Fudbalske sudije

Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
Ova tema ce sadrzati sve o fudbalskim sudijama, sto domacih, sto stranih (biografije, analize sudjenja, licna misljenja...)
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
Da pocnemo sa trenutno najboljim sudijom sa ovih prostora, covekom koji ce deliti pravdu na narednom svetskom prvenstvu, u Brazilu, ove godine, pocetkom leta, a moje misljenje ako se poklope neke stvari moze suditi i meceve pri samom kraju sampionata.

Милорад Мажић је фудбалски судија из Србије. Рођен је 23. марта1973. године у Врбасу. Постао је судија организације ФИФА 2009. године. Постао је елитни судија УЕФА након што је две године био судија категорије један. Судио је мечеве квалификација за светско првенство у Бразилу 2014. године, Лигу Европе и Лигу шампиона.
sp-sudija-mazic.jpg
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
PSIHIČKA PRIPREMA FUDBALSKOG SUDIJE
Autor:FS
- Ogledni članak -

Tendencije u savremenom suđenu su nedvosmisleno pokazale da je psihička priprema sudije postala nužnost. U isto vreme psihička priprema sudije predstavlja složeno pitanje, jer zavisi od karaktera sudije, njegove inteligencije, autoriteta kao i od niza drugih subjektivnih kvaliteta. Veliki broj grešaka koje sudije na utakmicama načine su posledica nedovoljne ili slabe psihičke pripreme.

U osnovi psihička priprema sudije je pedagoški proces koji je u potpunosti usmeren ka suđenju. Taj proces ima za zadatak da stvori psihičke kvalitete i znanja koji će sudiji pomoći pri vođenju utakmice. Na prvom mestu je moralni kvaliteti zbog čega često govorimo o moralnoj pripremljenosti sudije. Moralni kvalitet se u isto vreme razvija sa teorijskom i taktičkom pripremom kao i fizičkom kondicijom. Glavna poluga psihičke pripreme sudije leži u saznanju da ona učvršćuje volju i jača karakter kod sudije.

Analiza suđenja na terenima Super lige Srbije u jesenjem delu takmičarske 2013/2014 sezone je pokazala da su sudije uprkos dobrom teoretskom znanju a usled nedostatka psihičke stabilnosti podbacile jednom ili više puta i išli su u svojim greškama čak dotle da su sebi dozvoljavali i formalne greške iako im je teorija bila veoma bliska.

Ovom prilikom ću se osvrnuti da dva segmenta psihičke pripreme:
  1. Suština psihičke pripreme
  2. Metode psihičke pripreme
Suština psihičke pripreme

Da bi jedan sudija moga da sprovede adekvatnu psihičku pripremu preduslov je da poznaje njenu suštinu. Psihičku pripremu sudiej mogli bi smo podeliti u četiri etape vode ka građenju jake psihološke ličnosti.
  • Opšta psihička priprema – obuhvata celogodišnje pa čak i višegodišnje pripreme i čine je kompleksi ličnih osobina, psihiloških i moralnih kvaliteta neophodnih za uspešno bavljenje pozivom fudbalskog sudije.
  • Psihička priprema pred utakmicu – obuhvata vreme za pripremu pred svaku utakmicu u zavisnosti od karaktera iste i značaja takmičenja.
  • Psihička priprema u toku utakmice – podrazumeva punu koncentraciju tokom celokupnog trajanja utakmice, fokusiranje pažnje na ono što se dešava na terenu, a nikako razmišljanje o eventualnim prethodnim propustima. U sklopu ove etape savetuje se sudijama da u poluvremenu tokom relaksacije obave konsultacije sa pomoćnicima, četvrtim sudijom i dodatnim pomoćnim sudijama sa kraćom analizom prvog dela utakmice.
  • Psihička priprema nakon utakmice – u ovoj etapi se analiziraju pozirivni i negativni elementi koji su evidentirani tokom trajanja utakmice, njihovi uzroci i na bazi toga postavljaju se zadaci za dalji rad na opštoj psihičkoj pripremi.

