Istine i zablude o holesterolu

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Susam skida holesterol i jača imunitet

Mondo


Omiljena namirnica orijentalnih i severnoafričkih naroda, susam odavno se preselila i kod nas.

Koristi se na mnogobrojne načine. Kod mnogih tradicionalnih jela, kolača, slatkiša, namaza, hleba i peciva, susam predstavlja jedan od najvažnijih sastojaka. A za njegovo lekovito dejstvo protiv ćelavosti, peruti, zubobolje, zujanja u ušima, išijasa, poremećaja u dojenju znali su još stari Egipćani, Asirci, Vavilonci, Indusi i Kinezi.

Njegovo seme sadrži između 45 i 60 odsto kvalitetnog ulja koje se koristi za kuvanje, spremanje salata i proizvodnju margarina. Izuzetno je lekovit jer njegovo seme sadrži najveću koncentraciju fitosterola, sastojka nalik po hemijskoj strukturi holesterolu.

Fitosteroli imaju moć, ukoliko su dovoljno prisutni u ishrani, da redukuju nivo holesterola u krvi, poboljšaju imunitet i smanje rizik od nastanka pojedinih oblika karcinoma.

Susam je izuzetno bogat gvožđem, pa je dovoljno uneti samo 25 grama ovog semena da bi se zadovoljila polovina dnevnih potreba čoveka za ovim mineralom. Osim gvožđa u velikim količinama prisutni su i kalcijum, mangan, bakar, magnezijum i selen.

Od vitamina, posebno mesto zauzima vitamin E, moćan antioksidans koji štiti ćelije od starenja, pojave tumora i srčanih bolesti. Istovremeno, izvrstan je izvor i tijamina B1, piridoksina B6, nijacina, folne kiseline i riboflavina. Sezamin je još jedan sastojak važan u zaštiti jetre od oksidativnih oštećenja. Proteini i masne omega-6 kiseline su, takođe, susamovi važni sastojci za očuvanje zdravlja.

Istraživanja su pokazala da je susam delotvoran protiv upala i bolova kod reumatoidnog artritisa, kao i astmatičnih napada. Iako težak za osetljive stomake, susam ipak povremeno treba konzumirati, jer predstavlja savršen čistač organa za varenje. Naravno, prethodno mora malo termički da se obradi, odnosno da se propeče ili proprži na tihoj vatri.

Za osobe koje nemaju u organizmu dovoljno kalcijuma, susam je namirnica izbora. Dovoljno je jednu supenu kašiku ovog semena potopiti u 0,5 decilitra jogurta i ostaviti da prenoći. Ujutru pojesti na prazan stomak. Postupak ponavljati u kontinuitetu.
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Jaja ne povećavaju holesterol

Najčešće zablude o uticaju hrane na zdravlje

Jaja ne povećavaju holesterol


CDC/Blic| 06. 03. 2010. - 00:02h| Foto: Shutterstock|

Ako ste odlučili da se odreknete kafe zato što ste čuli da ćete da dehidrirate ili izbegavate jaja da biste smanjili holesterol, nemojte to da radite. Nutricionisti razotkrivaju popularne zablude koje nam nameće pseudonauka.

18615_svmit01-foto-shutterstock_f.jpg


Ako jedete jaja za doručak možete čak i da oslabite



Kafa izaziva dehidrataciju
Pedeset odsto nas ograničava sebi broj šoljica omiljenog crnog napitka iz ubeđenja da ćemo zbog nje da izgubimo dragocenu tečnost neophodnu organizmu. Ali nije tako. "Kafa ne deluje kao diuretik na osobe koje je redovno piju", objašnjava dr Ana Granddžin iz Centra za ljudsku ishranu u Nebraski. Svaka šoljica koju popijete zapravo vam obezbeđuje tečnost i povećava nivo antioksidanasa u krvi za četiri odsto tokom naredna dva sata. Ali držite se pravila da dnevno ne prekoračite dozu od tri do četiri šolje zbog visokog sadržaja kofeina.


