Crna Gora

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sva lepota i raskoš Boke Kotorske

Ljepota.ba 05.02.2010 07:39



Herceg Novi je grad koji je poznat po starim utvrdama poput Španjole ili Kanli Kule, ali i po tome što se u njegovoj blizini nalazi jedan od najlepših zaliva na Mediteranu, Boka kotorska

Omeđena liticama Orjena i Lovćena s jedne strane te Jadranskim morem s druge, Boka će vam pokazati svu svoju raskoš, a pogotovo kroz jutra, dok još svi spavaju, a priroda se tek budi. Mjesto po kojem je i dobila ime je Kotor, čiji je stari grad odličan primjer očuvane srednjovjekovne arhitekture, a uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Kamenom popločane ulice i trgovi unutar gradskih zidina uveliko podsjećaju na iste po hrvatskoj obali.
Simbol grada je romanička katerdala sv. Tripuna iz 12. stoljeća, a u neposrednoj blizini su i crkva Gospe od zdravlja te pravoslavna crkva sv. Nikole. Od ostalih historijskih građevina treba spomenuti Kneževu palaču (Providurova palata), palaču Pima (palata Pima), Napoleonovo kazalište (Napoleonovo pozorište), kao i gradski toranj sa satom, ispred kojeg se po ljeti susreću brojni turisti koji uživaju u okolnim konobama ili ipak jednostavno u šetnji najvećim mjesnim trgom.
Oko pola sata vožnje autom od Kotora nalazi se središte crnogorskog turizma, Budva, za koju legenda kaže da je osnovao Kadmo, osnivač Tebe. Slično kao u Kotoru, i budvanski je stari grad omeđen zidinama, na čijem najvišem dijelu je Citadela, njegova glavna tvrđava, a gdje se preko ljeta odvijaju predstave ´Grada teatra´, poznatog ljetnog festivala. Crkva sv. Ivana prepoznatljiva je gradska ikona pokraj koje je nalaze crkva sv. Trojice i crkva Santa Maria in punta. Pored kulture, Budva obiluje i prirodnim ljepotama, a pogotovo uvalama i plažama, od kojih su najljepše Bečići, Mogren i Jaz, na kojoj se često odvijaju i brojni koncerti poznatih zvijezda. Nakon kupanja, opustite se u nekom od lokalnih restorana ili kafića, koji daju posebnu čar uskim trgovima, i u kojima kad padne noć započinju odlične ljetne fešte prepune mladih ljudi!
Svega desetak minuta udaljen od Budve, nalazi se Sveti Stefan, svakako jedno od najljepših mjesta koje Crna Gora nudi. Ovaj atraktivni grad-hotel smješten je na otočiću i s vremenom spojen s kopnom. Mjesto su još u 15. stoljeću sagradili ribari koji su tu živjeli, a unazad nekoliko desetaka godina je postalo ekskluzivno odmaralište, koje posjećuju i mnoge poznate osobe iz svijeta filma i politike. Osim kamenih kuća, koje su sada pretvorene u apartmane, na otoku se nalaze i par crkvica, od kojih je najpoznatija crkva sv. Stefana, po kojemu je gradić i dobio ime.
Naravno, Crna Gora vam pruža još puno toga. Tu su još Ulcinj, najjužniji grad na obali poznat po dugačkim pješčanim plažama; Podgorica i Cetinje, dvije državne prijestolnice, ona sadašnja te ona bivša; Skadarsko jezero, najveće jezero na Balkanskom poluotoku, a čijih se 2/3 površine nalaze u Crnoj Gori; rijeka Tara s najdubljim europskim kanjonom; te manastir Ostrog, jedno od najposjećenijih pravoslavnih svetišta na Balkanu. U svakom slučaju, gdje god se uputili, čeka vas jedno lijepo i zaista zanimljivo iskustvo.



Dodato posle 13 Sati 18 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Herceg Novi u karnevalskoj atmosferi

Žena blic 06.02.2010 13:41



Pridružite se hiljadama turista na manifestaciji kojom Novljani svakog februara svečano dočekuju proleće.

U karnevalskoj atmosferi obiđite polja mimoze, gostite se ribljim specijalitetima i vinom, zabavljajte se na maskembalima i uživajte na koncertima Jelene Tomašević, Masima Savića i operske dive Jadranke Jovanović.

