- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.978
Rejkjavik - najseverniji glavni grad na svetu
Večernje novosti
Najseverniji glavni grad na svetu spaja prirodu i moderni urbanizam, na način koji od ove prestonice čini svetsko čudo.
Kada pođete u Ledenu zemlju treba poneti toplu vetrovku sa kapuljačom, ali i kupaći kostim, jer na Islandu možete da se kupate i tokom zime. Ne treba da vas brine para koja se diže iz zaliva Rejkjavik, jer su još stari vikinzi otkrili da je to „voda koja se puši“. Današnji stanovnici Rejkjavika liče na svoje pretke, kršni su, plavih očiju i kose i veoma su srdačni i gostoprimljivi ljudi.
Sve do pre nekoliko godina Rejkjavik je bio siromašna prestonica, ličio je na obalsko selo, sa mnogo ribolovaca i brodova za dovoz ribe sa Atlantika. Grad je smešten u zalivu Faksafloi, tamo gde su u 9. veku stari vikinzi bacili drvo sa lađe u zemlju iz koje se dizala para, odlučili su da se tu nastane i nazvali ga „zaliv koji se dimi“.
Danas je to industrijski i lučki grad sa savremenim gradskim četvrtima, velikim zelenim površinama i niskim kućama prekrivenih raznobojnim limenim krovovima.
Iako najseverniji glavni grad na planeti, blizu je Arktika, nema jake zime. Vreme je uglavnom kišovito, vetrovito i vrlo promenljivo, pa Islanđani imaju običaj da kažu: "Ako ti vreme nije po volji, sačekaj minut i promeniće se. I kupaćete se!"
I to se i dešava, jer prestonica Islanda ima Rejkjavikur, ogroman vulkan kao prirodni bazen. To je vrlo važno mesto za socijalni život Islanđana, koji se tu rado brčkaju u vodi na plus 44 stepena Celzijusova, i leti i zimi. Ako se ne kupaju, onda se barem druže. Druga važna gradska termalna plaža je Nautolsvik. I nalazi se na južnoj obali glavnog grada. Leti je plaža puna, a i zimi, takođe, jer se njena voda podgreva. Jedno od najlepših mesta u gradu je Tjorn, jezerce na čijem se severnom delu nalazi državni parlament. Za turiste sa Balkana najimpresivnija je Plava laguna, iako je to lepo uređena i veštačka bara, jer je njena voda, bogata sumporom, veoma lekovita.
Rejkjavik nije veliki grad, jer ima nešto više od 120.000 žitelja. Među njima je grupa Srba koji kažu da gosti imaju tri problema kada dolaze u Rejkjavik. Prvi je dugo putovanje, a drugi problem je islandska hrama na koju se Balkanci teško navikavaju. Stanovnici Rejkjavika jedu veoma neobičnu hranu od raže, koja se čuva nekoliko meseci u ceđi rine i jagnjetine. Najpoznatiji specijaliteti su marinirani losos, sušena jagnjetina, ajkula i alkoholno piće brenivin, vrlo jako i neobičnog ukusa, kao i desert skyr, koji liči na sveži mladi sir.
I treći problem su cene. Rejkjavik je jedna od najskupljih prestonica Evrope. Sve je skupo - hrana, odeća, hoteli, restorani... Najpopularnije i najposećenije mesto u gradu je klub "Sportlajt", dok je kafić "Kozi" idealan za opuštanje tokom dana.
Najatraktivnija građevina u Rejkjaviku je luteranska katedrala Halgrimskirkja, koja se koristi kao opservatorija.
Kada putnik namernik ugleda u gradu četiri ogromna rezervoara od po četiri miliona litara vode, u kojima se skuplja topla voda za grejanje grada, pomisliće da je to džinovski vodotoranj. Perlan, kako se zdanje u centru Rejkjavika zove, drugi je najprepoznatljiviji simbol prestonice Islanda. Ova zgrada je kongresni centar, i vidikovac, i restoran, ali i turistička atrakcija. Jer, srebrnkasto staklo Perlana magično privlači svakoga ko se nađe ispred zgrade.
I Muzej umetnosti je impozantan jer ima 27 zgrada i autentične scene iz prošlog života Islanđana. Taj život bio je surov. Kako su ukrotili divlji okean, žitelji Rejkjavika su pripitomili i Zemljinu utrobu. Celo ostrvo Island je zapravo izlivena lava, pa liči na sivocrnu kamenu pustinju na kojoj uspeva jedino mahovina neobične pepeljaste boje. Tokom zime, koja traje od oktobra do aprila, na Islandu sviće u 11, a mrak počinje već u 15 sati, tako da mnogi žive pola godine pod veštačkim svetlom.
Možda je ovaj neobičan spoj prirode i modernog urbanizma, ponajviše uticao da su građani Rejkjavika, ali i Ledene zemlje, veliki optimisti. Prilikom istraživanja Galupovog instituta o psihičkom stanju nacija, oni su iskazali najveći stepen zadovoljstva od građana 17 evropskih država. Sami Islanđani kažu da imaju razloge za to, a to su visok nacionalni dohodak, zaštićenost od dramatičnih svetskih zbivanja i stresova savremenog društva, kao i očuvana i zdrava životna sredina.
Plave noći
U centru Rejkjavika nalazi se jezero, po kojem plove patke i labudovi, a iza Gradske skupštine, koja je smeštana na tom jezeru, nalazi se još jedno jezerce u zelenilu, sa vodom koja stalno teče. Druga najinteresantnija prirodna atrakcija je aurora borealis, odnosno polarna svetlost, ili neverna svetla, koja se mogu videti noću u toku jesenjih i zimskih meseci.