Kao što je napred rečeno opšta psihička priprema obuhvata celogodišnju i višegodišnju pripremu i izražava se u formiranju kompleksa psihičkih kvaliteta. To znači da ona u svojoj osnovi predstvalja dug proces ispitivanja volje i karaktera ljudi.

Neće biti ništa novo ako kažem da pored ostalih kvaliteta sudije njegova volja predstavlja veoma važan uslov pri vođenju utakmice, čiji ishod u mnogome zavisi od nje. Ukoliko je ta volja bolja i jače izražena tada su i uspesi trajniji. Neobično važno za suđenje su: odlučnost, samosavlađivanje i smelost. To su uslovi koji nedvosmisleno pomažu sudiji da se bolje orjentiše u složenim situacijama. Odlučnost i smelost su dva kvaliteta ličnosti koji se nalaze u uzročno-posledičnoj vezi. Oni se javljaju u onim trenucima kada sudija treba da donese jednu od nepopularnih odluka.

Nedostatak odlučnosti i smelosti smanjuju do najnižeg stepena autoritet sudije, lišavaju ga samostalnosti, vlastite odgovornosti i dostojanstva. To ostavlja utisak na igrače da je sudija nesiguran, nepripremljen, plašljiv i zato i jedni i drugi pokušavaju sve češće da sugerišu i utiču na izmenu pravilno donete odluke, sumnjiče i apostrofiraju svaki sudijin postupak i donetu odluku. Neodlučan sudije ne uživa uvažavanje i respekt, predstavlja se kao bezlična figura koja žrtvuje svoje objektivno mišljenje, trudi se da popravi svoje greške kompenzacijama i uz pomoć drugih. Bili smo svedoci u nemalom broju slučajeva da sudija zbog straha i usled nedostatka sopstvene odgovornosti, dogovara se sa pomoćnicima i za takve situacije za koje je potrebno da ih on sam lično proceni i kvalitetno reši.

I kada načini grešku sudija treba da sačuva mir i samopouzdanje i da do kraja utakmice ne podpadne pod uticaj provokacija i pored nastojanja pristalica oštećenog tima da svoje ljubimce podstaknu na upotrebu nedozvoljenih sredstava. Ako se sudija uzdrži i pokaže razumevanje, on ni za trenutak neće podpasti pod uticaj provokacija i tada će krajnji rezultat biti stišnjavanje strasti na terenu. S druge strane tada će igrači upasti u sosptevnu zamku psihiloških slabosti i počeće sve više da greše kako na ličnu štetu, tako i na šetetu svog tima. Osećanje za pravičnost, odlučnost u presuđivanju čak i u najdelikatnijim situacijama vode do pojave poverenja prema sudiji, vode do jačanja autoriteta.

Metode psihičke pripreme

Moralni kvaliteti fudbalskog sudije garantuju uspešno privođenje kraju utakmice i onda kada se sudija nađe u teškim i neprijatnim uslovima. Ovi kavliteti se ne izgrađuju u pojedinačnim takmičenjima i susretima već svakodnevno i neprekidno u pedagoškom procesu obučavanja, produbljivanja znanja i suočavanjem s teškoćama različitog karaktera. To s druge strane formira trajne navike, čeliči volju do tog stepena da sudija može da izdrži i najteža iskušenja.

Jednom su pitali velikog ruskog naučnika Ivana Petroviča Pavlova šta je najvažnije za postizanje posebnog cilja. Odmah je odgovorio„Postojanje motiva“. Postojanje motiva jača volju i mobiliše ličnost za postizanje željenog cilja.

Praktično fudbalski sudija bi mogao da jača volju do visokog stepena intezivnim fizičkim treningom obogaćenim teškim vežbama koje je posle savladavanja potrebno ponavljati više puta sa izraženom upornošću. Međutim, snaga volje ne zavisi samo od posedovanja jednog ili više kvaliteta već od kompleksnosti njihovih sistema i njihove međusobne povezanosti.

