Da mozete da birate koje bi ste mitolosko bice bili?

Član
Učlanjen(a)
13.02.2010
Poruka
4.075
Psiha



U starija vremena dosta popularna u novije vreme često, nažalost, zaboravljena, a mnogi je i ne poznaju.

Priča kazuje da su u jednom gradu živeli kralj i kraljica i da su imali tri ćerke. Dok su dve starije našle muževe iz kraljevskih domova, najmlađa, čija se lepota nije mogla iskazati rečima, ostala je neudata. Sa svih strana stizali su ljudi da joj se dive, pa se uskoro svetom proneo glas da je rođena nova Afrodita - Venera.

Niko više nije odavao počast pravoj Afroditi, njena svetilišta su zapustela, a prekomerno divljenje jednoj smrtnici prelilo je čašu i izazvalo strašan gnev boginje. Ona, Afrodita, nebesna, mati prirode, držiteljka vasione, boginja ljubavi i sve lepote, da deli počast i divljenje sa jednom smrtnicom? Da li je Paris njoj zabadava priznao nagradu lepote zbog koje je vođen trojanski rat? Nemoguće! Huliteljka morala je da se kazni. Da bi se osvetila, Afrodita je pozvala svog sina Erosa, boga zaljubljenosti, kojeg je rodila sa bogom rata, i zaklela ga da pronađe najgoreg i najnedostojnijeg čoveka i da u srcu prelepe Psihe rasplamsa ludu ljubav prema njemu. Eros se zaljubio u prelepu ali usamljenu Psihu, što Afrodita nije znala. "Rani devojku sa najžešćom ljubavlju k najnižem čoveku od čoveka, kome je sudbina pokrala svu čast, imanje i zdravlje, onim koji je toliko odbačen da se na celoj zemlji nema naći jednak njemu u bedi!" Tako je govorila boginja, i tako je trebalo da se desi.

U međuvremenu Psihini roditelji bili su očajni, jer je nijedan od smrtnika nije zaprosio. Dok su njene sestre živele u srećnom braku, Psiha je mrzela svoju lepotu i oplakivala sopstvenu sudbinu. Ništa nije marila što su joj se ljudi divili, bila je usamljena. Otac nesrećne devojke, pretpostavivši da njegovu kćer mrze bogovi, zatražio je savet od proročišta u gradu Miletu. Apolon, bog svetlosti, umetnosti i znanja, naložio je da se devojka opremi za svadbu i odvede na stenu visoke planine. Takođe, rekao mu je da za zeta ne očekuje smrtnika, već strašno čudovište. Kada je osvanuo dan Psihinog venčanja, tužna povorka krenula je put planine. Roditelji su je ostavili na ćuviku, a svatovske buktinje ugašene su suzama.

Dok je Psiha drhtala od straha, blagi dah zapadnog vetra, Zefira, nežno ju je preneo preko planinskih vrleti u dolinu punu cveća. Psiha je zaspala na postelji od meke rosne trave, a kada se probudila, pred sobom je ugledala predivni raj, a na zelenoj obali jednog kristalnog studenca jednu palatu, sa stubovima i zidovima od srebra i zlata, sa mozaicima od dragih kamenja - čarobnjak ili bog mogao je stvoriti takvu divotu.
Svuda preveliko bogatstvo gde je oko pogledalo, a nigde brava, ni čuvara, pa ni kapija. Palata je bila pusta, mislila je Psiha, sve dok tihi glasovi nisu progovorili: "Kako možeš, o vladarko, dugo i sa čuđenjem da posmatraš ove divote, kad su tvoje? Idi u spavaću salu, odmori se ili se kupaj! Svaka ugodnost i trpeza čekaju jedino tvoju želju." Tako su govorili nevidljivi duhovi. Kada je palo veče, legla je u postelju i osetila prisustvo nevidljivog supruga, koji je iščezao pre sunčevog izlaska, tako da ga nikad nije videla. Danju bi bila sama u predivnoj palati i sa nevidljivim duhovima koji bi sa njom razgovarali.

Psihini roditelji i sestre tugovali su, a vremenom i ona je počela da pati za svojima, te je jedne noći iznudila od svog muža da joj dovede sestrice u posetu. Nevidljivi suprug izašao je u susret njenim željama, pod uslovom da se ne povede za kobnim savetima svojih sestara i da se ne raspituje o liku svog muža. U protivnom sledila bi kazna da ga nikada više posle toga neće videti, jer smrtnicima nije bilo dozvoljeno da gledaju bogove. "Voljena Psiho, moja slatka ženo! Jedna sudbina od dušmana preti ti veliku opasnost. Ali drži se mog upozorenja, i njoj je predupređeno", govorio joj je suprug.

