Frojdova shvatanja

Član
Učlanjen(a)
19.08.2009
Poruka
981
On je svoje teorije zasnivao na vlastitim slučajevima o tim slučajevima je opširno pisao zato je njega smrtno dosadno čitati. A sad to jeste njegova interpretacija tih slučaja i pitanje je koliko je u pravu ali svakaoko nije igra simbolike.
Hm , hoćeš mi objasniti razliku između termina podsvesno i nesvesno ?
 
Član
Učlanjen(a)
05.11.2009
Poruka
109
On je svoje teorije zasnivao na vlastitim slučajevima o tim slučajevima je opširno pisao zato je njega smrtno dosadno čitati. A sad to jeste njegova interpretacija tih slučaja i pitanje je koliko je u pravu ali svakaoko nije igra simbolike.
Hm , hoćeš mi objasniti razliku između termina podsvesno i nesvesno ?

Da, znam način zasnivanja teorije, nije mi bilo dosadno čitati njegova djela.
Hm... najkraće, nesvjesno je ono što predstavlja najveći dio ličnosti,to su sadržaji koji su potisnuti uglavnom zbog toga što su negativni i uznemirujući, tipa... incestnih misli
(Tu je Frojd napravio baš perverziju od roditeljstva), nesvjesna su i ona iskustva koja u određenom trenutku ne možemo verbalizovati...
Podsvjesno je između svjesnog i nesvjesnog, dio ličnosti pojedinca koji u jednom trenutku nije dostupan pamćenju, ali može postati u nekom drugom trenutku, željom i voljom mogu preći u svjesno.
Najveći dio ega i superega je u predsvjesnom, ili podsvjesnom. ;)
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
19.08.2009
Poruka
981
Zanimljivo tumačenje podsvesnog i nesvesnog . Znači razlika je u stepenu potisnutosti . Zapravo podsvesne sadržaje možemo pod određenim okolnostima reprodukovati a nesvesne ne možemo nikako, jer su dubinski. E sad ne bih se puno bavio nekim drugim autorima ( i istočnjačkom filozofijom) koji su više detaljisali odnosom svesti podsvesti nesvesti , samo ću navesti jedno drugo tumačenje svest nesvest. Nesvest je fizičko stanje organizma (tj. kada organizam nema svesti) . Tu se pre svega misli kada je čovek u snu, pod dubokom hipnozom , komi ili kad je mrtav. Uzgred i životinje (više vrste) imaju svest , one opažaju, prepoznaju stvari u okolini i reaguju na njih.
Frojd relativno brzo odustaje od pojma nesvest i sve potisnute sadržaje i mehanizme koji nisu svesni naziva podsvesnim i ona obuhvataju i nesvesna stanja (kada čovek spava, ili je u komi , u dubokoj hipnozi, kad je mrtav :lol: ha . ha ).
Ono gde se slažemo je da je Frojd utvrdio da je podsvesni deo čovekove ličnosti dominantan u psihičkim procesima (i životu).No on potpuno ne odbacuje svesni deo ličnosti samo njenu ulogu minimizira u odnosu na tadašnja shvatanja. Moje mišljenje je da je tu potpuno u pravu. Jer činjenica da mi ne znamo kako funkcioniše mozak, mislim na psihičke procese koji se u njemu odvijaju, već se oslanjamo na Frojdov , Jungov model itd. govori o tome da su ti procesi podsvesni (nedostupni su svesti). Jedino što možemo uraditi da bi doprli do njih, je tumačenje njihovih manifestacija, upravo ono što su radili psihoanalitičari.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
05.11.2009
Poruka
109
Zanimljivo tumačenje podsvesnog i nesvesnog . Znači razlika je u stepenu potisnutosti . Zapravo podsvesne sadržaje možemo pod određenim okolnostima reprodukovati a nesvesne ne možemo nikako, jer su dubinski.

Može i nesvjesno preko podsvjesnog doci do svjesnog. :)
Ali to pojedinac ne može sam učiniti, već uz pomoć terapeuta, tj. tada nastupa psihoanaliza, :evil: "izbacuje sadržaje" u svjesno i pokušava ih riješiti, najčešće se do nesvjesnog dolazi hipnozom, simbolikom, analizom snova, slobodnim asocijacijama, omaške u govoru, kao što sam u jednom od prethodnih postova spomenula, nisu ni malo slučajne, kao i suprostavljanje određenim temama.

Zanimljivo mi je tumačenje posljedica fiksacije na određenom stadijumu psihoseksualnog razvoja (oralni, analni, falusni). Npr. ukoliko dođe do fiksacije na analnom stadijumu, kod osobe se poslije mogu razviti osobine poput pretjerane urednosti, pedantnosti, tvrdoglavosti, opsesivno-kompulzivnih poremećaja...
 