Dok se na obroncima planine Orjen nad Herceg Novim organizuju skijaška takmičenja, u isto vreme, u samom gradu, cvetaju mimoze i održavaju se svečanosti kojima se najavljuje dolazak proleća. Tako će, u čast ovog cveta, u karnevalskoj atmosferi proteći i ovaj 41. „Praznik mimoze“, od 4. do 27. februara.
Manifestaciju će biti otvorena koncertom Jelene Tomašević, 5. februara na glavnom gradskom trgu. Centralna proslava počinje velikom „Feštom od mimoze, ribe i vina“, u subotu 6. februara, kada, po tradiciji, preko deset hiljada ljudi kreće u berbu mimoza. U pratnji gradske muzike, trombonjera i mažoretkinja obilaze velike plantaže duž hercegnovske rivijere u Kumboru, Baošićima i Đenovićima, a tokom fešte služi se riba i toči vino.

a8e9fa66f3ed1c68c13467adb5839eb9.jpg


Mlade i nasmejane Novljanke, s pamfetama u rukama, prošetaće u februaru celim Crnogorskim primorjem

63c7e925500915e8b0c74ca26c55f96f.jpg


Gradska muzika, trombonjeri i mažoretkinje zaštitni su znak praznika koji slavi mimoza


Posetiocima su najatraktivnije takozvane pučke svečanosti, karnevali i maskembali za decu i odrasle. Velika sala Instituta „Dr Simo Milošević“ obično je tesna za sve one koji se nadaju da će njihova maska biti proglašena za najlepšu. Prijava za maskembal će i ove godine koštati oko deset evra.
Svetkovina mimoza završava se suđenjem karnevalu u Gradskoj luci, kada će „inkvizitori“ izneti pred narod ogromnu lutku, oličenje svega lošeg što im se u prethodnoj godini dešavalo. Nakon suđenja „krivac“ se proteruje iz grada.
Na ovogodišnjem „Prazniku mimoze“, između ostalih, gostovaće pevač Masimo Savić i operska umetnica Jadranka Jovanović. Biće odigrana i pozorišna predstava “Pjevaj, brate”, dramskog pisca Stevana Koprivice.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
26.11.2009
Poruka
1.561
Bio sam na letovanju u Stolivu, bilo je fantasticno!
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
17. septembar 2009.

Monte Karlo u Crnoj Gori


Posle zabrane kockanja u Rusiji, Crna Gora u tome vidi svoju šansu. Priča se o novom Monaku ili Las Vegasu na Balkanu, ali mnogi zbog toga i nisu baš najsrećniji.

Izvor: Deutsche Welle


2739954234ab14282a6482071784791_extreme.jpg

The Queen of Montenegro, Bečići


Mase turista guraju se kroz uske uličice Budve. Taj grad, sa svojim kamenim kućama, tvrđavom iz 15. veka kao i mnogim buticima i restoranima, privlačan je cilj za strane goste na crnogorskoj obali. Najviše gostiju, doduše, dolazi tokom tri letnja meseca, neki još dođu tokom maja ili septembra.

To bi sledeće godine trebalo da se promeni. Planira se gradnja kockarnica. Crna Gora želi da privuče kockare iz čitavog sveta. Mnogi već govore o novom Monaku na Balkanu. Ali nisu zbog toga svi baš presrećni. Mladi frizer Boris, na primer:

„To gde vidite natpis Trokadero, to će biti najveća kockarnica u Crnoj Gori. Baš da se radujemo zbog kazina - i nije tako. Evo, na primer, moji drugovi koji obožavaju to da rade, pa i njihovi prethodnici koji su prokockali dosta toga, bukvalno su zavisni od toga. To su problemi ovog grada. Jer, od dosade više nemaš šta da radiš, ili ćeš da čitaš, ili da sediš u kafiću, ili ćeš da se kockaš - to ti je zima u Budvi."

Budva ima 10.000 stanovnika, a tokom zime - slabu ponudu poslova. I pored toga, u gradu ima više stotina milionera koji su svoju zemlju prodali investitorima - pre svega iz redova ruskih privatnika.

Mlade, ruske, školovane balerine u kazinu

Razvoj kockarskog turizma donosi sa sobom i opasnosti, što uviđa i direktor hotela sa četiri zvezdice Dragan Ivančević. On upravo ulazi u posao sa stolovima za rulet i „jednorukim džekovima“:

„Ne smatramo da je dobro praviti veliki broj kazina i tih mesta gde bi se lokalno stanovništvo animiralo i stvarali socijalni problemi i i zavisnici od kocke.“

Potencijal je, posle zabrane kazina u Rusiji, toliko veliki, da već danas, za završetkom turističke i početkom građevinske sezone, mnogi hoteli u Crnoj Gori pretvaraju svoje prostorije u kockarnice. Dozvole za to izdaje vlada u Podgorici. Sledeće godine se očekuje oko desetak novih dozvola za takva mesta.

Trenutno u Crnoj Gori postoji samo jedan raj za kockare - hotel „Maestral“ u ribarskom mestašcu Miločeru. Marija Martinović je tamo šef prodaje. Ona se usprotivila klišeima prema kojima su kockarnice stecište ološa i polusveta.