Zefir je doveo sestre, kojima se zbog svega što su videle u srcima rodila zavist. Psiha im nije ništa rekla, ali sestre nisu mirovale, jer su po svaku cenu želele da joj unište sreću. Uskoro im se za to pružila prilika. Naime, budući u blagoslovenom stanju, Psiha je poverovala pričama svojih zlih i zavidnih sestara da će roditi čudovište iz veze sa zmajem. Štaviše, one su čitavu priču nafilovale time da će nju i dete strašni zmaj proždrati odmah po rođenju. Savet je glasio da u postelju ponese uljanu svetiljku i nož, kako bi se uverila u strahotu svog muža i odmah potom ga usmrtila.

Poverovavši u priče, Psiha je pre počinka ponela sa sobom lampu, i ugledavši lik supruga shvatila da kraj nje leži najdivnije biće, sam Eros. Zaljubivši se u tom trenutku besmrtno Psiha nije primetila, kako su iz svetiljke pale par kapi vreleg ulja na Erosovo telo. Eros se prenuo iz sna, i kad je shvatio da je njegova žena pogazila reč rešio je da je napusti. Sa bolnim licem poleti. Psiha skoči i uhvati se za njega, sve dok je ne oda snaga i ona padne. Eros to nije mogao više da gleda i sleti govoreći: "Gle, šta si uradila. Ja sam naredbu moje majke stavio nazad i umesto tebe da po njenoj volji vežem za najnižeg od čoveka, ja sam postao tvoj ljubavnik. I još gore! Ja krasni strelac sebe sam pogodio svojom strelom i tebe učinio svojom ženom. I to sve da bi mislila kako sam čudovište i sa nožem da mi odsečeš glavu, iz koje te ove oči ovako ljubazno gledaju? Koliko sam te puta upozorio? Tvoje odlične savetodavaoce (sestre) imaju odmah da mi ispaštaju za njihovu sramnu nastavu. Tebe ali neka kazni moje prokletstvo!" Reče i nestane.

Psiha je pala u najveće očajanje koje se može zamisliti. Tada su počela Psihina lutanja koja su se posle mnogo peripetija ipak srećno završila, pa s toga ovaj mit ima alegorijsko značenje lutanja ljudske duše, koja preko patnji i iskušenja dolazi do najviših sfera i postaje besmrtna. U njenom očajanju skočila je prvo u reku da se ubije, ova je ali primi nežno i odnese na cvećarnu obalu. Tamo je sedeo stari, kozonogati i dlakavi Pan, bog čobana i životinja. Ovaj, u sve dobro upućen, pozvao je nesrećnicu sebi. Tešio je i pozvao je na strpljenje. Sve će doći u red.

Psiha je napustila dolinu i došla u grad gde su joj živele sestre. Ispričala im je sve što se desilo, ali sa izmenjenim krajem. Po njemu je Eros zadnje rekao da njene sestre zauzmu njeno mesto. Sestre nisu dugo čekale i odmah su krenule k steni visoke planine. Stigavši na vrh planine čuše Erosa da ih zove. U veri da će ih zapadni vetar Zefir prihvatiti, skočile su sa planine i poginule. Osveta je bila zadovoljena.

Dok je Psiha lutala po svetu da nađe Erosa, Eros je bio bolestan na postelji u palati svoje majke. Njegovo rame, gde su pale vrele kapi sa svetiljke, je bolelo. Jedan galeb je doznao, odleteo Afroditi i njoj sve ispričao. Prebacio joj je kako svetu vladaju razvrat i porok, dok ona uživa u kupanjem a sin joj Eros provodi vreme sa nekom konkubinom. Tako je govorio galeb i ocrnjavao Erosa kod njegove majke. Kad je Afrodita saznala da je Psiha ta navodna konkubina, lepotica je bukvalno eksplodirala. Pojurila je domu gde je našla sina u opisanom stanju, ranjenog od ljubavi. Sav svoj gnev bacila je na sina, nazvala ga jednog neposlušnog lenjivca. Toliko je bila ljuta da je u pomoć pozvala njenu staru neprijateljicu, Uzdržanost. Da se Uzdržanost primi njenog sina, da ga kara, isprazni njegov tobolac, otupi strele i preseče žilu na njegovom luku. U međuvremenu Afrodita je razmišljala kako da se osveti Psihi. Krenula je u potrazi za njom. Hermes ili Merkur, bog vesti, objavio je svuda po svetu da će privući svu kaznu bogova ko bude pomagao Psihi, suprotno ko bi uhvatio i predao Psihu dobio bi veliku nagradu. Psiha je tražila spas kod drugih bogova, ali ovi, plašeći se ljutine Afrodite, nisu hteli da je prime. Nije više mogla da trpi i odlučila je da se preda Afroditi i njenom gnevu. Pre nego što je stigla do hrama ljubavi uhvatili su je muškarčine, bezemljaši, koji su je tukli i mučili i na kosu vučeći predali je Afroditi.

