Ekaterina Velika - EKV

Član
Učlanjen(a)
08.09.2010
Poruka
242
In memoriam
Маргита Стефановић







Извор:Википедија

[TABLE="class: infobox_v2"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD="colspan: 2, align: center"]
250px-Margita_Stefanovic_-_EKV.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Датум рођења: 1. април 1959.[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
22px-Flag_of_SFR_Yugoslavia.svg.png
Београд, ФНРЈ
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Датум смрти: 18. септембар 2002
20px-Flag_of_Serbia_and_Montenegro.svg.png
СР Југославија Београд
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Активни период: 1982. - 2002.[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Инструмент: клавир, клавијатуре[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Жанр: Рок[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Екатарина Велика[/TD]
[/TR]
[/TABLE]



Маргита Маги Стефановић (1. април 1959 — 18. септембар 2002) је српска музичарка, најпознатија као клавијатуристкиња београдске рок групе „Екатарина Велика“.

Биографија

Рођена је као јединица у породици београдског позоришног и ТВ-редитеља Славољуба Стефановића-Равасија.

Средњу музичку школу завршава у класи са Ивом Погорелићем са којим узима приватне часове код руског професора Тимикина. Као апсолутни слухиста и уз Погорелића најталентованија у класи добија понуду за наставак школовања на московском конзерваторијуму. Понуду одбија и у Београду уписује архитектуру коју успешно завршава 1982. Као студент осваја трећу награду на међународном конкурсу у Јапану за рад на тему уређења црногорског села Режевићи. Истовремено важи за једног од најталентованијих класичних пијаниста.

Прекретницу у њеној музичкој оријентацији представља присуствовање концерту тек формираног бенда Милана Младеновића Катарина II у сали биоскопа „Топчидерска звезда“. Првог маја 1982. упознаје чланове групе Електрични оргазам, а кроз дружење са њима и Милана Младеновића. Младеновић је, фасциниран њеним талентом и вољом за истраживањем, позива да се придружи групи, те купује синтесајзер на којем Стефановићева вежба. Након повратка са тромесечног пута по Јужној Америци Маргита Стефановић постаје стални члан састава.

Magicna-Magi.jpg



„Катарина II“ 1985. мења име у „Екатарина Велика“ и делује све до 1994. године. Током тог периода Маргита Стефановић компонује и музику за позориште (представе „Класни непријатељ“, „Три сестре“, „С оне стране дуге“ и „Мајка храброст“) и телевизију (драма „Плави, плави“), ради као продуцент („Карлови Вари“) и гостује на албумима многих југословенских група („Бејби Кејт“, Елвис Ј. Куртовић, „Ван Гог“, „Бабе“). Године 1985. појављује се у филму Горана Марковића „Тајванска канаста“ у улози сестре главног јунака. У филму се појављује и „ЕКВ“ изводећи песму „Тату“.

После распада „Екатарине Велике“ наставља да се бави музиком. Са неколико београдских музичара крајем 1994. оснива бенд Курајбери који углавном изводи обраде страних и домаћих хитова по београдским клубовима. Године 1995. оснива бенд „EQV“ са музичарем Владимиром Стојићем и издаје ЦД „Ти си сав мој бол“ (назван по песми „Екатарине Велике“) за бечку музичку кућу „Coop Arts & Crafts Unlimited“. На ЦД-у се налази и техно обрада истоимене песме. У том периоду наставља да гостује и на албумима и концертима југословенских бендова и повремено свира са саставима „Глисерси“, „Зион банда“ и „Директори“.

Крајем 90-тих њена музичка активност слаби. Године 2002. компонује музику за представу београдске редитељке Хајдане Балетић „Капут мртвог човека“ што је њено последње музичко дело.
Маргита Стефановић је последње године живота провела у београдском Центру за смештај бескућника, а умрла је 18. септембра 2002. на београдској Инфективној клиници. Узрок смрти није званично објављен, али се претпоставља да је умрла од последица дугогодишњег интравенозног конзумирања дроге.

Пре ње су умрли Ивица Вдовић (1992), Милан Младеновић (1994) и Бојан Печар (1998).