„Nama u varijeteu kazina, tokom leta nastupa ruski kabare-šou. Kada se to kaže, možda imate predrasude, ali to su mlade, školovane balerine koje su prilagodile svoju koreografiju, znači to nije vulgarnost, nije striptiz, to nisu zamračene prostorije gde je vazda nešto sumnjivo. Kazino biznis ni u Monte Karlu nije napravio loš imidž. Nije Monte Karlo poznat po prostituciji i lošim stvarima, nego je to elitno mesto gde dolaze i ljudi koji se ne kockaju. Las Vegas takođe ima svoju priču - niti je negativan, niti je loš, a i u Džems Bondu je reklamiran kazino kao elitno mesto."

Autor: Filip Slavković




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Skijanje u CG: Bjelasica i Žabljak

7. januar 2010.

Skijanje u CG: Bjelasica i Žabljak


Svi koji žele da ovu zimu provedu na skijanju, planinarenju, šetnji kroz šume ili pored planinskih jezera pre odlaska u inostranstvo trebalo bi da pogledaju ponudu Crne Gore.

Autor: Boris Vuković; Foto: s. Maričić
Izvor: Blic


12392154714b454240bf43b223389787_huge.jpg


Kilometri preuređenih skijaških staza svih vrsta, modernizovane žičare, uređene pešačke i planinarske staze nešto su što Crnu Goru, uz prepoznatljivu nacionalnu kuhinju, izdvaja od ostalih ponuda.

Pripreme za zimsku turističku sezonu u Crnoj Gori u punom su jeku. Oni koji žele da se odmore na planinama Bjelasici i Durmitoru imaju ponudu koja je znatno unapređena u odnosu na prethodne godine i gosti će se prijatno iznenaditi onim što ih tamo čeka.

Bjelasica

Crnogorska planina Bjelasica sa gustim šumama, prostranim livadama i strmim stazama za mnoge predstavlja čudo prirode. Jedna od najsnežnijih planina u Evropi je od Kolašina udaljena osam i po kilometara, a prostire se još na teritorijama opština Andrijevica, Berane, Bijelo Polje i Mojkovac. Planinu krasi šest glečerskih jezera ( Biogradsko, Pešića, Veliko i Malo Ursulovačko, Veliko i Malo Šiško), a ljubiteljima zimskih sportova na raspolaganju je ski-centar Kolašin 1.450, koji raspolaže sa tridesetak kilometara skijaških staza, dvosednom žičarom dužine 1.840 m i četiri ski-lifta (tri ski-lifta dužine od po 500 m i bebi ski-lift dužine 150 m). Ski-centar se nalazi na nadmorskoj visini od 1.420 m, a od ove godine puštena je u funkciju žičara šestosed „Viline vode“. Nova moderna žičara dužine 1.200 metara ima kapacitet za 2.700 skijaša na sat i do vrha staze vozi skijaše za nepunih pet minuta. Nova žičara opslužuje tri nove staze u dužini od deset kilometara koje su projektovane i pripremljene po standardima najrazvijenijih evropskih ski centara. Žičarom se izlazi na Ćupove, 1.850 m nadmorske visine, odakle vodi tri kilometra dugačka staza. Osnovna skijaška staza je dužine oko 4,5 km, ali ovaj ski-centar raspolaže sa stazama svih tipova, od crne za profesionalce, do zelene za rekreativce.

- Skijalište je usred netaknute prirode, uređeno po svim najsavremenijim standardima. Raspolažemo sa oko 500 ski-kompleta, ski-servisom, savremenim žičarama koje mogu izneti oko 1.200 skijaša na sat vremena, 30 kilometara staze svih tipova, sistem za proizvodnju veštačkog snega, a u podnožju svima na usluzi su restorani sa nacionalnom kuhinjom. Ove sezone imamo 4,5 km osnovne staze, stazu za bordere, 15 motornih sanki za iznajmljivanje. Očekujemo sneg, sezona počinje oko Nove godine i svi se nadamo uspešnoj godini - priča Ivana Peković, direktorka ski-centra Kolašin 1.450.

Osim nekoliko dobro opremljenih hotela, turistima je na raspolaganju i privatan smeštaj, gde se cene kreću između 10 i 15 evra po danu.

Žabljak

Zbog vrhova alpskih visina, izvanrednih vidikovaca, ogromnih prostranstava pod snegom i uređenih skijališta, Durmitor, koji su nekad nazivali odmaralište bogova, idealan je za zimski odmor. U planinskom masivu postoje 22 markirane staze, ali je zbog bezbednosti najbolje skijati na uređenim skijalištima Žabljaka. Za majstore skijanja veliki izazov predstavlja najduža i najteža staza Bobotov kuk. Nalazi se na 2.523 metara nadmorske visine i ima staze u dužini 3.500 m. Skijaši mogu da se oprobaju i na stazama Savin kuk, Bosača i Javorovača, koja se nalazi na samom ulazu u naselje.

- Imamo oko 10 kilometara staza svih kategorija, četiri ski-lifta, dve žičare. Sezona nam traje od 20. decembra do polovine aprila. Još jedno uživanje sleduje kad ostave skije i probaju neke specijalitete poput pršuta, sira, kajmaka ili domaće rakije - priča Radovan Grbović, direktor ski-centra na Žabljaku.

