispred njega je most Sutong). Klesarski most dobitnik je Vrhovne nagrade za 2010. godinu, koju svake godine dodeljuje Institucija građevinskih konstruktora Velika Britanija.
Živopisni most, Rusija foto: lemezza/flickr.com
Živopisni most, Rusija – Ovo je prvi kabl-most u Rusiji, otvoren 2007. godine, a prostire se preko reke Moskva. Takođe, najviši je kabl-most u Evropi. Jedinstven je po tome što najvećim delom ide pored reke, a ne preko nje. Glavni pilon visok je 105 m, i nosi težinu palube preko 78 kablova.
Most Vasko da Gama, Portugalija foto: F H Mira/flickr.com
Most Vasko da Gama, Portugalija – Ovaj most proteže se preko reke Težo u Lisabonu, i važi za najduži most u Evropi, uključujući i vijadukte, a osmi je u svetu. Dužina Vasko da Gama mosta je 17,2 km, a za saobraćaj je otvoren 1998. godine. Cilj njegove izgradnje bilo je da se ublaži zagušenje na drugom lisabonskom mostu, Abril. Most ima šest traka, a ograničenje je 120 km/h.