Znanje u koje se danas čovjek može pouzdati je jedino ono znanje koje nam nudi nauka, a koje je naučno dokazano kao neosporna činjenica. Isto tako, jedino sredstvo sa kojim možemo dokučiti to znanje je naš razum, naš racio. Eto, taj racio i taj razum, ako želi da pojmi Boga, ne može ga pojmiti na način kako se on predstavlja u svetim knjigama i uopšte u teologiji.
Znanost — traganje čovječanstva za istinom
Udovoljavanje izazovima 21. stoljeća
DEVET, osam, sedam, odbrojavanje se nastavlja! Odbrojavanje za lansiranje rakete? Ne, već odbrojavanje koliko godina još preostaje prije nego čovječanstvo uleti u neizvjesnosti 21. stoljeća.
Na temelju znanstvenih dostignuća prošlog stoljeća, mnogi mogu iskreno vjerovati da se znanost može uhvatiti u koštac sa bilo kojim izazovom koji bi moglo donijeti 21. stoljeće. Oni možda razmišljaju poput jednog francuskog autora na početku 20. stoljeća: ”Znanosti je danas suđeno da vlada svijetom“, napisao je. ”Od sada nadalje vladavina nad svijetom pripada, ne božanstvu, nego znanosti kao dobrotvoru narodâ i oslobodiocu čovječanstva.“
Da bi znanost ispunila ta očekivanja, morala bi ukloniti mnoge probleme koje je pripomogla stvoriti.
Uništavanje okoline za koje je znanost odgovorna ogromno je. Knjiga 5000 Days to Save the Planet navodi: ”Ako nastavimo s našim sadašnjim pravcem eksploatacije okoline, pitanje nije da li će suvremeno društvo preživjeti u sljedeće stoljeće, već da li će nestati u prasku ili u cviljenju?“
Teško da to izgleda kao prihvatljiv izbor.
Ograničenja znanosti
”Mnogi naučnici 19. stoljeća (...) često su smatrali da će jednog dana postići apsolutnu istinu i konačno razumijevanje“, kaže knjiga The Scientist. ”Njihovi nasljednici“, nastavlja knjiga, ”govore samo o dolaženju do ’djelomičnog razumijevanja‘, o stalnom približavanju istini, ali nikada o tome da su je potpuno shvatili.“
To pomanjkanje apsolutne spoznaje ozbiljno ograničava ono što znanost može napraviti.
Znanstvene činjenice nikada se nisu promijenile tokom godina, a znanstvene teorije jesu — i to uvijek iznova. U stvari, ponekad su teorije teturale iz jedne krajnosti u drugu. Naprimjer, medicinski znanstvenici su ranije smatrali da je puštanje krvi iz tijela ozbiljno bolesne osobe znanstvena stvar koju treba učiniti. Kasnije su mislili da je odgovor u infundiranju krvi. Sada neki počinju priznavati da je mudro ne učiniti ni jedno ni drugo, nego da se traže manje opasniji alternativni tretmani.
Očito je da je ono što znanstvenici znaju mnogo manje od onoga što ne znaju. The World Book Encyclopedia primjećuje:
”Botaničari još uvijek ne znaju točno kako djeluje proces fotosinteze. Biolozi i biokemičari još uvijek nisu pronašli odgovor na pitanje kako je nastao život. Astronomi još uvijek nisu iznijeli zadovoljavajuće objašnjenje za porijeklo univerzuma. Medicinski znanstvenici i fiziolozi ne znaju uzrok ili lijek za rak ili kako izliječiti razne virusne bolesti. (...) Psiholozi ne znaju sve uzroke mentalne bolesti.“
Znanost je također ograničena u smislu da ne može biti bolja od ljudi koji se njome bave.
Drugim riječima, na znanstvenikovo pomanjkanje spoznaje dolazi i njegova nesavršenost. Autori knjige 5000 Days to Save the Planet otkrili su da su ”uvijek iznova (...) organizacije za specijalne namjene manipulirale istraživanjem, iskrivljavale analize cijena-korist i potiskivale informacije kako bi prodale štetne proizvode ili nastavile s aktivnostima koje su štetne za okolinu.“
Čak i ako je većina znanstvenika poštena, još uvijek nema razloga stavljati njih ili njihovu aktivnost na pijedestal. ”Oni su baš kao i svi drugi“, tvrdi Britanac Edward Bowen, i sâm znanstvenik. ”Svi oni imaju svoje nedostatke. Neki su predani, neki beskrupulozni, neki oštroumni, drugi tupasti. Znam neka od velikih imena nauke, ljude koji su napravili ogromno dobro za svijet. I iako ne znam nijednog znanstvenika koji je u zatvoru, znam neke koji jako zaslužuju da tamo budu.“
Jasno je da zbog svojih mnogih ograničenja suvremena znanost nije u stanju udovoljiti izazovima 21. stoljeća.
Naročito je doživjela neuspjeh u zaštiti okoline, i umjesto da pomogne očistiti Zemlju od rata, pomogla je stvoriti oružja za masovno uništavanje