Hoteli ( Kolašin)

„Bianca Resort Spa“ 55 evra*
„Lipka“ 126 evra *
„Čile“ 31 evra**
„Brile“ 35 evra**
Napomena:
* prenoćište i doručak (od 10. januara)
** polupansion


Hoteli (Žabljak)

„Planinka“ 27-33 evra
„Žabljak“ 23-25 evra
„MB“ 30-35 evra
„Gorske oči“ 28-30 evra
„Enigma“ 30 evra
„Javor“ 30 evra
Napomena:* usluga na bazi polupansiona, veća cena važi do 3. januara

Cene ski-pasova

Ski-centar Kolašin 1.450 (Bjelasica)
Dnevni ski-pas 20 evra
Sedmodnevni 104 evra
Škola skijanja (po danu) 60 evra (odrasli),40 evra (deca)
Ski-centar „Grbović kompani“ (Durmitor)
Dnevni ski-pas 15 evra
Sedmodnevni 90 evra
Sezonski 360 evra
Škola skijanja ( po satu) 15 evra




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pobuna protiv betoniranja Miločera

30. januar 2010.

Pobuna protiv betoniranja Miločera

Najpoznatije crnogorsko letovalište je „zakačio” proces privatizacije i to na način koji meštani ovog područja nikako ne odobravaju, pa su spremni i na protest da zaštite parkove

Izvor: Politika


5528434694b64beb116963760633654_huge.jpg


Ograda oko svake vile kako bi se obezbedila privatnost bogatih vlasnika: Miločer
U vreme kada se zimski vetar po ulicama Nikšića, Podgorice i drugih gradova Crne Gore meša sa bukom štrajkača (rudara, željezaraca, mlekara i ostalih), koji traže zaostale zarade i otpremnine i s juga stižu najave protesta. Izlaskom na ulice ovde, pak, prete vlasnici stotina hiljada kvadratnih metara zemlje u Grbaljskom polju, koja im je svojevremeno oteta.

Najnoviji protest stiže iz Miločera, decenijama najpoznatijeg crnogorskog letovališta, koje je „zakačio” proces privatizacije i to na način koji meštani ovog područja nikako ne odobravaju. Opštinsko preduzeće „Budva holding” koje gazduje zemljištem u državnoj svojini, najavilo je, naime, raspisivanje tendera za izbor najboljeg ponuđača za gradnju tridesetak vila u jedinstvenom ambijentu, zaleđu čuvene miločerske plaže. U gustoj borovoj šumi, između hotela Miločer, koji je izdat u tridesetogodišnji zakup kompaniji „Aman rizorts” iz Singapura i vile Topliš, kojom gazduje Vlada Crne Gore, planirana je gradnja turističkog naselja u kome će svaka vila biti ograđena kako bi se obezbedila privatnost bogatih vlasnika.

Interesovanje za ovu lokaciju pokazala je, kako je nedavno saopšteno, grčka Restis grupa, koja obnavlja grad-hotel Sveti Stefan, koji je već tri godine zaključan, pošto je zajedno s Miločerom i Kraljičinom plažom ustupljen u zakup Singapurcima. Pošto „Aman”, koji je upao u finansijske nevolje nije mogao da završi rekonstrukciju, posao je preuzela „Restis grupa”.

Mada prostorni plan ove zone, koji važi do 2015. godine ne predviđa takvu mogućnost, arhitekti su napravili idejne projekte za vile u mediteranskom parku koji je formirala i negovala dinastija Karađorđević, kojoj je pripadao letnjikovac u zaleđu Kraljeve plaže. Naslednici porodice Karađorđević vode sudski spor oko hotela „Miločer”, ostalih objekata koji su im pripadali, kao i zemljišta koje su svojevremeno kupili od meštana za gradnju letnjikovca.

Meštani Miločera i Svetog Stefana još ne znaju u kojem obimu će biti „napadnut” miločerski park. No, ako beton uđe u parkove, spremni su za proteste, jer je ovo područje decenijama bilo zaštićena zona.

Miločer i Sveti Stefan su dragulji koji su već ozbiljno napadnuti, ali koji ne smeju biti sasvim uništeni enormnom gradnjom koja bi se odvijala uz stare kamene kuće i sečom jedinstvenih parkova, poručuju meštani opštinskim vlastima uz napomenu – „opštinsku kasu koja je prazna punite tako što ćete naplatiti komunalije od onih koji su svojom gradnjom zazidali Budvu i ostale delove obale. I tako lepo profitirali”.

Savo Gregović




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Karnevali u Hrvatskoj i Crnoj Gori

7. februar 2010.