Član
Učlanjen(a)
19.08.2009
Poruka
981
Nabrojala si sve metode dolaska do podsvesnog sadržaja. Frojd je u početku koristio hipnozu da bi se definitivno okrenuo slobodnim asocijacijama . I danas je ova metoda prihvaćena kao glavna u psihoanalizi.
Što se tiče fiksacija, ceo koncept je jako zanimljiv, to vezivanje određene neuroze za pojedinu fazu u razvoju deteta i za mene je jako interesantna . E sad pošto se Frojd bavio posmatranjem razvoja deteta i pošto je nalazio kauzalne odnose između faze razvoja deteta i vrste neuroze (o tome je dosta pisao) ostaje da mu verujemo ili ne verujemo. Nemam razloga da mu ne verujem.
Neko je rekao da je on previše poseksualizovao stvari i da je nagonima dao prveliku ulogu.
Što se tiče nagona on njima nije dao preveliku ulogu, već je ceo sistem doveo u ravnotežu . Jer koliku god nagoni imali ulogu on njima suprotstavlja moralna načela u vidu super ega. Znači u podsvesnoj ili svesnoj dinamici odlučivanja postoji antagonizam između ove dve opozicije.
Drugo, on jeste mnoge stvari kako reče Mostarka " poseksualizovao" ali s pravom. Kada govori o libidu tj. psihoseksualnoj energiji, tu se pre svega misli na dva primarna nagona, erosu i tanatosu. Erosu kao nagonu života , održanja i razvoja (individualnog i vrste) i tanatosu kao nagonu smrti. Ovi nagoni su neosporivi i primarni su pokretači ljudskih aktivnosti, prisutni su i kod životinja.Zatim frojd definiše pojam kompleksi od kojih su Edipov, Elektrin i kastracioni najpoznatiji. I oni imaju tu "seksualističku" osnovu ali opravdano jer ti komleksi su prisutni , nisu magla i dim.
Ne mislim da su sve njegove teorije neosporive, takođe psihoanaliza kao metoda lečenja ima svojih ograničenja(dugo traje ,skupa je , psihoanalitičar treba baš da je stručan i iskusan) i danas se retko korist.i Međutim njegove teorije treba osporavati argumentovano, a ne površno.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
05.11.2009
Poruka
109
Erosu kao nagonu života , održanja i razvoja (individualnog i vrste) i tanatosu kao nagonu smrti. Ovi nagoni su neosporivi i primarni su pokretači ljudskih aktivnosti, prisutni su i kod životinja.Zatim frojd definiše pojam kompleksi od kojih su Edipov, Elektrin i kastracioni najpoznatiji. I oni imaju tu "seksualističku" osnovu ali opravdano jer ti komleksi su prisutni , nisu magla i dim.
Ne mislim da su sve njegove teorije neosporive, takođe psihoanaliza kao metoda lečenja ima svojih ograničenja(dugo traje ,skupa je , psihoanalitičar treba baš da je stručan i iskusan) i danas se retko korist.i Međutim njegove teorije treba osporavati argumentovano, a ne površno.

Naravno, ne može se samo olako napisati da je dao prevelik značaj nagonima, da se razvoj dešava do 5. godine, puno šira priča stoji iza toga, ali tu smo da diskutujemo i naučimo ono što nismo znali. :)
P.S. Što se nagona smrti tiče, tj. tanatosa, imam podatak da to nije Frojdov termin, već da je preuzet od Paul Federna, takođe psihologa.
Taj instinkt izaziva tenziju, manifestuje se kroz agresivna ponašanja prema sebi i/ili drugima, javlja se kada intinkt života bude prevladan.
 
Član
Učlanjen(a)
19.08.2009
Poruka
981
Nisam znao da je izraz tanatos Frojd preuzeo od Paul Federna, mislio sam da je pozajmio iz mitologije. Inače mnoge stvari koje je Frojd obelodanio bile su poznate i ranije. Samo presija društva je bila takva da se ta znanja nisu ispoljavala kroz nauku jer bi bila izvrgnuta ruglu pozitivista a još ranje bi autori takvog znanja završili na lomači. Ona su se ispoljavala kroz mitove i umetnost (slikarstvo,književnost).No ovde ću naprviti rez, jer izlazim iz okvira teme.
Što se tiče tanatosa, njega zovu i nagonom destrukcije i protiv njega stoje i instikt života , kao i moralne norme i da bi se ispoljio mora prevladati obe prepreke.
 
Natrag
Top