- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.982
Snažan bol pri svakom pokretu
Z. O. Joksović | 05. jul 2010. 11:35 | Večernje novosti
Izbačeni deo diska iz ležišta kičmenog pršljena pritiska kičmenu moždinu, nerve, krvne sudove i okolne mišićne vezivne strukture dovodeći do bolnog stanja
Bol, u bilo kom delu kičmenog stuba trebalo bi da bude ozbiljno upozorenje, da se nešto dešava u ovom vitalno važnom organu, koga lekari nazivaju i osovinom celog tela. Ovaj slikovit naziv nije slučajno nastao, jer se kičma proteže dužinom celog tela, omogućavajući normalno uspravno držanje. A ukoliko se nešto sa njenim pršljenovima dogodi, nastupa bol koji onemogućava ili otežava ne samo držanje, već i bilo kakav drugi pokret.
U najčešće poremećaje koji se dešavaju na kičmenim pršljenovima spada diskus hernija, a dr Goran Milojković, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije za čitaoce “Života plus“ objašnjava:
- Diskus hernija predstavlja stanje gde je deo unutrašnjeg vrlo mekanog dela diska kičmenog pršljena, kroz pukotinu u spoljnem ligamentu, izašao u slobodan prostor van diska. Nekada taj srednji mekani deo diska samo pritiska spoljni deo ligamenta, vireći van spoljne ivice gde se dva diska inače spajaju. Međutim, postoje situacije kada disk praktično probije spoljni deo ligamenta praveći prolaps, jer izlazi skroz van te spoljne ivice. U toj situaciji istureni deo diska vrši pritisak na kičmenu moždinu, nerve, krvne sudove, kao i na okolne mišićno-vezivne strukture. Nijedno od ovih stanja nije lišeno bola, tako da se osoba prilikom ma kog naglog i neuobičajenog pokreta oseća vrlo neprijatno.
* Gde se diskus hernija najčešće ispoljava?
- Diskus hernija može da se javi duž cele kičme, tako da bol može biti prisutan u bilo kom delu tela. Ipak, najčešće se javlja u vratnom delu kičme, tačnije u grudnom, kao i u lumbalnom delu. Ako se bol oseća u predelu vrata, celoj ruci ili samo u pojedinim njenim delovima sve do prstiju, onda je gotovo sigurno da je za ovakvo stanje odgovorna diskus hernija iz vratnog i početka grudnog dela kičme. Ako je diskus hernija u lumbalnom, odnosno krsnom delu kičme, bol se ispoljava u leđima u nivou kuka, kao i duž noge sve do potkolenice i nožnih prstiju.
* Da li je baš svaki ovakav bol posledica diskus hernije?
- Diskus hernija može da bude prisutna a da ne stvara nikave tegobe. Da li će se bol ispoljiti ili ne, zavisi od njene veličine i količine oštećenog tkiva. Nekada bol može da se javi na svim karakterističnim mestima a da bude posledica nekog drugog oboljenja. Konačnu reč o čemu se radi, ipak, treba da da lekar posle opsežnog pregleda, koji podrazumeva niz dijagnostičkih procedura.
* Koja vrsta pregleda je neophodna?
- Magnetna rezonanca je najsigurniji način utvrđivanja prisustva diskus hernije. I rendgen može pokazati stanje kičme, na osnovu koga iskusni lekar može da zaključi da li se radi o ovom, nimalo prijatnom oboljenju. Skener je takođe visokosofisticirani aparat koji nudu precizne odgovore o tome šta se dešava u predelu kičmenog stuba, kao uostalom i EMNG, odnosno elektromineurografija. Ova poslednja metoda donekle je invazivna za pacijenta, ali uspešno pokazuje stepen oštećenja nerva koji je načet diskus hernijom, što je od izuzetne važnosti za prognozu bolesti i njeno lečenje. Lečenje je inače izuzetno važno da se ne bi javile naknadne komplikacije.
* Do čega može da dovede nemarno ponašanje prema ovom oboljenju?
- Osim trnjenja i osećaja kao da su ispod kože mravi, izražena je i slabija pokretljivost dela tela u koji se projektuju tegobe. S vremenom dolazi do izražene mišićne slabosti, odsustva refleksa, ozbiljnije pareze i paralize, a u predelu stopala do njegovog pada kao i pada prstiju. Na kraju popuštaju sfinkteri, odnosno mišići za kontrolu mokrenja i stolice. Kod muškaraca dolazi i do opadanja seksualnih mogućnosti.