18619_svmit03-foto-shutterstock_kf.jpg


Borovnice sadrže više antioksidanasa nego drugo voće
Borovnice uživaju ugled superhrane već duže vreme, ali su istraživači sa Teksaskog univerziteta A&M otkrili da jedna šljiva sadrži istu (a ponekad i veću) količinu antioksidanasa nego šaka borovnica. "Ljudi pojedu samo nekoliko borovnica odjednom, možda kao dodatak pahuljicama ili kao ukras na torti, ali će zato uvek pojesti celu šljivu", kaže dr Luis Sisneros-Zevaljos, vođa istraživanja. Zato šljive obezbeđuju više antioksidanasa po jednoj porciji.


Kalorije više goje noću
Plašite se da večerate posle osam uveče jer su vam rekli da nećete uspeti da sagorite te kalorije? Kada su naučnici proučavali majmune koji su konzumirali 65 odsto svojih kalorija noću, otkrili su da imaju isti broj kilograma kao životinje koje su jele istu hranu, ali samo šest odsto noću.
Ugojićete se samo ako pojedete više nego što vam je potrebno, recimo ako grickate neograničene količine čipsa ispred televizora. Od normalne večere se ne goji. "Čovek ne jede samo ako je gladan, mi jedemo iz dosade, zbog umora i stresa", ističe dr Krisi Veber. "Da biste se oslobodili te navike, suočite se sa emocijama koje zapravo hranite i pozabavite se time."


18617_svmit02-foto-shutterstock_kf.jpg



Jaja povećavaju holesterol

Dr Brus Grifin sa Univerziteta u Sariju (Engleska) tvrdi suprotno. On je izveo sledeći eksperiment: grupa dobrovoljaca je tokom 12 sedmica bila na niskokaloričnoj ishrani i svakodnevno je konzumirala po dva jajeta. Holesterol im se nije povećao, a pošto su neki i oslabili, on se čak i smanjio. Pokazalo se takođe da jaje za doručak odlično zasićuje, pa je i to ključ uspeha za vitku figuru.


Sirće "balzamiko" je najzdraviji preliv za salatu
Ono sadrži nula masti i manje od tri kalorije na pet mililitara, pa zašto ga ne bismo voleli? Možda zato što su naučnici dokazali da salata sa malo masnoće (recimo s maslinovim uljem, malo pavlake ili sira) pomaže organizmu da apsorbuje dragocene sastojke iz povrća, recimo beta karoten i likopen. Ili još bolje, osobe koje su jele salatu uz avokado, apsorbovale su petostruko više luteina, 15 puta više beta karotena i sedmostruko više alfa karotena od onih koji su jeli samo salatu.
Dakle, sledeći put kad za ručak spremite salatu, ne plašite se da joj dodate i malo "zabranjenog voća".


I kafa bez kofeina razbuđuje
Mnogi misle da kafa bez kofeina ne može dovoljno da vas razbudi. Za divno čudo, takva kafa ipak sadrži oko 5 mg kofeina, ali od njega sigurno nećete živnuti. Naprotiv. Dr Kristal Haskel sa Univerziteta Nortambrije otkrila je da nas mala količina kofeina usporava i da zapravo sve ispod 10 mg doprinosi tome da se osećamo umornim i ne pamtimo stvari kao obično. Dakle, prestanite da pijete takvu kafu i pređite na osvežavajući biljni čaj, recimo od đumbira.


Čuvanje namirnica
Povrće i voće treba držati u frižideru
Najnovija istraživanja su pokazala da će lubenica koja se čuva na sobnoj temperaturi za dve nedelje udvostručiti količinu antioksidansa beta karotena i imaće 20 odsto više likopena nego ista takva lubenica koja se drži u frižideru. Paradajz, breskve i banane povećavaju svoju hranljivu vrednost ako ih čuvate u špajzu umesto u frižideru.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Holesterol - neprijatelj krvnih sudova

Holesterol - neprijatelj krvnih sudova

Stil magazin 11.05.2010 19:13



Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su idealan način da 'zaobiđete' kardiovaskularne bolesti.