Nakon što se jedno vreme iživljavala nad Psihi te se smirila, Afrodita je za Psihu odredila tri zadatka, svaka za sebe nemoguća. Kao prvo trebala je da raspodeli gomilu ječma, pšenice, prose, maka, graška i pasulja. Uz pomoć mrava koji su se sažalili njom, Psiha je uspela prvi zadatak. Mada je Afrodita bila sigurna da Psiha nije uspela bez pomoći, šta je mogla da učini?

Kao drugo Psiha je trebala da donese pahuljicu krzna od ovaca zlatnog runa (vidi Jason i Argonauti), što nisu uspevali ni najveći junaci. Psiha je bila razočarena, htela je da se baci u reku. Ova je ali opomenula i dala savet. Ovce zlatnog runa su dani zlovoljne i ubijaju svakog smrtnika koji im se približava, ali uveče su umorne. Kada krenu k reci da poju, na žbunjima ostane ponešto krzna. To krzno Psiha da skupi i odnese Afroditi. Psiha je uspela i drugi zadatak, na nezadovoljstvo Afrodite, razume se.

Kao treće Afrodita je zatražila da joj Psiha donese vodu iz reke Stiksa, koja teče u podzemlju i koju čuva jedan zmaj, da ni sami bogovi nisu smeli da pristupe tom izvoru. Psiha je opet pala u očajanje. Ovoga puta pomogao joj je orao vrhovnog boga Zevsa ili Jupitera. Jednom je Eros pomogao Zevsu, sad mu se Zevs revanširao a da Eros nije ni znao. I tako je Psiha uspela i treći zadatak.

Ali Afroditin gnev nimalo se nije smirio. Imala je još jednu "molbu". Zamolila je Psihu da siđe u ad, u carstvo mrtvih, kod Proserpine ili Persefone, supruge boga mrtvih, i donese kutiju lepote koja je Afroditi bila potrebna da navodno izleči ranjenog Erosa. Jedan opakan plan Afrodite, što malo naivna Psiha nije znala. Psiha je odmah pristala, i uz dobronamerne savete sišla je u ad, primila kutiju i ponovo napustila carstvo mrtvih. Ali iz čežnje k mužu i radoznalosti Psiha je otvorila kutiju Proserpine i odmah pala kao mrtva.

U međuvremenu Eros se oporavio i uspeo da pobegne iz pritvora koji mu je namestila majka. Dospeo je do Psihe koju je dalje voleo, proterao njen san i uz poljubac probudio je svoju dragu.

Psiha je krenula k Afroditi, Eros k Zevsu. Vrhovni bog nije mogao da se odbrani Erosovog šarma. Kao kaznu za nepristojno ponašanje njegove majke, ali i zbog sopstvenih budalaština i šala i da im jednom bude kraj (i sam Zevs bio je više puta žrtva Erosovih strela), Eros je morao da se ženi. Ali za pomilovanje, Psiha je bila izabrana da veže neobuzdanog Erosa. Pred saborom bogova Eros i Psiha su venčani. Psiha je dobila besmrtnost i primljena na nebesa.

psyche1710.jpg
 
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
guardian-angel.jpg


ANĐEO ČUVAR

Anđeli nastanjuju sedmo nebo i veoma su visoko razvijena spiritualna bića. Dolaze iz srca Tvorca (Izvora svih stvari) i pomažu Stvaranje. Mogu biti vodiči, zaštitnici, pomagači, isceljitelji i mogu učestvovati još u mnogo drugih blagorodnih delatnosti. Anđeli imaju prefinjenu laku vibraciju što ih čini transparentim i teško uočljivim, a za većinu ljudi oni su nevidljivi. Mogu uzeti materijalno telo ali to čine vrlo retko, samo ako je to neizostavno potrebno. I onda nam se prikazuju onako kako bi želeli da ih vidimo. Nama su najpoznatiji Anđeli Čuvari.

Anđeo Čuvar je pridružen svakom ljudskom biću još od vremena njegovog nastanka. Pripada legionima Anđela Služenja pod vođstvom Arhanđela Urijela i Done Gracije. Anđeo Čuvar ima puno obaveza, više nego što to možemo zamisliti. U službu je stupio dobrovoljno, svojom slobodnom voljom. Vezanost za individuu je rezultat njegovog slobodnog izbora.