Sa metodološke tačke gledišta pitanje taktičkog mišljenja je jedan od osnovnih uslova psihičke pripreme sudije. Sposobnost sudije da brzo reaguje na ponašanje igrača u različitim trenucima igre je izuzetno važan i cenjen kvalitet.

Psihičku stabilnost sudije ispituju igrači i navijači već u prvim momentima suđenja. Oni ispituju koliko je sudijino znanje, volja i karakter i dok to ne ocene oni se prema sudiji odnose sa nepoverenjem i rezervom.

Veoma je važno za sudiju da pre utakmice odstrani nervnu napetost. To se postiže u etapi pripreme pred utakmicu šetnjom, slušanjem tihe prijatne muzike, čitanjem zanimljive knjige, odlazak u pozorište, bioskop ili na koncert. Umirujuća ili nadražujuća masaža neposredno pred susret u zavisnosti od temperamenta sudije je takođe važna. Da li će sudija masažu primenuti zavisi od toga da li se on pred susret nalazi u predsusretnoj groznici, ili apatiji.

Veoma je važno da se na dan utakmice sudija ne priseća ranijih eventualnih fatalnih grešaka, već je potrebno da se podigne sigurnost sudiji podsećanjem na neke utakmice koje je dobro odsudio. Ovo je nužno zbog toga što razgovori na takve i slične teme mogu sudiju da izbace iz njegovog normalnog psihičkog stanja te da dovedu do pojačane razdražljivosti koja se vrlo lako može pretvoriti u zbunjenost naročito kod mladih i još nedovoljno iskusnih sudija.

Ovom prilikom želim da skrenem pažnju na delegate i delegate – insturktore, mada ni neki posmtrači nisu imuni na takve postupke, koji mogu da svojim neumesnim i netaktičkim prepirkama sa sudijom u poluvremnu o eventualnim greškama utiču na pad psihičke stabilnosti sudije. Takvi razgovori su kao kritika potrebni nakon završetka utakmice.

Na osnovu svega rečenog nedvosmisleno proizilazi da teškoće u suđenju u znatnoj meri zavise od psihičkog stanja sudije. Danas se od sudije traži da bude obrazovan, kulturan i da u jednom dugotrajnom procesu obučavanja u sebi objedini niz moralnih, etičkih i drugih kvaliteta. Danas se do uspešnog suđenja između ostalog dolazi adekvatnom psihičkom pripremom.
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
DESET NAJBOLJIH FUDBALSKIH SUDIJA SVIH VREMENA PO OCENI IFFHS
images.jpg

1. Pierluigi Colina (Italija) - 191 poena


images%2B%25282%2529.jpg

2. Markus Merk (Nemačka) - 184 poena


images%2B%25284%2529.jpg

3. Kim Milton Nielsen (Danska) - 159 poena


Mikelsen.jpg

4. Peter Mikkelsen (Danska) - 142 poena


ruiz_oscar2.jpg

5. Óscar Julián Ruiz (Kolumbija) - 132 poena


Pul.jpg

6. Sándor Puhl (Mađarska) - 119 poena


Larionda.jpg

7. Jorge Luis Larrionda (Urugvaj) - 108 poena


Majer.jpg

8. Urs Meier (Švajcarska) - 102 poena


6a013483c18804970c0133f0977322970b-800wi.jpg

9. Anders Frisk (Švedska) - 100 poena


bleeckere_frank3.jpg

10. Frank De Bleeckere (Belgija) - 98 poena
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
PODSEĆANJE
petrovich.jpg

Zoran Petrović

Danas malo fudbalskih sudija zna, ako izuzmemo ono ovlaš poznavanje, da je Zoran Petrović dve godine zaredom bio u grupi deset najboljih sudija sveta. Klasifikaciju je uradio IFFHS. Evo kako su izgledale liste najboljih fudbalskih sudija sveta 1990. i 1991. kad se na njima nalazio i Zoran Petrović.


1.Peter Mikkelsen Danmark

2.Joël Quiniou France

José Roberto Ramiz Wright Brasil

4.Tullio Lanese Italia

5.Bo Karlsson Sverige

6.George Courtney England

7.Erik Fredriksson Sverige

8.Zoran Petrovic Jugoslavija

Aron Schmidhuber Deutschland

10.Emilio Soriano Aladrén España

Juan Carlos Loustau Argentina

Kurt Röthlisberger Schweiz


Izvor: IFFHS



Na 53. mestu, od 147 mesta, IFFHS večite liste nalazi se naš bivši sudija Zoran Petrovićsa ukupno 36 poena.
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
SUDIJE KOJIMA SE VEROVALO-Deo prvi
Narednih nekoliko fotografija istaknutih naših fudbalskih sudija koji su nekada delili pravdu na mnogim fudbalskim terenima na ovim našim prostorima ima za rezultat samo jedno, a to je želja da ti ljudi ne smeju nikada biti zaboravljeni i to ne zbog toga što smo emotivno vezani za njih, ili neka prošla vremena već isključivo zbog toga što se radi o ljudima kojima se verovalo.



Vasa Stefanović
Vasa.jpg



Leo Lemešić
lemesic%2Bleo.jpg



Koнстантин Зечевић
yecevic_konstatin.jpg



Миливоје Гугуловић
gugulovic_milivoje.jpg



Маријан Рауш
raus_marijan.jpg



Стјепан Главина
Glavina.jpg



Damir Matovinović
damir.jpg



Vlado Tauzes
Vlado%2BTauzes-sudija.jpg



Едуард Шоштарич
sostaric_edvard.jpg



Зоран Петровић
Zoki.jpg



Стојан Илијевски
scan0002.jpg



Dragiša Komadinić
Dragisa%2B2.jpg



Blažo Zuber
Blazo%2BZuber%2B1.jpg



Dušan Čolić
Dusan%2BColic.jpg



Dragan Delević
Delevic.jpg



Nikola Roganović
roganovic.jpg



Мирослав Радоман
SP_HILANDAR5_PM.jpg



IZ FOTO ARHIVA
Zoki%2Bi%2BVlajic.jpg

Zoran Petrović i Milorad Vlajić


Milivoje%2Bi%2Braus.jpg

Marijan Rauš i Milivoje Gugulović


Stare%2Bsudije%2B1-%2B1.jpg

Milivoje Gugulović, Ratko Čanak, Drago Horvat
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
Sudije kojima se verovalo-Deo drugi


Abe%2BStankovic.jpg

Vladimir Stanković - Abe


Cajic.jpg

Miloš Čajić


Dusan%2BMaksimovic.jpg

Dušan Maksimović


Branko%2BTesanic.jpg

Branko Tešanić


Nikic%2BAleksandar.jpg

Aleksandar Nikić


Botic.jpg

Božidar Botić


Stare%2Bsudije%2B8.jpg

Milivoje Gugulović, Marijan Rauš, Miloš Čajić


Stare%2Bsudije%2B3%2B-%2B3.jpg

Abdula Abdulahu


Stare%2Bsudije%2B3%2B-%2B2.jpg

Goce Popev


scan0003.jpg

Пане Иванов


scan0004.jpg

Трајче Маџоски


Bracanovic%2B1.jpg

Ljubomir Bracanović


Milija%2BTravlejev.jpg

Milija Travlejev


Husref%2BMuharemagic.jpg

Husref Muharemagić


Branko%2BBujic.jpg

Branko Bujić


Stare%2Bsudije%2B4.jpg

Dragomir Tanović


Stare%2Bsudije%2B7%2B-%2B1.jpg

Milovan Nikolić


Derbi%2Bsudije.jpg

Jovica Bešlin, Nedeljko Radović, Miroslav Šarac
Izvor:FS
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
"ZRNO ŽITA U SRPSKOM KUKOLJU"


Na SOS kanalu emitovan je komentar novinara Nebojše Petrovića pod nazivom "Zrno žita u srpskom kukolju". Komentar je posvećen Miloradu Mažiću, internacionalnom fudbalskom sudiji iz Vrbasa. Komentar po svojoj pismenosti i narativnosti dovoljno govori sam za sebe pa stoga nije potrebno nikakvo dodatno objašnjenje. Evo tog komentara:
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
PREVENCIJA OD POVREDA
Autor:FS
- Treninzi uveliko traju pa valja znati -

Gledajući savremeni fudbal kao i tendencije u savremnom suđenju dolazi se do zaključka da je posao fudbalskog sudije postao veoma zahtevan kako u fizičkom, tako i u psihičkom pogledu. Ovom prilikom zadržaću se na fizičkoj zahtevnosti. Ta fizička zahtevnost nalaže da sudija treba sve više pažnje, kroz sistem treniranja ali i na samim utakmicama da posvećuje pitanju koje se zove – prevencija od povreda.


Povrede kojima sudija može da bude izložen delimo u dve grupe i to u akutne povrede i hronična oštećenja koja nastaju sistematskim opterećenjem određenih delova tela što na kraju rezultira patološkom promenom tkiva. Da bi se smanjile povrede, ali i oštećenja tkiva potrebna je prevencija.

Šta može prouzrokovati povredu kod sudije? Nedostatak zagrevanja, snage, izdržljivosti elastičnosti i relaksacije. Zatim, neprilagođenost treninga, umor, loša sportska obuća i odeća, loša ishrana, smanjeno unošenje u organizam minerala i vitamina od potrebnog nivoa, loši uslovi terena gde sudija trenira, nelečenje ili neadekvatno lečenje lakših povreda i oboljenja.

Da bi sudija povredu izbegao on mora brinuti o postizanju adekvatnog fizičkog stanja pre, tokom i nakon fizičke aktivnosti ( treninga ili utakmice). Do adekvatnog fizičkog stanja sudija dolazi upražnjavanjem sledećih aktivnosti:

  1. Zagrevanjem sudija povećava telesnu temperaturu, elastičnost mišića i priprema motorički sistem za sportsku aktivnost.
  2. Istezanjem sudija održava elastičnost mekih tkiva.
  3. Aerobnim vežbama kao što je trčanje sudija ostvaruje bolju izdržljivost. Vežbama jačanja sudija može uticati na odnos ravnoteže jačine mišića, kako veće opterećenje pojedinih delova tela ne bi prouzrokovalo povredu ili oštećenje.
  4. Vežbama dinamičkog balansa sudija sprečava neželjene povrede donjih ekstremiteta kroz bolji osećaj položaja tela u prostoru, jačanje ligamento-tetivnog aparata, veći raspon pokreta u zglobovima (hodanje na neravnim površinama).
  5. Raznim oblicima masaža sudija vraća telo u prvobitno stanje, smanjuje napetost mišića koja može biti uzrok povrede i umanjuje nusprodukte aktivnosti (mlečna kiselina).
  6. Svaki sudija treba pažnju da usmeri na individualnu prilagodljivost treninga starosnoj dobi, polu i drugim faktorima.
  7. Na smanjenje umora sudija može uticati adekvatnim odmorom kroz spavanje i relaksaciju. Time će imati bolju koncentraciju.
  8. Odeća i obuća moraju biti prilagođene uslovima u kojima se trening odvija (utakmica odigrava). Sudija takođe treba da obrati pažnju na redovnu promenu mokre i znojave odeće.
  9. Adekvatno i umerene konzumiranje hrane najmanje 2 sata pre fizičkih aktivnosti. Dopunsko korištenje vitamina i minerala pomaže u metabolizmu kod povećanih potreba.
  10. Ukoliko postoji mogućnost, sudija treba da bira kvalitet terena na kojem će trenirati. Na terenima gde se igra utakmica sudija se istom treba što bolje prilagoditi kako bi izbegao povrede ako je teren loš.
  11. Pravovremeno i adekvatno lečenje bolesti i svih oblika povreda izuzetno je važno. za sudiju. Dešava se da nelečene povrede uzrokuju druge, veće povrede ili oštećenja. Neodgovornost za vlastito zdravlje može rezultirati kod sudije nemogućnošću da obavlja taj posao pa i zabrani bavljenja istim.
Fizička aktivnost sem što pomaže sudiji da što bolje odgovori zahtevima savremnog suđenja u isto vreme je neophodna a sve u cilju održavanja zdravog života. Kvalitetna fizička aktivnost pozitivno utiče na psihičko, fizičko i mentalno zdravlje, a organizam se snabdeva hormonima zadovoljstva.
 
Učlanjen(a)
11.11.2012
Poruka
2.164
FITNES TRENING ZA MOZAK
Autor:FS
- Sve što se ne koristi zarđa -
Kao što svakodnevno ponavljate vežbe prilikom trčanja ili u teretani u cilju jačanja određennih mišićnih grupa, tako trebate upražnjavati i ponavljati i psihičke vežbe. Tim vežbama ćete ojačati i poboljšati vaše kognitivne funkcije tokom vremena. Znači, u pitanju je individualni psihički trening ili „Fitnes za mozak“. Cilj treninga je oživljavanje određenih mentalnih sposobnosti kod vas pre nego što se one uspore. Vežbe su jednostavne i zabavne. Ponavljanjem vežbi u toku nekoliko nedelja, moći ćete uočiti stvarni napredak. Znači, za relativno kratko vreme možete doći do dobrih rezultata. Pokušajte napraviti sledeće vežbe kada putujete na posao ili s posla ili na fakultet ili u škalu, za vreme ručka i pauza, ili dok ste u kupovini ili obavljate kućne poslove. Ove vežbe će vam uzeti samo nekoliko trenutaka.



Kombinujte različite varijacije ovih vežbi svaki dan. Važno je da vodite evidenciju o svom napretku. Koristite malu beležnicu izabeležite gde se čini da imate najviše problema. Tada možete sami sebi propisati vežbe za ona područja u kojima ste najslabiji. Fitnes trening za mozak će vam omogućiti da bolje opažate, da imate bolju vizuelizaciju, da imate bolju moć zaljučivanja, razmišljanja i izražavanja. Sve te elemente savremeno suđenje traži od jednog sudije.
Vežbajte sposobnosti opažanja
Cilj je izvežbati moć opažanja svih pet čula: vida, sluha, mirisa, ukusa i dodira.
Vid
Svaki dan posmatrajte predmet ili osobu pokraj koje prođete na ulici. Odmah nacrtajte taj predmet ili osobu. Tako vežbate kratkotrajno pamćenje. Na kraju nedelje ponovno nacrtajte sedam predmeta ili osoba koje ste zapazili. Tako vežbate dugotrajno pamćenje.
Miris/Ukus
Dok jedete u restoranu ili kod prijatelja ili kod kuće pod uslovom da vi niste spremali ručak, pokušajte utvrditi sastojke u jelima koja su vam poslužena. Koncentrišite se na suptilne arome biljaka i začina. Pitajte konobara ili svog domaćina ili roditelja/devojku/suprugukako biste potvrdili svoje zapažanje.
Pamćenje
Pokušajte upamtiti jela ponuđena na meniju vašeg omiljenog restorana. Kako biste vežbu napravili još izazovnijom, upamtite i cene. Na kraju dana pokušajte se setiti jela/cena pa ih zapišite.
Sluh
Kod razgovora telefonom praktikujte prepoznavanje osobe koja vas je nazvala pre nego što se sama predstavi. Zatim upamtite broj telefona onoga koji vas je pozvao. Na kraju dana popišite ljude s kojima ste tog dana razgovarali zajedno s brojevima njihovih telefona. Na kraju nedelje pokušajte ponovo zapisati što više tih podataka.
Dodir
Vežbajte svoje čulo dodira pokušavajući odgonetnuti predmete zatvorenih očiju.
Vežbajte svoje vizualne sposobnosti