Bez holesterola ne možemo da živimo. On je neophodan za građu ćelijskih membrana, omotača nervnih vlakana, proizvodnju polnih hormona i vitamina D. Od velikog značaja je za sintezu žučne kiseline, koja olakšava varenje masnoća i masnih kiselina putem krvi.
Organizam proizvodi holesterol prirodnim procesom sinteze u jetri. Njegova količina u telu zavisi dobrim delom od zasićenih masti koje u organizam unesemo hranom.
Ne sadrže sve masnoće holesterol, već samo one životinjskog porekla. U prvom redu to su punomasno mleko i mlečne prerađevine, žumance, masno meso, slanina, čvarci, paštete...
U proseku, različitom hranom se u organizam dnevno unese 1000 miligrama holesterola. Stručnjaci ističu da bi dnevna doza holesterola trebala da iznosi 300 miligrama (primera radi, samo jedno žumance sadrži 300 do 450 mg holesterola).


Koristan i štetan holesterol

U krvi postoje dve vrste čestica koje ga sadrže, tj. koje ga prenose po organizmu. To su LDL (lipoproteini niske gustine) i HDL (lipoproteini velike gustine). LDL čestice su bogate holesterolom i on se iz njih taloži na zidove krvnih sudova i tako podstiče arteriosklerozu. Zbog toga se LDL holesterol i zove štetan holesterol.
HDL čestice, međutim, prikupljaju na sebe neiskorišćeni holesterol i onaj iz masnih naslaga na krvnim sudovima i odnose ga u jetru, pa stoga deluju protiv arterioskleroze. Zato HDL holesterol nazivaju korisnim holesterolom.
Tegobe se javljaju kada se u krvi nakupi prevelika količina LDL čestica ili kada imamo premalo HDL čestica. Posledica je taloženje holesterola na zidovima krvnih sudova, odnosno nastajanje arterioskleroznih naslaga koje začepljuju krvne sudove i dovode do infarkta srca ili moždanog udara.


Čep u krvnim sudovima

Povećan nivo holesterola u krvi, čemu doprinose, na primer, pušenje i dijabetes, za posledicu imaju sužavanje krvnih sudova, posebno koronarnih, koji hrane srce arterioskleroznim naslagama. S vremenom dolazi do potpunog začepljenja već sužene arterije.


Idealne vrednosti

Odnos korisnog i štetnog holesterola je važniji od ukupne količine holesterola u krvi. Idealna vrednost se dobija kada se ukupna količina holesterola podeli sa HDL holesterolom i dobije se vrednost niža od četiri. Žene do menopauze normalno imaju nešto niže koncentracije holesterola u krvi nego muškarci. Ipak, osobe oba pola morale bi da imaju manje od 5 mmol/l holesterola u krvi. Poželjno je da koncentracija korisnog holesterola u krvi bude jednaka ili veća od 1,6 mmol/l, dok normalna koncentracija štetnog holesterola treba da bude manja od 3,4 mmol/l.


Genetska predispozicija

Kod nekih ljudi zbog naslednog poremećaja ćelija ne može da se stvori dovoljno receptora za LDL holesterol, odnosno belančevina ćelijske membrane koje prihvataju holesterol i unose ga u ćelije, čime se on uklanja iz krvotoka. Zato, ako se takve osobe ne leče na vreme, rano obolevaju od atrerioskleroze i vrlo mladi, već u tridesetim i četrdesetim, mogu da dožive srčani infarkt.


Rekreacija savršena preventiva

Zdrav način ishrane i rekreacija, poput trčanja, plivanja, vožnje biciklom, pomaže održavanju pravilnog odnosa HDL i LDL holesterola i predstavlja idealnu preventivu od kardiovaskularnih bolesti.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Bez holesterola nema života

Bez holesterola nema života

Ljepota.ba 14.06.2010 14:23



Danas nema osobe koje ne zna da je holesterol loš. Međutim, istraživanja bazirana na medicinskim dokazima tvrde sasvim suprotno, da bez holesterola nema života.

Naime, mozak kao najvažniji organ tijela sadrži čak četvrtinu ukupnog holesterola. Svaki naš živac ima ovojnicu koja se naziva mijelin, a koja je upravo građena od holesterola.