Занимљивост


  • За њу је везана урбана прича о првом београдском графиту (ако се не рачуна графит на Славији Проверено - мин њет из октобра 1944). Наиме, Небојша Крстић је на њеној кући на Славији написао Маргита је дечак. Много година касније графит је избледео, а неко је преко њега исписао Прозор мора пасти.
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Sarajevo obeležava 19 godina od smrti Milana Mladenovića

Sarajevo obeležava 19 godina od smrti Milana Mladenovića


U Sarajevu će 8. novembra biti obeleženo 19 godina od smrti muzičara i frontmena beogradske grupe "Ekatarina Velika", Milana Mladenovića, koji je nekoliko godina proveo u tom gradu, i podsetiće se na njegova muzička ostvarenja, posebno u domenu borbe za mir i protiv rata u BiH 1990-ih godina.

1.jpg
EKV

U znak sećanja na Mladenovića, kuća muzike i zabave "Panta rhei" u
petak, organizuje koncert pod nazivom "In memoriam of EKV 2013", na kome će nastupiti članovi benda "Krug", ali i drugi koji su imali dodirne tačke s čuvenim bendom koji je ugašen 1994. godine.

Inače i u Sarajevu postoji inicijativa da taj grad dobije ulicu koja bi nosila ime
Milana Mladenovića.


Prva peticija sa 3.000 potpisa predata je u protokole Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Ureda gradonačelnika grada Sarajeva.

Međutim, peticiju navodno nikada nije dobila Komisija za obeležavanje, čuvanje i negovanje istorijskih događaja i ličnosti u čijoj bi nadležnosti predmet trebalo da bude.


Izvor: Blic Online
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Limunovo drvo: Film o prvom bendu Milana Mladenovića

Umetnik Branko Radaković počeo je snimanje dokumentarca o interesantnom beogradskom bendu ''Limunovo drvo", čiji je član bio Milan Mladenović

1_zps3b6adf89.jpg


Branko smatra da će to biti veoma važan dokument jer je neophodan kako bi se konačno zaokružila dokumentaristička priču o Milanu Mladenoviću i bendovima koji su potekli iz ''Limunovog drveta'', a o kojima je već mnogo toga rečeno dok je ovaj sastav nepravedno ostalo u medijskom zapećku.

- Tako će konačno i šira javnost biti upoznata sa pravim činjenicama i videti i čuti priče ljudi koji su dugo bili u senci - izjavio je Radaković.


Radaković je već duži vremenski period u dogovoru sa Milanom Stefanovićem - Mikicom (osnivačem grupe ''Limunovo drvo'' zajedno sa Dragomirom Mihajlovićem – Gagijem i Milanom Mladenovićem) planirao da snimi ovaj dokumentarac i prva klapa konačno je pala u subotu, 14. decembra u Domu omladine u Beogradu.


Tada su snimljeni Aleksandar Žikić, Branimir Lokner i Vladimir Janković – Džet.


Već sledećeg dana Branko je započeo prvu sesiju snimanja izjava Milana Stefanovića, a u beogradskom SKC-u, gde je sve važno u domenu novog talasa i krenulo krajem 70-ih prošloga veka, snimljen je i susret Stefanovića i Zorana Radomirovića – Švabe koji je najpoznatiji kao basista ''Električnog orgazma''. Tu se i Švaba za potrebe filma priseto tih divnih vremena, pošto je i on jedno vreme svirao u ''Limunovom drvetu''.


Film nastavlja da se snima sledećeg vikenda, a autor naglašava da dokumentarac neće ući u postprodukciju sve dok konačno ne snimi i Gagija koji je po Brankovom mišljenju nelogično zapostavljen.


- On je dao ime bendu - "Katarina II" i bio je veoma važan deo prve faze jednog od najznačajnijih rok grupa svih vremena sa ex-Ju prostora, a nigde nema nijedne jedine izjave od njega, ni po emisijama koje tobože žele da kažu puno toga o "EKV", što je samo još jedan dokaz koliko ovde ljudi površno prilaze poslu.


Izvor: Blic Online
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Milan Mladenović: Čovek koji je pričao priču o svom vremenu

Milana Mladenovića ljudi ili "kuju u zvezde" ili pljuju kao uostalom i sve velike umove. Rođen 1958. godine, Milan je “uhvatio” one najbolje - kada se slušala, mnogi će reći najbolja muzika, kada su se kupovale ploče, rušili tabui...