Večernje novosti
Najseverniji glavni grad na svetu spaja prirodu i moderni urbanizam, na način koji od ove prestonice čini svetsko čudo.
Kada pođete u Ledenu zemlju treba poneti toplu vetrovku sa kapuljačom, ali i kupaći kostim, jer na Islandu možete da se kupate i tokom zime. Ne treba da vas brine para koja se diže iz zaliva Rejkjavik, jer su još stari vikinzi otkrili da je to „voda koja se puši“. Današnji stanovnici Rejkjavika liče na svoje pretke, kršni su, plavih očiju i kose i veoma su srdačni i gostoprimljivi ljudi.
Sve do pre nekoliko godina Rejkjavik je bio siromašna prestonica, ličio je na obalsko selo, sa mnogo ribolovaca i brodova za dovoz ribe sa Atlantika. Grad je smešten u zalivu Faksafloi, tamo gde su u 9. veku stari vikinzi bacili drvo sa lađe u zemlju iz koje se dizala para, odlučili su da se tu nastane i nazvali ga „zaliv koji se dimi“.
Danas je to industrijski i lučki grad sa savremenim gradskim četvrtima, velikim zelenim površinama i niskim kućama prekrivenih raznobojnim limenim krovovima.
Iako najseverniji glavni grad na planeti, blizu je Arktika, nema jake zime. Vreme je uglavnom kišovito, vetrovito i vrlo promenljivo, pa Islanđani imaju običaj da kažu: "Ako ti vreme nije po volji, sačekaj minut i promeniće se. I kupaćete se!"
I to se i dešava, jer prestonica Islanda ima Rejkjavikur, ogroman vulkan kao prirodni bazen. To je vrlo važno mesto za socijalni život Islanđana, koji se tu rado brčkaju u vodi na plus 44 stepena Celzijusova, i leti i zimi. Ako se ne kupaju, onda se barem druže. Druga važna gradska termalna plaža je Nautolsvik. I nalazi se na južnoj obali glavnog grada. Leti je plaža puna, a i zimi, takođe, jer se njena voda podgreva. Jedno od najlepših mesta u gradu je Tjorn, jezerce na čijem se severnom delu nalazi državni parlament. Za turiste sa Balkana najimpresivnija je Plava laguna, iako je to lepo uređena i veštačka bara, jer je njena voda, bogata sumporom, veoma lekovita.
Rejkjavik nije veliki grad, jer ima nešto više od 120.000 žitelja. Među njima je grupa Srba koji kažu da gosti imaju tri problema kada dolaze u Rejkjavik. Prvi je dugo putovanje, a drugi problem je islandska hrama na koju se Balkanci teško navikavaju. Stanovnici Rejkjavika jedu veoma neobičnu hranu od raže, koja se čuva nekoliko meseci u ceđi rine i jagnjetine. Najpoznatiji specijaliteti su marinirani losos, sušena jagnjetina, ajkula i alkoholno piće brenivin, vrlo jako i neobičnog ukusa, kao i desert skyr, koji liči na sveži mladi sir.
I treći problem su cene. Rejkjavik je jedna od najskupljih prestonica Evrope. Sve je skupo - hrana, odeća, hoteli, restorani... Najpopularnije i najposećenije mesto u gradu je klub "Sportlajt", dok je kafić "Kozi" idealan za opuštanje tokom dana.
Najatraktivnija građevina u Rejkjaviku je luteranska katedrala Halgrimskirkja, koja se koristi kao opservatorija.
Kada putnik namernik ugleda u gradu četiri ogromna rezervoara od po četiri miliona litara vode, u kojima se skuplja topla voda za grejanje grada, pomisliće da je to džinovski vodotoranj. Perlan, kako se zdanje u centru Rejkjavika zove, drugi je najprepoznatljiviji simbol prestonice Islanda. Ova zgrada je kongresni centar, i vidikovac, i restoran, ali i turistička atrakcija. Jer, srebrnkasto staklo Perlana magično privlači svakoga ko se nađe ispred zgrade.
I Muzej umetnosti je impozantan jer ima 27 zgrada i autentične scene iz prošlog života Islanđana. Taj život bio je surov. Kako su ukrotili divlji okean, žitelji Rejkjavika su pripitomili i Zemljinu utrobu. Celo ostrvo Island je zapravo izlivena lava, pa liči na sivocrnu kamenu pustinju na kojoj uspeva jedino mahovina neobične pepeljaste boje. Tokom zime, koja traje od oktobra do aprila, na Islandu sviće u 11, a mrak počinje već u 15 sati, tako da mnogi žive pola godine pod veštačkim svetlom.
Možda je ovaj neobičan spoj prirode i modernog urbanizma, ponajviše uticao da su građani Rejkjavika, ali i Ledene zemlje, veliki optimisti. Prilikom istraživanja Galupovog instituta o psihičkom stanju nacija, oni su iskazali najveći stepen zadovoljstva od građana 17 evropskih država. Sami Islanđani kažu da imaju razloge za to, a to su visok nacionalni dohodak, zaštićenost od dramatičnih svetskih zbivanja i stresova savremenog društva, kao i očuvana i zdrava životna sredina.
Plave noći
U centru Rejkjavika nalazi se jezero, po kojem plove patke i labudovi, a iza Gradske skupštine, koja je smeštana na tom jezeru, nalazi se još jedno jezerce u zelenilu, sa vodom koja stalno teče. Druga najinteresantnija prirodna atrakcija je aurora borealis, odnosno polarna svetlost, ili neverna svetla, koja se mogu videti noću u toku jesenjih i zimskih meseci.
Poslednja izmena: