PSIHIČKA PRIPREMA FUDBALSKOG SUDIJE
Autor:FS
- Ogledni članak -
Tendencije u savremenom suđenu su nedvosmisleno pokazale da je psihička priprema sudije postala nužnost. U isto vreme psihička priprema sudije predstavlja složeno pitanje, jer zavisi od karaktera sudije, njegove inteligencije, autoriteta kao i od niza drugih subjektivnih kvaliteta. Veliki broj grešaka koje sudije na utakmicama načine su posledica nedovoljne ili slabe psihičke pripreme.
U osnovi psihička priprema sudije je pedagoški proces koji je u potpunosti usmeren ka suđenju. Taj proces ima za zadatak da stvori psihičke kvalitete i znanja koji će sudiji pomoći pri vođenju utakmice. Na prvom mestu je moralni kvaliteti zbog čega često govorimo o moralnoj pripremljenosti sudije. Moralni kvalitet se u isto vreme razvija sa teorijskom i taktičkom pripremom kao i fizičkom kondicijom. Glavna poluga psihičke pripreme sudije leži u saznanju da ona učvršćuje volju i jača karakter kod sudije.
Analiza suđenja na terenima Super lige Srbije u jesenjem delu takmičarske 2013/2014 sezone je pokazala da su sudije uprkos dobrom teoretskom znanju a usled nedostatka psihičke stabilnosti podbacile jednom ili više puta i išli su u svojim greškama čak dotle da su sebi dozvoljavali i formalne greške iako im je teorija bila veoma bliska.
Ovom prilikom ću se osvrnuti da dva segmenta psihičke pripreme:
- Suština psihičke pripreme
- Metode psihičke pripreme
Suština psihičke pripreme
Da bi jedan sudija moga da sprovede adekvatnu psihičku pripremu preduslov je da poznaje njenu suštinu. Psihičku pripremu sudiej mogli bi smo podeliti u četiri etape vode ka građenju jake psihološke ličnosti.
- Opšta psihička priprema – obuhvata celogodišnje pa čak i višegodišnje pripreme i čine je kompleksi ličnih osobina, psihiloških i moralnih kvaliteta neophodnih za uspešno bavljenje pozivom fudbalskog sudije.
- Psihička priprema pred utakmicu – obuhvata vreme za pripremu pred svaku utakmicu u zavisnosti od karaktera iste i značaja takmičenja.
- Psihička priprema u toku utakmice – podrazumeva punu koncentraciju tokom celokupnog trajanja utakmice, fokusiranje pažnje na ono što se dešava na terenu, a nikako razmišljanje o eventualnim prethodnim propustima. U sklopu ove etape savetuje se sudijama da u poluvremenu tokom relaksacije obave konsultacije sa pomoćnicima, četvrtim sudijom i dodatnim pomoćnim sudijama sa kraćom analizom prvog dela utakmice.
- Psihička priprema nakon utakmice – u ovoj etapi se analiziraju pozirivni i negativni elementi koji su evidentirani tokom trajanja utakmice, njihovi uzroci i na bazi toga postavljaju se zadaci za dalji rad na opštoj psihičkoj pripremi.
Kao što je napred rečeno opšta psihička priprema obuhvata celogodišnju i višegodišnju pripremu i izražava se u formiranju kompleksa psihičkih kvaliteta. To znači da ona u svojoj osnovi predstvalja dug proces ispitivanja volje i karaktera ljudi.
Neće biti ništa novo ako kažem da pored ostalih kvaliteta sudije njegova volja predstavlja veoma važan uslov pri vođenju utakmice, čiji ishod u mnogome zavisi od nje. Ukoliko je ta volja bolja i jače izražena tada su i uspesi trajniji. Neobično važno za suđenje su: odlučnost, samosavlađivanje i smelost. To su uslovi koji nedvosmisleno pomažu sudiji da se bolje orjentiše u složenim situacijama. Odlučnost i smelost su dva kvaliteta ličnosti koji se nalaze u uzročno-posledičnoj vezi. Oni se javljaju u onim trenucima kada sudija treba da donese jednu od nepopularnih odluka.
Nedostatak odlučnosti i smelosti smanjuju do najnižeg stepena autoritet sudije, lišavaju ga samostalnosti, vlastite odgovornosti i dostojanstva. To ostavlja utisak na igrače da je sudija nesiguran, nepripremljen, plašljiv i zato i jedni i drugi pokušavaju sve češće da sugerišu i utiču na izmenu pravilno donete odluke, sumnjiče i apostrofiraju svaki sudijin postupak i donetu odluku. Neodlučan sudije ne uživa uvažavanje i respekt, predstavlja se kao bezlična figura koja žrtvuje svoje objektivno mišljenje, trudi se da popravi svoje greške kompenzacijama i uz pomoć drugih. Bili smo svedoci u nemalom broju slučajeva da sudija zbog straha i usled nedostatka sopstvene odgovornosti, dogovara se sa pomoćnicima i za takve situacije za koje je potrebno da ih on sam lično proceni i kvalitetno reši.
I kada načini grešku sudija treba da sačuva mir i samopouzdanje i da do kraja utakmice ne podpadne pod uticaj provokacija i pored nastojanja pristalica oštećenog tima da svoje ljubimce podstaknu na upotrebu nedozvoljenih sredstava. Ako se sudija uzdrži i pokaže razumevanje, on ni za trenutak neće podpasti pod uticaj provokacija i tada će krajnji rezultat biti stišnjavanje strasti na terenu. S druge strane tada će igrači upasti u sosptevnu zamku psihiloških slabosti i počeće sve više da greše kako na ličnu štetu, tako i na šetetu svog tima. Osećanje za pravičnost, odlučnost u presuđivanju čak i u najdelikatnijim situacijama vode do pojave poverenja prema sudiji, vode do jačanja autoriteta.
Metode psihičke pripreme
Moralni kvaliteti fudbalskog sudije garantuju uspešno privođenje kraju utakmice i onda kada se sudija nađe u teškim i neprijatnim uslovima. Ovi kavliteti se ne izgrađuju u pojedinačnim takmičenjima i susretima već svakodnevno i neprekidno u pedagoškom procesu obučavanja, produbljivanja znanja i suočavanjem s teškoćama različitog karaktera. To s druge strane formira trajne navike, čeliči volju do tog stepena da sudija može da izdrži i najteža iskušenja.
Jednom su pitali velikog ruskog naučnika
Ivana Petroviča Pavlova šta je najvažnije za postizanje posebnog cilja. Odmah je odgovorio
„Postojanje motiva“. Postojanje motiva jača volju i mobiliše ličnost za postizanje željenog cilja.
Praktično fudbalski sudija bi mogao da jača volju do visokog stepena intezivnim fizičkim treningom obogaćenim teškim vežbama koje je posle savladavanja potrebno ponavljati više puta sa izraženom upornošću. Međutim, snaga volje ne zavisi samo od posedovanja jednog ili više kvaliteta već od kompleksnosti njihovih sistema i njihove međusobne povezanosti.
Sa metodološke tačke gledišta pitanje taktičkog mišljenja je jedan od osnovnih uslova psihičke pripreme sudije. Sposobnost sudije da brzo reaguje na ponašanje igrača u različitim trenucima igre je izuzetno važan i cenjen kvalitet.
Psihičku stabilnost sudije ispituju igrači i navijači već u prvim momentima suđenja. Oni ispituju koliko je sudijino znanje, volja i karakter i dok to ne ocene oni se prema sudiji odnose sa nepoverenjem i rezervom.
Veoma je važno za sudiju da pre utakmice odstrani nervnu napetost. To se postiže u etapi pripreme pred utakmicu šetnjom, slušanjem tihe prijatne muzike, čitanjem zanimljive knjige, odlazak u pozorište, bioskop ili na koncert. Umirujuća ili nadražujuća masaža neposredno pred susret u zavisnosti od temperamenta sudije je takođe važna. Da li će sudija masažu primenuti zavisi od toga da li se on pred susret nalazi u predsusretnoj groznici, ili apatiji.
Veoma je važno da se na dan utakmice sudija ne priseća ranijih eventualnih fatalnih grešaka, već je potrebno da se podigne sigurnost sudiji podsećanjem na neke utakmice koje je dobro odsudio. Ovo je nužno zbog toga što razgovori na takve i slične teme mogu sudiju da izbace iz njegovog normalnog psihičkog stanja te da dovedu do pojačane razdražljivosti koja se vrlo lako može pretvoriti u zbunjenost naročito kod mladih i još nedovoljno iskusnih sudija.
Ovom prilikom želim da skrenem pažnju na delegate i delegate – insturktore, mada ni neki posmtrači nisu imuni na takve postupke, koji mogu da svojim neumesnim i netaktičkim prepirkama sa sudijom u poluvremnu o eventualnim greškama utiču na pad psihičke stabilnosti sudije. Takvi razgovori su kao kritika potrebni nakon završetka utakmice.
Na osnovu svega rečenog nedvosmisleno proizilazi da teškoće u suđenju u znatnoj meri zavise od psihičkog stanja sudije. Danas se od sudije traži da bude obrazovan, kulturan i da u jednom dugotrajnom procesu obučavanja u sebi objedini niz moralnih, etičkih i drugih kvaliteta. Danas se do uspešnog suđenja između ostalog dolazi adekvatnom psihičkom pripremom.