Karnevali u Hrvatskoj i Crnoj Gori


Rijeka, Samobor, Split, Dubrovnik, Herceg Novi, Kotor, Venecija... koji god grad da odaberete za karnevalsko ludovanje, nećete pogrešiti. Nabacite drugo lice i zabavite se. „Norenje” je već počelo

Izvor: Lisa


18348011414b6e28ca78b14709931276_huge.jpg


Karnevalsko vreme za mnoge je idealna prilika da pobegnu od stvarnosti i da, barem na trenutak, postanu neko drugi. Maske koje pri tom stavljaju neretko znače mnogo više od onoga što vizuelno predstavljaju. Izraziti svoje drugo ja, dobro se zabaviti, zaboraviti brige, osuditi „krivca“ za sve nevolje u protekloj godini... sve su to razlozi koji mnoge od nas privlače da se uputimo na - karnevalsko ludovanje. Rijeka, Herceg Novi, Kotor, Venecija, Samobor, Dubrovnik, Split... koji god grad da odaberete, nećete pogrešiti. Ludovanje, ili kako to učesnici karnevala zovu „norenje”, uveliko je počelo.

Rađanje života

Karneval je dobio ime po italijanskoj reči „carnevale“, odnosno latinskoj „carrus novalis“, što znači „brod na točkovima“. Tokom zabava okićene brodove učesnici bi vukli ulicama, a posle bi ih, početkom proleća, spuštali u more za novu plovidbu.

Upravo zato karnevali i danas predstavljaju buđenje prirode, prestanak zime i rađanje novog, boljeg života.

Mate Harač u Rijeci čeka zasluženo vešanje

Vladavina maškara u Rijeci ove godine traje od 17. janara do 17. februara. Jedan od vodećih karnevala u Evropi i ove će godine, bez sumnje, privući brojne maskirane posetioce bilo na izbor kraljice Riječkog karnevala i primopredaju ključeva grada 22. januara ili pak na središnji događaj u Međunarodnu karnevalsku povorku 14. februara. Tog poslednjeg dana karnevalskog ludovanja, u 20 sati, biće upriličeno i jedinstveno paljenje „pusta“ na moru u akvatorijumu riječke luke.

Veselje pod maskama

Karnevalski običaji na ovom području vuku korene iz davnina, kada su po narodnom predanju takozvane „grde maske“ urnebesnim veseljem rasterivale sile zla, prizivajući proleće i slaveći rađanje novog života. Zvončari, koji su danas neizostavan deo karnevalskog veselja, istovetni su sa onima koji su grad branili od najezde Turaka. „Još pre sto godina Rijeka je živela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom delu Evrope. Organizovane su karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojima je učestvovalo austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, nemački baroni, grofice i grofovi iz cele Evrope. Priređivane su i priredbe poput vrlo sugestivnog ‘Praznika cveća’ u teatru, kada su se pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu“, piše na službenim stranicama Riječkog karnevala (www.ri-karneval.com.hr). Ono što za mesec dana, koliko traje ova manifestacija u Rijeci, treba posetiti svakako je i Dečja karnevalska povorka koja će biti održana 6. februara u centru grada. Zanimljiv je bio i već tradicionalni 3. Croatia Carnival Snowboard Session 2010. godine, održan 30. januara na Korzou, gde su posetioci uživali u vratolomijama najboljih evropskih snowboardera. Ova manifestacija jedinstvena je po tome što je atraktivna snežna snowboard staza, duga 50, a široka 12 metara, udaljena od mora samo 200 metara.

Sraka, Princ Fašnik i Fiškal u Samoboru

Od 26. januara, kad je počeo 184. samoborski fašnik, ovaj gradić u blizini Zagreba opet postaje središte dobre zabave, šala, veselih maski, ali i mesto gde će Princ Fašnik tradicionalno „platiti“ za sve nevolje u protekloj godini. Samoborski gradonačelnik Krešo Beljak proglasiće slobodnu Fašničku Republiku 12. februara, kada će ključeve grada preuzeti Sraka, Princ Fašnik, Sudec i Fiškal. Uz moto „Metni masku, bil buš lepši“, na glavnom samoborskom trgu, ali i drugim lokacijama u gradu, smenjivaće se poznati muzičari i, naravno, defilovati zanimljive i smešne karnevalske maske. Uvek je atraktivan i Dečji fašnik tokom kojeg povorka maskirane dece iz vrtića i osnovnih škola na području Samobora pokazuje šta je sve njihova mašta u stanju da zamisli i napravi. Ove godine Dečji fašnik biće održan 13. i 14. februara, a 16. februara u planu je proglašenje najboljih maski i suđenje, pa spaljivanje Princa Fašnika.http://www.samoborski-fasnik.com

Feštarenje u Kotoru

Tradicionalni Kotorski Karneval održava se u februaru. Tradicija karnevalskih fešti prekinuta je za vreme Drugog svetskog rata, pa ponovo počela šezdesetih godina 20. veka i traje sve do danas. Mesecima pre karnevala šiju se originalne maske. Kako je maska parodija na stvarnost, iz godine u godinu su sve interesantnije. Osim karnevala, dešavanja su na kotorskoj rivi, ulicama, pjacetama, u hotelima, a uključuje i maskenbale za decu i odrasle, uz degustaciju specijaliteta kotorske kuhinje, muzičke koncerte i pozorišne predstave. Kotorski karneval poseti nekoliko hiljada ljudi. Osim karnevalskih trupa iz Kotora i drugih primorskih i gradova Crne Gore, u Kotorskom karnevalu učestvuju i mnoge karnevalske grupe iz Evrope i sveta.

