Па добро, је не кажем да је наука тренутно у стању да одговори на сва филозофска питања, али не треба за нешто тврдити да се никада неће десити. Зато сам и рекао да то да ли ће се на нешто одговорити зависи могућности наших умова. На нека питања је већ огдоворено или се бар много више зна него пре, нпр. атоми, протони, електрони па и ситније честице... што баш и није било познато старим мудрацима.
Често се каже: Бог је створио свет! То је и најлакше "објашњење", а и одређеним институцијама иде поприлично и прилог. Постоји теорија која каже да је све настало из јединства бесконачно мале запремине и бесконачно велике густине, након Великог праска. Проблем је био: шта је довело до Великог праска. Ту се нашло место за несхватљиву силу- Бога. Међутим, ако се не варам (а ако се варам онда се извињавам), Стивен Хокинг у последње време износи тезу која говори да је до Великог праска могло доћи без "спољних" утицаја, чиме изостаје потреба за Богом. То је, наравно, изазвало бурну реакцију цркве...
..u toj tezi velikog praska ima velika šupljina ( koju u ovom izlaganju vidim u pretpostavci "која каже да је све настало из јединства бесконачно мале запремине и бесконачно велике густине" ) , koja uvek polazi od ovakve pretpostavke : nešto je postojalo pa je ono eksplodiralo i počelo da stvara vreme i prostor-matrijalno energetski svet ... to što je postojalo ( ma šat bilo ) , postojalo je u svom prostoru
i svom vremenu sa svojom energijom i materijom ....mi to možemo nazvati nukleus ; pra materija ----i šta ti ja znam ...dakle, sve počinje od gradivnog matrijala ( takvog i takvog / onakvog i onakvog )...to postojanje gradivnog matrijala stvara mogućnost za raznorazne špekulacije ( filozovske, naučne, religijske -- dogmatske )...dakle teorija praska sama po sebi ostavlja špekulativni prostor koji je idealan za religijsku dogmu .... konačno nju je formirao teolog , a kao takvu odmah je prihvatio Rim ....zašto ; zato što sve polazi od Tvorca ( gradivni matrijal i kako je ovde rečeno sila koja izaziva eksploziju ---a ako kažemo daje sila u gradivni matrijal a on je od tvorca , opet je i sila od tvorca --- što Stiven namerno propušta da uoči )....kako god razmišljali i postavljali ovu stvar , ova teorija veliča samo delo ( a sa njim i Tvorca )....dakle, filozofija pa i njene ćerke ( naučne discipline ) kad god stoje na ovoj tezi ništa drugo
ne rade nego veličaju Tvorca ....
u tome je veličina teorije velikog praska i genijalnost njenog tvorca...inače. ima teze, da je kosmos takav oduvek ( nema početka i kraja ; nema tvorca pa i nema vreme nastanka ----jednak u svomu beskraju )....tad, na takvoj tezi nauka bi služila prirodi stvari ( bila bi rasterećena dogmi - pa tad bi imala priliku da se obračuna sa sopstvenim dogmama ; za razliku
od njenog tvorca filozofije )....dakle, teza da crkva se suprotstavlja unutrašnjoj sili u velikom prasku , naprosto ima drugih razloga ....stvar je vrlo jednostavna ....ako sila dolazi iznutra , a ona je neotuđiv deo Tvorca, onda je i Tvorac unutra ( u gradivnom matrijalu )-- eksplozija v. praska sve razbacujue i menja; a time se otvara prostor za nove dogmatske spekulacije ( kao što su višebožačke ; recimo , tvorac žrtvuje
sebe zarad stvaranja svog sveta ---njega više nema, ali ima sveta sa polubogovima ---a njih čovek može da menja )koje dovode u pitanje vlast međ ljudima ( što naravno smeta )....