* Može li ovo stanje uspešno da se leči?
- Lečenje diskus hernije i svih ostalih tegoba kičme, a pre svega bola, najraznovrsnije je, najjednostavnije i istovremeno najkomplikovanije. Brzih i istovremeno efikasnih načina nema, uprkos silnim reklamama koje baš to obećavaju. Lečenje zavisi od mnogo faktora, pre svega od veličine diskus hernije, veličine i količine tegoba izraženih kroz bolove, dužine trajanja, konstitucije pacijenta i njegovog karaktera, genetske predispozicije, uslova u kojima živi... Za akutna stanja preporučuju se vežbe i umerena aktivnost, a nikako ležanje. Uz ovu manuelnu terapiju daju se, u ograničenim količinama, nesteroidni antireumatici, paracetamol i mišićni relaksansi. Na kraju se izvodi spinalana manipulacija, odnosno nameštanje kičme. Jer, diskus hernija nije ništa drugo do mehanički problem nastao usled neadekvatnog održavanja tela. Zato najbolje može i da se reši vežbama manipulacije i istezanja kičme.
RIZICI RADNOG MESTA
Mada se podizanje teškog tereta često smatra glavnim uzrokom tegoba, dugotrajno sedenje u nepravilnom položaju, takođe može biti krivac za nastanak diskus hernije u lumbalnom delu kičme. Istraživanja pokazuju da je čak trećina ovih neželjenih pojava vezana za radno mesto, jer zaposleni u nepravilnom položaju dugo sede ili stoje, ili dižu teret u neadekvatnim uslovima.
BOLOVANJA I OPORAVAK
Oko 80 odsto odraslih osoba, makar jednom u životu izloženo je bolu uslovljenom diskus hernijom. Bol se najčešće javlja kod osoba između 20 i 40. godina, mada je intenzivnija kod starijih. Kod 14 odsto pacijenata bol traje najmanje dve nedelje, zbog čega se ovaj problem smatra jednim od najčešćih razloga za odlazak na bolovanje. Na sreću, svega pet odsto je nesposobno za rad duže od tri meseca, dok se veći procenat spontano oporavlja najduže do četiri nedelje.
Z. O. Joksović | 05. jul 2010. 11:35 | Večernje novosti
Izbačeni deo diska iz ležišta kičmenog pršljena pritiska kičmenu moždinu, nerve, krvne sudove i okolne mišićne vezivne strukture dovodeći do bolnog stanja
Bol, u bilo kom delu kičmenog stuba trebalo bi da bude ozbiljno upozorenje, da se nešto dešava u ovom vitalno važnom organu, koga lekari nazivaju i osovinom celog tela. Ovaj slikovit naziv nije slučajno nastao, jer se kičma proteže dužinom celog tela, omogućavajući normalno uspravno držanje. A ukoliko se nešto sa njenim pršljenovima dogodi, nastupa bol koji onemogućava ili otežava ne samo držanje, već i bilo kakav drugi pokret.
U najčešće poremećaje koji se dešavaju na kičmenim pršljenovima spada diskus hernija, a dr Goran Milojković, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije za čitaoce “Života plus“ objašnjava:
- Diskus hernija predstavlja stanje gde je deo unutrašnjeg vrlo mekanog dela diska kičmenog pršljena, kroz pukotinu u spoljnem ligamentu, izašao u slobodan prostor van diska. Nekada taj srednji mekani deo diska samo pritiska spoljni deo ligamenta, vireći van spoljne ivice gde se dva diska inače spajaju. Međutim, postoje situacije kada disk praktično probije spoljni deo ligamenta praveći prolaps, jer izlazi skroz van te spoljne ivice. U toj situaciji istureni deo diska vrši pritisak na kičmenu moždinu, nerve, krvne sudove, kao i na okolne mišićno-vezivne strukture. Nijedno od ovih stanja nije lišeno bola, tako da se osoba prilikom ma kog naglog i neuobičajenog pokreta oseća vrlo neprijatno.
* Gde se diskus hernija najčešće ispoljava?
- Diskus hernija može da se javi duž cele kičme, tako da bol može biti prisutan u bilo kom delu tela. Ipak, najčešće se javlja u vratnom delu kičme, tačnije u grudnom, kao i u lumbalnom delu. Ako se bol oseća u predelu vrata, celoj ruci ili samo u pojedinim njenim delovima sve do prstiju, onda je gotovo sigurno da je za ovakvo stanje odgovorna diskus hernija iz vratnog i početka grudnog dela kičme. Ako je diskus hernija u lumbalnom, odnosno krsnom delu kičme, bol se ispoljava u leđima u nivou kuka, kao i duž noge sve do potkolenice i nožnih prstiju.
* Da li je baš svaki ovakav bol posledica diskus hernije?
- Diskus hernija može da bude prisutna a da ne stvara nikave tegobe. Da li će se bol ispoljiti ili ne, zavisi od njene veličine i količine oštećenog tkiva. Nekada bol može da se javi na svim karakterističnim mestima a da bude posledica nekog drugog oboljenja. Konačnu reč o čemu se radi, ipak, treba da da lekar posle opsežnog pregleda, koji podrazumeva niz dijagnostičkih procedura.
* Koja vrsta pregleda je neophodna?
- Magnetna rezonanca je najsigurniji način utvrđivanja prisustva diskus hernije. I rendgen može pokazati stanje kičme, na osnovu koga iskusni lekar može da zaključi da li se radi o ovom, nimalo prijatnom oboljenju. Skener je takođe visokosofisticirani aparat koji nudu precizne odgovore o tome šta se dešava u predelu kičmenog stuba, kao uostalom i EMNG, odnosno elektromineurografija. Ova poslednja metoda donekle je invazivna za pacijenta, ali uspešno pokazuje stepen oštećenja nerva koji je načet diskus hernijom, što je od izuzetne važnosti za prognozu bolesti i njeno lečenje. Lečenje je inače izuzetno važno da se ne bi javile naknadne komplikacije.
* Do čega može da dovede nemarno ponašanje prema ovom oboljenju?
- Osim trnjenja i osećaja kao da su ispod kože mravi, izražena je i slabija pokretljivost dela tela u koji se projektuju tegobe. S vremenom dolazi do izražene mišićne slabosti, odsustva refleksa, ozbiljnije pareze i paralize, a u predelu stopala do njegovog pada kao i pada prstiju. Na kraju popuštaju sfinkteri, odnosno mišići za kontrolu mokrenja i stolice. Kod muškaraca dolazi i do opadanja seksualnih mogućnosti.
* Može li ovo stanje uspešno da se leči?
- Lečenje diskus hernije i svih ostalih tegoba kičme, a pre svega bola, najraznovrsnije je, najjednostavnije i istovremeno najkomplikovanije. Brzih i istovremeno efikasnih načina nema, uprkos silnim reklamama koje baš to obećavaju. Lečenje zavisi od mnogo faktora, pre svega od veličine diskus hernije, veličine i količine tegoba izraženih kroz bolove, dužine trajanja, konstitucije pacijenta i njegovog karaktera, genetske predispozicije, uslova u kojima živi... Za akutna stanja preporučuju se vežbe i umerena aktivnost, a nikako ležanje. Uz ovu manuelnu terapiju daju se, u ograničenim količinama, nesteroidni antireumatici, paracetamol i mišićni relaksansi. Na kraju se izvodi spinalana manipulacija, odnosno nameštanje kičme. Jer, diskus hernija nije ništa drugo do mehanički problem nastao usled neadekvatnog održavanja tela. Zato najbolje može i da se reši vežbama manipulacije i istezanja kičme.
RIZICI RADNOG MESTA
Mada se podizanje teškog tereta često smatra glavnim uzrokom tegoba, dugotrajno sedenje u nepravilnom položaju, takođe može biti krivac za nastanak diskus hernije u lumbalnom delu kičme. Istraživanja pokazuju da je čak trećina ovih neželjenih pojava vezana za radno mesto, jer zaposleni u nepravilnom položaju dugo sede ili stoje, ili dižu teret u neadekvatnim uslovima.
BOLOVANJA I OPORAVAK
Oko 80 odsto odraslih osoba, makar jednom u životu izloženo je bolu uslovljenom diskus hernijom. Bol se najčešće javlja kod osoba između 20 i 40. godina, mada je intenzivnija kod starijih. Kod 14 odsto pacijenata bol traje najmanje dve nedelje, zbog čega se ovaj problem smatra jednim od najčešćih razloga za odlazak na bolovanje. Na sreću, svega pet odsto je nesposobno za rad duže od tri meseca, dok se veći procenat spontano oporavlja najduže do četiri nedelje.