Praznik mimoze

Manifestacija Praznik mimoze zasnovana na tradiciji karnevalskih svečanosti u Herceg Novom održava se od 1969. godine. Turistički savez Boke Kotorske i Skupština opštine Herceg Novi. Od 1991. godine član je Udruženja karnevalskih gradova Evrope (FEEC). Ovaj Festival uobičajeno traje od kraja januara do početka marta, ali se poslednjih godina uglavnom održava samo u februaru. „Praznik mimoze“ je manifestacija u slavu cveća - cveta mimoze, koja u Herceg Novom izdašno uspeva u vreme kada je ostatak Evrope prekriven snegom. Specifičan začin svečanosti daju mlade Novljanke zvane mažoretke koje nastupaju uz pratnju pleh muzike, popularno prozvane „gradska muzika“.

Dubrovačka „festa“ maski

Dubrovčani pripremaju „festu“ pod nazivom „Četiri dana dubrovačkog karnevala“, i to na Stradunu i u tvrđavi Revelin, a održavaće se od 13. do 16. februara. „I naši su stari ludovali pa možemo i mi...“, kažu mnogi Dubrovčani koji tako pozivaju goste u svoj grad i u mesecu karnevala. Kako je to bilo nekada?

Grupno prerušavanje

Najpoznatije stare dubrovačke maske su Bembej, Turica, Čoroje i Vila, a slike tih karakterističnih maski sačuvane su, kažu u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, zahvaljujući slikaru Rafu Martiniju. Vrlo zapažene i originalne maske bile jesu one grupne u kojima je učestvovao veliki broj ljudi i koja se pripremala mesecima. Jedna od najpoznatijih maski je dolazak Čerčila, Ruzvelta i Staljina u Dubrovnik da bi 1989. godine raspravljali o „podeli Jugoslavije“, aludirajući na poznati sastanak tih triju državnika na Jalti tokom Drugog svetskog rata. Kako će se Dubrovčani maskirati ove godine i ko će po njima biti kriv za sva aktualna zbivanja, možete proveriti na najvažnijoj zabavi pod maskama koja će biti održana 13. februara. Posebno veselo biće u nedelju, 14. februara, kad će Stradunom zavladati vesele dečje maskirane povorke. Vikend pre, odnosno 7. februara, ne propustite ni karneval u obližnjoj Župi dubrovačkoj, kao ni brojne izložbe i radionice karnevalskih maski u galerijama u Gradu.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vozom Beograd-Bar za 11 sati

7. februar 2010.

Vozom Beograd-Bar za 11 sati


Na gotovo četvrtini pruge kroz Srbiju uvedene lagane vožnje, do 30 kilometara na čas, do Crnogorskog primorja najmanje 11 sati

Autor: Aleksandar Apostolovski
Izvor: Politika


18820326384b6e20ae278b8167808034_extreme.jpg

Photo: Andrej Filev / Flickr


Mašinovođi sam postavio hipotetičko pitanje: „Ako krenemo u isto vreme, da li laganim trkom mogu prestići kompoziciju do Topčidera, a da se tamo ukrcam za Bar?” Mašinovođa se zaverenički nasmejao: „Sasvim moguće! Možeš usput i da popiješ kafu!”

Pošto bi bilo glupo da ispustim dušu trkajući se s vozom po brzim prugama Srbije, ušao sam u prvi razred „Gošinog” vagona, naoružan prustovskim strpljenjem i predrasudom da je putovanje do Bara još jedan skromni doprinos u potrazi za izgubljenim vremenom. Voz je iz Beograda krenuo tačno u 10.10, po redu vožnje. Pre nekoliko dana, šef Odseka za železnički saobraćaj i transport Saobraćajnog fakulteta u Beogradu profesor Miloš Ivić izjavio je kako je stanje pruge Beograd–Bar više nego alarmantno jer su na skoro četvrtini pruge kroz Srbiju uvedene lagane vožnje, do 30 kilometara na sat!

Izgradnjom mitske pruge druge Jugoslavije, puštene u saobraćaj 1976. godine, ostvaren je veliki san, značajan kao američki san o transkontinentalnoj železnici. Američka agencija „Junajted pres” pisala je da je trasa pruge „presekao gluvi i pusti prostor, nepristupačan do te mere da je jedan deo ove pruge projektovan na osnovu avionskih snimaka”, a braća Bajić su pevala:

„To je čedo sestre dvije, Crne Gore i Srbije”.