Čoveku služba Svetlu proširuje svesnost, razvija mudrost i razlikovanje. Anđelu Čuvaru takođe je neophodan stalni spiritualni napredak da bi mogao da pruži duši sve što joj je potrebno. To nije lako sa obzirom da čovek često ide stranputicom i da mu stalno treba odašiljati zraku svetla kako bi ostao na pravom putu. Ako se nesklad u čoveku pojača ova sredstva nisu dovoljna. Onda Anđeo Čuvar sve ono što je trebalo uraditi za vreme budnih sati prenosi noću, dok su čovekov duh, emocije i aktivni um smireni.

Malo je ljudi koji su svesni svojih Anđela Čuvara, a još manje ih je onih koji znaju prepoznavati i prizivati druge Anđele. Samo kod takvih ljudi je zračenje Anđela Čuvara stalno i efikasno. Da bi uspešno obavljali svoj posao Anđeli Čuvari se edukuju i treniraju sa fokusom na vrline i kvalitete strpljenja milosti saučešća razumevanja, zato što ljudi uglavnom nepovoljno reaguju na napore i zračenja Anđela Čuvara. Depresija, bol, tuga, i ostala neskladna osećanja su zajedničko nasleđe čovečanstva i Anđeli se trude da smire patnju individue, da promene pravac negativnim energijama, da ih zamene nadom, verom i ljubavlju. Oni odašilju mir i spokojstvo.

Anđeo Čuvar je naš najiskreniji prijatelj. Voli nas bezuslovno. Njegova najveća želja srca je da nas voli, da nam pomogne na našem spiritualnom putu. Ljudsko energetsko polje je često negativno i emotivno nabijeno. Toga moramo postati svesni kako bi mogli da pomognemo našem Anđelu Čuvaru da nas drži na putu čistoće, sklada i sreće.

Eto bila bih srećna kada bi na taj način mogla pomoći ljudskoj duši.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.07.2009
Poruka
1.146
Кракен

Кракен је морско чудовиште из легенди. Тврди се да се појављивало на северу, код Ирске и других земаља на северу. То је понекад била колосална лигња, а понекад је то била огромна хоботница. Кракен је био дуг (са крацима) од 23 метра до 63 метара. Налазио се у дубоким водама ноћу, а дању је понекад одлазио на површину. Морепловци су га се плашили јер је Кракен, према легенди, потапао бродове.


Кракен се појављивао у скоро свим осталим приморским културама. На Карибима се називао се Лусца. Лусца је понекад била описана као змај са много глава.Римљани су га називали Полип. Чак је и Римски историчар Плиније, који је најубедљивије описао пропаст Помпеје, написао је отприлике ово: „Ниједна животиња у води не смрди тако страшно и не убија човека на окрутнији начин од полипа. Ако нападне бродоломнике или рониоце, приљуби се чврсто уз њих својим бројним сисаљкама и вуче их у дубину.“


Највећа позната лигња је била дуга 18 метара, а неки кажу да је била дуга 22 метара, имала је пречник сисаљки 20 центиметара. На кожи уловљених китова пронађени су ожиљци сисаљки које су имале пола метра у пречнику што говори о лигњама дугим и до 48 метара.


Агуа мала у преводу са шпанског значи лоше воде. Тако су Шпанци у новом веку називали воде где су биле јаке олује и где су се појављивали Кракени. Шпанци су можда виђали џиновске и колосалне лигње на површини океана. Онда је почело да се прича како су та створења потапала бродове, а то је био изговор за лошу пловидбу или бродолом.

kraken.jpg
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
18.06.2010
Poruka
5.646
Poznajem dobro mog prijatelja koji je po svim karakteristikama slican bicu iz mitologije zvanom Narcis..
Tako da verujem da se nece naljutiti ako umesto njega postavim ovaj text..on je trenutno nesto zauzet..:)

Narcis ili Narkis (grč. Νάρκισσος, Nárkissos) u grčkoj mitologiji lepi je mladić iz Tespije u Beotiji koji se zaljubio u vlastiti odraz u jezeru.