02225701326395014295.jpg


Milana Mladenovića ljudi ili "kuju u zvezde" ili pljuju kao uostalom i sve velike umove. Rođen 1958. godine, Milan je “uhvatio” one najbolje - kada se slušala, mnogi će reći najbolja muzika, kada su se kupovale ploče, rušili tabui... Rođen je 21. septembra pre 56 godina.

Osamdesete su bile zlatne godine muzike. Krajem 1981. godine, Milan sa Dragomirom Mihailovićem, drugarom iz bivšeg benda Limunovo drvo, formira bend Katarina II. Već sledeće godine priključila im se i čuvena Margita Stefanović Magi, a 1983. i basista Bojan Pečar i bubnjar Ivan Vdović. Izdaju album „Katarina II“, a većinu tekstova za debi ploču uradio je Milan. Dragomir odlazi iz grupe, a oni menjaju ime u „Ekatarina Velika“. Tako nastaje jedan od najpopularnijih bendova nekadašnje Jugoslavije EKV dolazi novi bubnjar Ivan Fece Firči, prenosi “TV Best”.

Album „Ekatarina Velika“ izlazi 1985. godine, a danas najpoznatija pesma sa ovog albuma je “Oči boje meda”:

Voda pada na tvoje oci boje meda

Ja sam dečak iz vode

Imam trag pod levom miskom

Na tvoje usne boje mesa

Pusticu kap svoje vode

Pusticu glas iz grla...

Godinu dana kasnije izlazi album “S vetrom uz lice” koji se smatra komercijalnim probojem za bend. Lansirao ih je na sam vrh jugoslovenske rok scene, gde sa Mladenovićem na čelu ostaju sve do 1994. godine izdajući seriju uspešnih albuma.

EKV je bend koji je slavio život i ljubav, ali priča o EKV-u je sve samo ne vesela. Weltschmerz, svetski bol koji je kao termin postojao vekovima, i dalje je bio tu.

"Ja sam bila srećna kada sam pronašla ljude koji su jednako nesrećni kao ja", rekla je Sonja Savić.

Pesme Kao da je bilo nekad, Ti si sav moj bol, Novac u rukama i Stvaran svet oko mene najpoznatije su sa ovog albuma, ali tu su i Sarajevo, soba, grad...

Sarajevu, jednom od gradova u kojima je kao dete vojnog lica odrastao, Milan je posvetio jednu pesmu koja se našla na albumu "S vetrom uz lice", objavljenom 1986. godine.

36834310490110082068.jpg


„Sarajevo je verovatno mračno uticalo na mene. Bio sam strašno ratoboran, istinoljubiv, mali, ovolicki, i stalno sam se tukao sa starijima od sebe. Oni su me, naravno, mlatili i tako sam ja dolazio kući krvav, plačući, i to je trajalo tih šest, sedam godina koliko sam živeo tamo... Bio sam klinac sa naočarima i nosio tango-gitaru ispod miške. Odlazio sam na časove kod čuvenog Gari Garinče. Od njega sam naučio neke akorde. Posle sam se preselio u Beograd (1970). Stalno sam svirao, pravio neke pesmice. A onda, kad sam upoznao Gagija, nastalo je Limunovo drvo...”

Nemoguće je pomenuti EKV a da neko ne kaže gde je EKV tu je bila i droga. To je bilo vreme kada u Beograd stižu heroin i SIDA.

Dosta je muzičara koji su prošli kroz EKV. Neki su se zadržali samo nekoliko meseci, ali svi oni ostavili su, ligično je, važan pečat na muziku.

Slikarstvo i literatura su im bili važan pokretač.

Jedan od nezaobilaznih stubova EKV-a bila je Margita Magi Stefanović. I oni koji nisu znali šta tačno radi EKV znali su za bend u kome ženu svira klavijature. Ušla je u grupu slučajno i bila je član do kraja. Posle raspada „Ekatarine Velike“ nastavila je da se bavi muzikom. Krajem 90-ih njena muzička aktivnost slabi. Poslednje godine života provela je u beogradskom Centru za smeštaj beskućnika, a umrla je 18. septembra 2002. na beogradskoj Infektivnoj klinici. Samo tri dana pre datuma kada je rođen Milan. Slučajnost ili ne.... Ostavljamo svakome da interpretira kako želi. Uzrok njene smrti nikada nije zvanično objavljen.

26302487110169518009.jpg


Jedna od Milanović citiranijih izjava bila je ona koju je dao jednom prilikom intervjuu za Treći kanal. Rekao je da kada bi uhvatio zlatnu ribicu, poželeo da bude zdrav još 40-50 godina i da se bavi isključivo muzikom. Na žalost mnogih fanova, prerana smrt ga je sprečila da ostvari svoje želje.

- Moja prva i najveća želja bila bi da se probudim i da ustanovim da je ovo 1990. godina i da je kažem: "Uh al sam nešto ružno sanjao". Druga želja mi je da budem zdrav i čitav jedan poduži vremenski period, znači još 40, 50 godina. Treća želja mi je da zaradim toliko novca da mogu njime da pravim neke interesantne stvari kao što je muzika - rekao je Mladenović u intervjuu Trećem kanalu 1991. godine.

Albumi "Ljubav", Samo par godina za nas, Dum Dum, Kao u snu, Neko nas posmatra imali su pesme koje se i danas slušaju.

Gurni me blago da se vratim u stanje

koje podstiče krv da se popne u obraz

iscuri u glavu kao metak u čelo

jer ishod je isti, postajem siguran da

to je stvaran svet oko mene

to je stvaran svet oko mene

to je stvaran svet oko mene

samo čekam da prođe, samo čekam da prođe ..

"Dum dum" izašao je 1991. godine i bio je na neki način proročanski. Iako je sa ove distance ovaj album užasno važan, tog trenutka nije cela država gledala blagonaklono na album i na Milana.

Iako je imao priliku da ode iz Srbije i Jugoslavije on sebe nije video u tome. Vratio se iz Francuske i celoj toj priči posvetio pesmu "Zemlja".

Ovo je zemlja za nas:

Ovo je zemlja za sve naše ljude

Ovo je kuća za nas

Ovo je kuća za svu našu decu

Pogledaj me, o pogledaj me

Očima deteta

U zemlji vidim spas

Iz sna me budi glas koji ne poznajem

Dok grane miluju naša tela

Dok senke prave pokrov za nas

Pogledaj me, o pogledaj me

Očima deteta

Čujem - vrati se

Čujem - ostani

Čujem - vrati se

Dozvoli mi

Čujem - vrati se

Čujem - ostani

Čujem - vrati se

Oprosti mi

Milan je rastao i menjao se zajedno sa državom u kojoj je živeo. Bile su devedesete, a poslednji album "Neko nas posmatra" bio je Milanov najdraži. Njegovi saradnici kažu da je taj album trebalod a bude dokumentaran.

94075507895698279263.jpg


U avgustu 1994. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u Budvi, Mladenović biva prebačen u bolnicu gde je ustanovljeno da ima rak pankreasa. Preminuo je 1994. godine u Beogradu. Preminuo je u 36. godini, od raka unutrašnjih organa.

Mladenović je sahranjen u Aleji velikana u Beogradu. Njegovom smrću EKV je prestala da postoji.

14. jula 2011. godine, plato ispred Doma omladine u Beogradu poneo je ime Milana Mladenovića. Njegovo ime nose i ulice u Zemunu, Zagrebu i Podgorici.

Dokumentarni film o EKV-u počinje rečenicom "Od 1981. do 1994. godine u Beogradu je postojala rok-grupa Ekatarina Velika. Ovo je priča o njima i nama". EKV definitivno jeste bila jako važan deo kulture EX-YU, ali i Srbije.

Izvor: Večernje novosti


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Kao da je bilo nekad: Sećanje na Milana Mladenovića

Na 20. godišnjicu smrti Milana Mladenovića, u sredu u Domu omladine Beograda biće organizovano veče sećanja na njegov život i rad.

1_zps75a218af.jpg

Milan Mladenović


Milan Mladenović (21.09.1958. Zagreb - 5.11.1994. Beograd) bio je poznati jugoslovenski muzičar, kompozitor, gitarista i pevač.