Bez mijelina nije moguć prijenos nervnih signala koji kontrolišu naše misli, osjećaje, pamćenje i pokrete. Da li ste znali da iz holesterola nastaje žuč, vitamin D, kao i hormoni poput estrogena, progesterona i testosterona, o čijem značaju ne treba puno govoriti.
Istraživanja su također pokazala da unosom holesterola iz zdrave hrane ne možemo puno utjecati na njegov nivo u krvi.





 
Član
Učlanjen(a)
27.09.2009
Poruka
26
Kako se onda ponasati ako imate povecan holesterol (oko 7) i doktor vam prepise tablete i da vam upute o prehrani. Nekad je granica bila 7 kao normala a sada su je spustili na 5 pa sad ti znaj da li je to jos jedna prica o farmaceutskom lobiju
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Svega ima. Ali dijeta nije na odmet.
Bila sam na dijeti po testu intolerancije na hranu (postavila sam i temu ovde, u zdravlju) tri meseca, i posle toga su holesterol, trigliceridi i šećer čak dosta ispod proseka. Doduše, ja sam i ranije bila ispod granice dozvoljenog, ali sad mi je sve to baš nisko.
A, koliko se sećam, moja mama je holesterol dosta uspešno snizila dijetom i nekim prirodnim preparatima, kapsulama od šitake pečuraka, itd...
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Holesterol ubija tiho

Holesterol ubija tiho

A. Radulović | 07. jul 2010. 13:52 | Večernje novosti

LDL holesterol je glavni krivac za aterosklerozu, koja je u 70 odsto smrtnih slučajeva direktan uzrok takvom ishodu



U borbi s holesterolom i aterosklerozom, poslednjih godina najveći saveznici kardiologa su statini. Ovi moćni medikamenti postali su lekovi izbora u snižavanju ukupnog rizika za kardiovaskularna oboljenja - kaže, za „Novosti“, dr Ivana Vranić, iz Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije, sumirajući edukacije za lekare i farmaceute na temu holesterola kao faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.
- Statini su se pokazali kao efikasni u usporavanju ateroskleroze, procesa kojim se holesterol iz naše krvi „lepi“ za krvne sudove čineći ih neelastičnim i manje prohodnim - kaže dr Vranić. - Treba ih propisivati svima s povećanim rizikom, kod kojih šestomesečna dijeta nije dala rezultat i imaju ukupni holesterol veći od 6,5 milimola po litru krvi, a LDL, ili „loš“ holesterol, veći od 4,1 mmol/L.
Upravo je LDL holesterol glavni krivac za aterosklerozu, koja je u 70 odsto smrtnih slučajeva direktan uzrok ili faktor koji je doprineo takvom ishodu. Problem sa aterosklerozom, kao i holesterolom, jeste u tome što je uglavnom bez simptoma, sve dok bolest uveliko ne uznapreduje. Ateroskleroza je proces koji se u našem telu odvija od rođenja, ali kad dostigne određeni nivo, postaje rizik za kardiovaskularne bolesti.
- Zbog toga je veoma važno rano otkrivanje glavnih faktora rizika - povišen pritisak, dijabetes, poremećaji masnoće, pušenje, gojaznost... - kaže prof. dr Siniša Dimković, kardiolog KBC „Zvezdara“. - Na osnovu postojanja jednog ili više ovih rizika, može da se izračuna ukupni rizik od nepovoljnih kardiovaskularnih događaja u narednih 10 godina. Više od 90 odsto bolesnika ima tri i više faktora rizika, pa je njihov ukupan rizik jako veliki, što čini kontrolu holesterola, ishrane, krvnog pritiska i pušenja neophodnom.
U lečenju komplikacija ateroskleroze najznačajnije je nefarmakološko lečenje, koje podrazumeva drastičnu promenu načina života - ishrane, fizičke aktivnosti, gubitka viška klograma... Ali, pacijentima ovakav vid lečenja teško pada, pa se rezultati najteže postižu i teško kontrolišu. Zbog toga se uvode lekovi od kojih su najvažniji statini. Zahvaljujući njima, broj nepoželjnih kardiovaskularnih događaja smanjuje se za 24 do 42 odsto, čime se povećavaju šanse za preživljavanje pacijenata.