Narcis i Eho

Nimfa Eho zaljubila se u mladića Narcisa koji je bio toliko prekrasan da bi se svaki mladić ili djevojka istog trena zaljubili u njega. Ali, Narcis je bio bezosjećajan te nije nikoga volio. Jednog ga je dana srela i Eho, personifikacija jeke, te se zaljubila. Budući da nije mogla razgovarati s njim, pratila ga je samo da ga vidi, ali dovoljno daleko da ne bude viđena.
Narcis se izgubio i povikao: "Ima li koga ovdje?" Eho, nimfa jeke, uzvratila je: "Ovdje, ovdje, ovdje." Narcis je zatražio osobu da se pokaže te je Eho to i učinila. Nije mogla govoriti pa mu je rukama pokazala koliko ga voli. Narcisu se nije sviđalo što ga toliko ljudi voli te ju je odbio. Eho, slomljena srca, molila se Afroditi da je usmrti. Njezina je molitva uslišena, ali Afroditi se svidio njezin glas pa ga je pustila da zauvijek živi kao jeka.

U Ovidijevoj inačica mita iz Metamorfoza piše da se jedna devojka zaljubila u Narcisa, ali on ju je odbio kao i sve ostale. Molila se bogovima da Narcis pati od neuzvraćene ljubavi baš kao što je on učinio svima ostalima. Molitvu je uslišala boginja Nemezida te ga proklela da se zaljubi u vlastiti odraz. Na posljetku Narcis umire slomljenog srca te dospijeva u Had gdje ga zauvijek muči njegov odraz u rijeci Stiks.


Priča o Narcisu zapravo je bila moralna priča u kojoj su ponosnog i bezosjećajnog Narcisa kaznili bogovi zato što je prezrivo odbijao sve svoje muške i zenske udvarače.
Mladić Aminija volio je Narcisa, ali ovaj ga je odbio. Da bi ga izgrdio, dao mu je mač kao dar. Aminija ga je iskoristio te se ubio na Narcisovu kućnom pragu i molio se Nemezidi da Narcis jednog dana osjeti bol neuzvraćene ljubavi.
Ta je kletva ispunjena kad je Narcis bio očaran svojim odrazom u jezeru te je pokušavao zavesti prekrasnog dječaka, ne shvaćajući da je to on. To je shvatio kad je pokušao poljubiti svoj odraz. Potom je uzeo svoj mač i ubio se zbog tuge, a njegovo se telo pretvorilo u cvijet narcis (sunovrat).



200px-Michelangelo_Caravaggio_065.jpg
 
Član
Učlanjen(a)
05.01.2010
Poruka
1.849
Kaliopa.

Kaliopino grčko ime izvedenica je od grčkih riječi κάλλος, kállos = "ljepota" i οψ, ops = "glas".
Atributi su joj voštana pločica i pisaljka, često je nosila svitak papira ili knjigu, a prikazivana je i sa zlatnom krunom.
Imala je dva sina - Orfeja i Linusa s Apolonom ili tračkim kraljem Eagrom. Bila je najstarija i najmudrija od Muza. Bila je sudac u raspravi između Adonisa te Afrodite i Perzefone, davši svakoj da provede jednaku količinu vremena s njime.

Ahileja je pak naučila da pjevajući razveseli svoje prijatelje.
 
Član
Učlanjen(a)
06.09.2010
Poruka
15
Kupidon,Bog erotične ljubavi u Rimskoj mitologiji.Ime mu dolazi od latinske reči Cupido = požuda.Rimljani su ga preuzeli iz grčke mitologije (Eros) u kojoj je bio bog ljubavi, strasti i seksualne požude.Prema rimskoj mitologiji bio je sin Marsa i Venere, najmlađi i najepši među bogovima. Prikazuje se kao gola, krilata dečaka, s povezom preko očiju te lukom i tobolcem koji odapinje strelice ljubavi.U umetnosti je često prikazan u pratnji njemu sličnih bića.
 
Učlanjen(a)
10.06.2010
Poruka
2.013
Pandora (grč. Πανδώρα, Pandốra) u grčkoj mitologiji prva je žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao ljudima, zajedno s kutijom svih zala. Pandora je iz radoznalosti otvorila kutiju i time oslobodila sve zlo. Pandora je ujedno i Epimetejeva žena, a zajedno su imali kćer Piru.
Prometej je svome bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali Pandoru na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao da je ona Zeusov dar i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu.
No, Pandorina je znatiželja prevladala te ju je otvorila. Sva su zla izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju - kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara itd. Odmah ju je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo - nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je Pandora opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu.
Druga inačica mita govori da je nada bila zapravo najgore od svih zala jer je bila jednaka strašnome predznanju. Pandora je tako, zatvorivši kutiju prije nego što je nada izašla van, spasila svijet od najgore štete. Naime, grčka riječ Ελπις) = "nada" mogla bi se bolje prevesti kao "očekivanje zla", odnosno "predviđanje nesreće"[3].
 
Natrag
Top