Limunovo drvo, Šarlo Akrobata, Katarina II i Ekatarina Velika su grupe u kojima je, zajedno sa ostalim članovima ovih sastava, stvarao, svirao, pevao i - ostavio neizbrisiv trag na kulturnog sceni SFRJ.


Program u Domu omladine povodom dve decenije od smrti Milana Mladenovića počinje u 19 časova projekcijom polučasovne epizode serijala "EKV - kao da je bilo nekad" autora Dušana Vesića.


Nakon toga sledi tribina na kojoj će uvodnu reč imati Dragan Ambrozić, odgovorni urednik programa Doma omladine Beograda, dok će moderator biti Sandra Rančić, novinarka, koautorka serijala "EKV - Kao da je bilo nekad".


U razgovoru će učestvovati Moma Rajin (novinar, urednik SKC-a početkom 80-ih godina, čovek koji je omogućio sastavu Šarlo Akrobata da stvara neometano u prostoru koji pripada institiuciji kulture, što je u tom momentu bilo u najmanju ruku neobično), Dušan Vesić (novinar, reditelj i producent serije i filma "EKV - Kao da je bilo nekad"), Aleksandar Žikić (novinar i muzičar, autor knjige o Milanu Mladenoviću "Mesto u mećavi", koja je ovih dana doživela reizdanje), Goran Filipović (postapsolvent Katedre za Istoriju Univerziteta u Beogradu, čiji se diplomski rad bavi temom subkulturnih grupa osamdesetih godina u Beogradu)

i Branko Radaković (nastavnik likovne kulture, čiji se film "Limunovo drvo" nalazi u završnoj fazi snimanja, pa će posetioci imati priliku da pogledaju i odabrane inserte iz budućeg dokumentarca, kao i da čuju neke snimke ovog sastava po prvi put).


Izvor: Blic Online
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Pogledajte dosad neobjavljeni spot grupe EKV!

Bend koji je ostavio trag na muzičkoj sceni je poslednji beogradski koncert održao u Sava centru 12. novembra 1993. godine

kIE7kgv.jpg


Poštovaoce kultnog rok benda “EKV” obradovaće spot koji do sada nisu imali prilike videti, snimljen za pesmu “Par godina za nas”.

Celokupan projekat započet je nedavno sa objavljivanjem dvostrukog LIVE izdanja benda, a na albumu se nalazi ukupno 26 pesama.

Obožavaoci čuvenog benda “Ekatarina Velika” (EKV) imaju priliku da čuju ekskluzivni tonski zapis sa poslednjeg beogradskog koncerta koji je održan u Sava centru 12. novembra 1993. godine, a koji do sada nije objavljen.

pH9WL8G.jpg


Publika će uživati u remasterizovanom zvuku koncertnog materijala, a kako izgleda video spot grupe “EKV” snimljen 1993. godine u Beogradu, možete pogledati:



(Telegraf.rs)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
POSLUŠAJTE

Neobjavljena pesma Milana Mladenovića

Legendarni Milan Mladenović napravio je muziku i otpevao stihove pesme “Između dva dana”, koje je napisao Branko Miljković, a sve za nikada odigranu predstavu "Kiklop" u režiji Filipa Gajića. Ova pesma ranije nije objavljena.

wWXF0gh.jpg


- Jednoga dana dogovorio sam se sa Milanom da napravi muziku za predstavu 'Kiklop' po Euripidu. To je trebalo da bude moja prva režija, ali predstava nije nikada izašla. Glavni lik je mudri Odisej koji savlada nepobedivog Kiklopa, žderača ljudi na Siciliji. U Evropi. Milan je napravio ovaj song u svom stanu na Dorćolu. U ono doba. Jednoga dana našao sam na tavanu zaboravljenu TDK kasetu od 60 minuta. Napravio sam film o Sizifu - naveo je reditelj Filip Gajić.

- U ovoj pesmi zagrliše se junaci i pesnici. Odisej beše Sizifov sin. Jednooki Kiklop proždire ponižene, slomljene i umorne. Ljudi stoje u koloni. Zbunjeni i nemoćni, prepušteni koncu sudbine u ključalom kotlu. Ni pesnika, ni junaka. Anestezija će jednoga dana izvetriti - tako romori istorija, tako šapuće poezija - naveo je autor filma "Sizif K."


Izvor: Blic Online
 
Natrag
Top