Čedo je projektovano za brzine od 120 kilometara na čas. Danas milimo pored Topčidera 10 na čas, a sestre su u međuvremenu prestale da govore.

Mladi student FON-a iz Užica iznosi zanimljivu tezu, posle brzog upoznavanja, karakterističnog tokom putovanja vozom: „Da je Lenjin putovao ovom prugom, planirajući revoluciju, verovatno bi se zamonašio u kupeu, shvatajući da postoji život posle života i da će, bar u onom drugom, vozom ipak stići u Bar”.

Konobar na ovoj liniji Novica Đorđević, na železnici poznatiji kao Rambo, unosi dah optimizma, iako nije primio platu tri meseca. Gleda u časovnik i kaže:

– Što ste se smrkli, stižemo negde oko devet uveče.

Zaista, kao katapultirani, iz Rakovice polećemo 80 na čas i lepimo se za udobna, meka crvena sedišta, a da je tačno da onaj ko nije putovao ovim vozom ne zna šta je pustolovina shvatam kada pre Lazarevca dostižemo magičnih 100. Dobro, nismo na liniji Pariz–Lion, ovaj voz ne ide 300 na čas, ali nas barem ne prestižu zaljubljeni parovi koji šetaju pored pruge. Na stanici u Valjevu iskačem iz vagona, sprintujem do lokomotive, kako bi mi mašinovođa objasnio iznenadni dramski preokret na putu za Bar. Pošto Centar za unutrašnju bezbednost i zaštitu „Železnica Srbije” nije dozvolio da putujem u lokomotivi, čovek objašnjava iz kokpita, istovremeno provirujući glavom iz kabine, kako bi proverio stanje na peronu jer lokomotiva nema retrovizor.

– Posebna sekcija za održavanje pruge određuje brzinu voza. Ova pruga je jedna od najopasnijih u Evropi i zato se najveća pažnja poklanja bezbednosti putnika. Od Beograda do Požege postoji 28 laganih vožnji, što znači da se na tim deonicama vozi znatno sporije od brzine po redu vožnje. Nijedna od laganih vožnji u poslednjih godinu dana nije ukinuta, što znači da pruga nije renovirana. Na mnogim pragovima se vide ekseri s godinom kada su zakovani, a ta godina je 1976! Do pre nekoliko godina, između Kosjerića i Požege voz je išao 100 na čas, a sada svega 50. Ako se ove godine ne renovira taj deo pruge, iduće godine će lagana vožnja iznositi – 30 kilometara.

Mašinovođa nam pokazuje listing sa tačnom brzinom na određenim deonicama kojom voz mora da se kreće. Listing podseća na dugački PDV račun i on je sveta knjiga za svakog ko upravlja lokomotivom.

U vagonu me čeka guslar Vojislav Bajo Stanišić koji sa suprugom i dva sina putuje za Podgoricu. Voz usporava ispod 30, a guslarovi sinovi cupkaju nogama:

– Ovo je neviđeno smaranje.

– Ne budalite, ovaj voz je strava. Kada je linija otvorena, nije moglo da se prođe kroz vagon a da vam ne otpadnu dugmad od gužve – podiže atmosferu Bajo i opušta nas recitalom o Hajduku-Veljku koji se smuvao s prelepom muslimankom, što je izazvalo politički nekorektni gnev Turaka. Nema onih romantičnih kontrasta u vozovima iz Bajinog vremena: radnici koji jedu vruću piletinu, a onda za desert izvuku mladi luk i paradajz, poslovni ljudi samoupravnog menadžmenta koji ih prezrivo gledaju, pa beže u vagon restoran na suve sendviče, dok iz ozvučenja metalni glas obaveštava da se pripreme za izlazak na sledećoj stanici.

Ako se prošlost zove kraj sedamdesetih i početak osamdesetih, kada su nove lokomotive vukle nove vagone preko mostova i kroz tunele s gotovo 120 na čas, kako da nazovemo sadašnjost, za koju se onda pretpostavljalo da će biti svetla budućnost? Vagoni iz onog doba su gotovo prazni, toaleti su mesta u koja se ulazi tako što zadržite vazduh, pa ko izdrži, kroz klisure se klackamo sporije – između 30 i 50 na čas, dok gledamo u ambis, a guslar Bajo gusla o tome da je na pruzi između Liverpula i Mančestera, u Engleskoj, parna lokomotiva 1829. godine išla prosečnom brzinom od 56 kilometara na čas („To su, sokole, bile brze pruge.”). Glas iz onog ozvučenja je odavno nestao.