Vizualne sposobnosti se odnose na sposobnost stvaranja brzih i tačnih procena udaljenosti, prostora, veličine i opštih proporcija predmeta i njihov položaj u prostoru. Pokušajte sedeće: Kada uđete u prostoriju u kojoj ima ljudi, pokušajte brzo utvrditi koliko osoba se nalazi s vaše desne, a koliko s vaše leve strane, kao i levo-desni položaj nameštaja i drugih predmeta. Posmatrajte predmete – npr. olovke – i pokušajte proceniti njihovu dužinu i debljinu.Kada ste negde u poseti, a zatim se vratite kući, pokušajte nacrtati plan mesta koje ste videli. Ponovite ovu vežbu sledeći dan i dan nakon toga.
Vežbajte svoju sposobnost zaključivanja
Zaključivanje uključuje stvaranje logične celine od različitih elemenata nakon pažljivog posmatranja tih elemenata. Sledeće vežbe će ojačati ovu sposobnost. Uzmite jednu rečenicu iz nekog časopisa (to je logična celina). Pokušajte napraviti drugu rečenicu koristeći se istim rečima. Kupite slagalicu i vežbajte spajanje delova što je brže moguće. Zabeležite vreme koje vam je za to potrebno. Napravite to ponovno za nedelju dana i zabeležite vreme koje vam je za to potrebno.
Vežbajte svoje sposobnosti logičkog razmišljanja
Logika je umeće rasuđivanja – pronalaženje pravog niza za različte elemente. Sledeće vežbe/aktivnosti će probuditi logiku u vama. Nemojte koristiti spisak kod kupovine. Umesto toga izmislite sistem koji će zameniti klasični spisak. Koristite pomoćne načine pamćenja, poput stvaranja kompletne reči, ili dodavanja određenih samoglasnika ili suglasnika prvim slovima reči za stvari koje trebate kupiti. Ili možete svrstati hranu u dve kategorije – sirova i obrađena. Ili koristite neki drugi sistem pamćenja koji vam odgovara. Sve igre uključuju aktivnosti logičkog razmišljanja. Dobar izbor su igre s kartama ili igra šaha. Takođe su dobre igre rešavanje ukrštenih reči i druge igre s rečima. Izbegavajte stalno igranje istih igara. Igranje iste igre sve vreme vodi u rutinu, koja je suprotna aktiviranju logičnog razmišljanja. Tako se koriste isti moždani sklopovi i nervna područja, a sve ostalo ostaje neiskorišteno. Pronađite nove igre i interese. Istražite aktivnosti koje su vam potpuno nove i pronađite nove partnere za igranje starih i novih igara i aktivnosti.
Vežbajte svoju sposobnost izražavanja
Verbalne sposobnosti – precizno korištenje izgovorenih ili pisanih reči – traži aktivnost kratkotrajnog i dugoročnog pamćenja. Ujutruposlušajte ili pogledajte neku emisiju. Tokom dana napišite glavne teme iz te emisije kojih se možete setiti. Napravite isto i uveče. Kad god nekog upoznate, pokušajte smisliti najmanje jedan anagram (premetaljku slova iz imena) njenog ili njegovog imena. Kad vidite reč – bilo koju reč – brzo smislite druge reči koje počinju s ista prva dva slova. Svaki put kada dođete do kraja jednog poglavlja u knjizi koju čitate, zamislite da ga morate sažeti što kraće možete nekome ko ga nije pročitao, usmeno ili u pisanom obliku. Učinite isto za celu knjigu kad ju pročitate.
 
Natrag
Top