KRVNI SUDOVI
Simptomi koji pacijente dovode do lekara obično ukazuju na već uznapredovalu aterosklerozu - anginozni bolovi, nesvestice, vrtoglavice, gubici svesti, grčevi u listovima nogu sa osećajem hladnoće i trnjenja. Na osnovu laboratorijskih analiza precizno se određuje ukupan nivo, kao i odnos dobrog i lošeg holesterola. Uz to, radi se niz invazivnih i neinvazivnih procedura koje precizno određuju koliko je uznapredovala ateroskleroza - pojašnjava prof. Dimković.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Istine i zablude o holesterolu

T Portal 26.07.2010 15:30



Iako se o holesterolu puno piše i govori, iskustva lekara pokazala su da prosečan čovek malo o njemu zna. Gotovo svi znaju da postoji tzv. loš holesterol te da je on vrlo štetan i izaziva aterosklerozu i bolesti srca i krvnih sudova. Međutim, mišljenje da sva hrana koja izgleda masno sadrži puno holesterola, što nije tačno

Naime, orasi i izgledaju masno i to i jesu, pa ipak nemaju nimalo hkolesterola. Bijelo meso, pak, ne izgleda masno, a sadrži poprilično holesterola. Mnoge će ovo zbuniti, međutim vrlo je jednostavno procijeniti koja je hrana bogata holesterolom: samo ona životinjskog porijekla. Holesterol, ustvari, sam po sebi nije štetan – bez njega životinje ne mogu postojati jer je on nužni sastojak svake životinjske stanice. Isto je i s čovjekom. Dobro je znati da je čovjekovu tijelu dnevno potrebno samo 300 mg holesterola dnevno. Također, holesterol uopće ne moramo unijeti prehranom jer se on u tijelu u može sintetizirati iz hrane bez holesterola.

Istraživanja pokazuju da se od drugog svjetskog rata prehrana zapadnjaka u mnogome promijenila: iako danas imamo na raspolaganju znatno više voća, povrća, žitarica i ostale zdrave hrane, jedemo previše mesa, mesnih prerađevina, brze pržene hrane…


Ljudi su slabo informirani i o tome da nije važno samo koliko kolesterola sadrži određena hrana, nego i koje još sastojke ta hrana sadrži. Što se tiče krvnih pretraga, nije svejedno je li nekome povišen samo kolesterol ili se radi o čestom slučaju visokog kolesterola kojemu pridodajemo i povišene trigliceride i krvni tlak, a nerijetko i visoki šećer u krvi.

Normalna razina kolesterola u odraslih osoba je do pet milimola po litri, a triglicerida do 1,7 milimola po litri. Hrana koju uopće ne bi smjele jesti osobe s povišenim kolesterolom su: mozak i leđna moždina (sadrži 1.200 mg kolesterola na 100 g namirnice), žumanjak (1.500 mg), kavijar, maslac, bubrezi i sušeni bakalar, vrhnje i kajmak, kravlji sir, mast, mlijeko, morski plodovi. Ukoliko ne možete bez mesa, odaberite ribu ili perad, a izbjegavajte suhomesnate proizvode i crveno meso. Naime, iako govedina, svinjetina, ribe i većina morskih plodova sadrže podjednako kolesterola (oko 70 mg/100g), gleda se i količina zasićenih masnih kiselina. Svinjetina i govedina (općenito crveno meso) sadrži puno zasićenih masnih kiselina, dok ih perad sadrži znatno manje. Ribe, pak, uz kolesterol sadrže puno zdravih masnih kiselina poput omega-3.

Hrana bogata neprobavljivim vlaknima
, posebice onima topivim u vodi, važna je u borbi protiv kolesterola jer vlakna vežu kolesterol i tako pomažu njegovoj eliminaciji iz tijela. Meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi ne sadrže vlakna, dok voće, povrće, žitarice i orašasti plodovi njima obiluju. Kad govorimo o orašastim plodovima, valja naglasiti kako oni uz žitarice i mahunarke pripadaju najdragocjenijim namirnicama. Jedina mana orašastih plodova je što su relativno bogati kalorijama, pa ih treba konzumirati u umjerenim količinama. Industrijske grickalice poput čipsa zamijenite orašastim plodovima i kokicama bez ulja (ili pripremljenim na najmanjoj mogućoj količini ulja). Dodajmo svemu navedenom voće i povrće i dobili smo idealnu prehranu, u kojoj bi meso trebalo biti više rijetki prilog nego česta glavna namirnica. Nije svejedno ni kako pripremamo hranu: kuhanje u vodi i li na pari je u prednosti pred pečenjem u pećnici ili još gore, u dubokom ulju.

Mnogo toga svaki dan čujemo i o slobodnim radikalima i antioksidansima. Sve ovo može se vrlo jednostavno objasniti laiku: kao što željezo u dodiru sa zrakom hrđa, tako i sve namirnice u dodiru sa zrakom oksidiraju. Sva hrana koju unosimo više je ili manje oksidirana, a oksidirani kolesterol je najopasniji kolesterol.


I deklaracije na proizvodima znaju zbuniti
: primjerice, na nekim margarinima piše da sadrže isključivo zdrave masnoće, no nitko nam ne kaže da se te masnoće u tijelu lako transformiraju u štetnije oblike. Zato će mnogi liječnici i nutricionisti vječnoj dilemi - maslac ili margarin - odgovoriti: nijedno od toga. Maslac obiluje kolesterolom, dok margarin sadrži masne kiseline koje lako prelaze u opasne transmasne kiseline. I margarin i maslac štetniji su kad se zagriju, pa ih kod pripreme jela valja zamijeniti maslinovim uljem ili uljem orašastih plodova.

Najpogodnije namirnice u borbi protiv kolesterola
i općenito za zdravu prehranu su grah, grašak, leća i većina mahunarki, maline, kupine i ostalo bobičasto voće, krumpir, brokula, integralni kruh i tjestenina, naranča, limun i ostali agrumi, jabuka, pahuljice i kaše žitarica. Posebno su zdravi češnjak i luk koje bi trebalo konzumirati što je češće moguće, kao i sojine bjelančevine.

Jaja, mlijeko i mliječne proizvode konzumirajte u manjim količinama. Mnogi misle da obično mlijeko i vrhnje treba zamijeniti sojinim, no ništa od toga patite li od viška kolesterola. Općenito, visokoprerađena, industrijska gotova i polugotova jela ne savjetuju se, a posebno treba izbjegavati namirnice u prahu poput pudinga, gotovih smjesa za kolače, kreme i sladolede, sir, parmezan, majonezu, kečap i gotove preljeve za salatu.


Alkohol i cigarete također treba izbjegavati, a tjelesnu težinu održavati u normalnim granicama (indeks tjelesne mase do 25). Pomoći će i redovita tjelovježba. Međutim, ni u čemu ne treba pretjerivati: ako ste zdravi i urednih krvnih nalaza, povremeno si smijete priuštiti male količine suhomesnatih proizvoda, masnih sireva i morskih plodova.





 
Član
Učlanjen(a)
22.02.2010
Poruka
65
Kako skinut holesterol stetni , trigliceride i holesterol

Holesterol mi je 7,2
los holesterol 4.6
trigleciridi 2,9
glkoza 6 kako to dovesti u red
 
Član
Učlanjen(a)
03.02.2010
Poruka
5.515
Holesterol mi je 7,2
los holesterol 4.6
trigleciridi 2,9
glkoza 6 kako to dovesti u red
sada ukratko a drugom prilikom malo vise o tome.
Iz ishrane izbaciti, ili jesti u minimalnim kolicinama :jaja ugljene hidrate sir i druge mlecne proizvode,svinjsko meso,mast....
Jesti crni hleb kuvati iskljucivo na maslinovom ulju.Dnevnu kolicinu hrane rasporediti u 5 obroka.U dve uzine jesti voce i povrce,
zatim fizicka aktivnost,izbegavati stresne situacije itd.
 
Natrag
Top