U Bijelom Polju nas preuzimaju kondukteri Crnogorskih železnica. Vasilije Zeković je pred penzijom i herojski se odupire službenoj modnoj liniji CŽ-a, noseći šapku na kojoj je stari, ofucani znak Jugoslovenskih železnica. Njegov kolega sa 42 godine radnog staža Mihajlo Mandić je još konzervativniji – na šapki mu blešti značka sovjetskih vozova, dok treći kondukterski drug, mladi Marko Šćekić – ne nosi kapu.

Vasilije i Mihajlo su na ovoj liniji gotovo od njenog osnivanja. Ova pruga za njih, jednostavno,ima dušu. U Titovo doba, voz je putovao sedam časova. Stvarno, majku mu božju, ko to koči na njegovom putu?

Zato Vasilije u svom selu, kad god svrati, da tri evra nekoj starici da prokune one koji su razbili zemlju u kojoj brze pruge nisu bile bajka.

Rambo se zadovoljno smeje. Lokomotiva se nije pokvarila, nije bilo odrona, pruga nije potonula. Njegova prognoza bila je savšena. U 21.10 ušli smo u Bar. Za pesimiste, putovali smo 45 kilometara na čas. Za optimiste, računajući stajanja na granici, „leteli” smo laganom 50 kilometara na čas.


5196007614b6e2ca580eb2852924617_extreme.jpg
Pratilac „Plavog voza” Oliver Dimitrijević u Vojvođanskom salonu Foto Z. Anastasijević

Srpski vagon „Plavog voza” u rezervi


U povratku sam sedeo u kožnoj fotelji, u vojvođanskom salonu nekadašnjeg Titovog „Plavog voza”. Za konferencijskim stolom, za kojim su sedeli čelnici Izvršnog veća Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine, od 12. decembra, otkada je ekskluzivni vagon sastavni deo kompozicije, sedelo je svega stotinak putnika.

– Mahom su to poslovni ljudi, profesori univerziteta, pisci. Ljudi koji žele da odvoje vreme i uživaju – kaže salonski pratilac Oliver Dimitrijević. Vojvođanski salon ima pet kabina za spavanje, tuš kabinu, televizor i De-Ve-De. Kosovski vagon „Plavog voza” takođe saobraća na liniji Beograd–Bar, dok je srpski vagon – u rezervi.




 
Član
Učlanjen(a)
25.10.2009
Poruka
3.279
Iz Srbije dolazi milion gostiju






Crna Gora - Predrag Nenezić, ministar turizma, o predstojećoj sezoni: Rešen problem s vodom na Primorju. Bolji putevi

Imajući u vidu ekonomsku situaciju, trenutna popunjenost turističkih kapaciteta je solidna. Do sada je Crnu Goru posetilo oko 51.000 turista iz Srbije, koji su ostvarili blizu 300.000 noćenja, skoro na nivou prošle godine. A na odmoru ih čekaju bolji putevi, rešen problem snabdevanja vodom Primorja i cene - za svačiji džep.
Tako, za „Novosti“, crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić ocenjuje početak sezone, uz očekivanje da će rezultati na kraju biti ravni lanjskim.
- Dosadašnje interesovanje turista za aranžmane daje nam za pravo da očekujemo rezultate kao i prošle godine, što je u ovim uslovima uspeh - kaže Nenezić. - Crnu Goru svake godine poseti pola miliona turista iz Srbije. Kad se tome dodaju vlasnici vikend stanova i kuća, koji sa porodicama i prijateljima borave u Crnoj Gori, dolazimo do cifre od blizu milion građana Srbije koji odmor provedu ovde. Sigurno je da je Crna Gora destinacija broj jedan za građane Srbije i to će ostati i u budućnosti.
* Šta čeka goste u Crnoj Gori?
- Uz promociju paket aranžmana, kampanju nižih cena i visok nivo bezbednosti i sigurnosti - iskreno gostoprimstvo i tradicionalna bliskost. Turisti iz Srbije ne samo da su uvek dobrodošli, oni se ovde osećaju kao kod kuće. A Crna Gora nije omiljena samo zbog odmora: oko 15.000 mladih ljudi iz Srbije biće ovog leta angažovano na sezonskim poslovima u turizmu naše zemlje.
* Najavljivali ste jeftinije letovanje. Koliko su uspele akcije „Odmor za 99 evra“ i slične?
- Shvatanje Crne Gore kao isključivo skupe destinacije u prethodnih nekoliko godina nije bilo objektivno. Pored ekskluzivnog dela, imamo i ponudu za goste niže platežne moći. Računajući na ekonomsku krizu, nudimo veoma povoljne aranžmane u kvalitetnom privatnom smeštaju, malim hotelima i restoranima. Tako, sedmodnevni boravak u predsezoni, koji uključuje i boravišnu taksu, iznosi od 42 do 49, a isti aranžman u špicu sezone od 70 do 77 evra, uz obezbeđen popust na železnički i autobuski prevoz. Mali hoteli su cene snizili do 30 odsto u odnosu na lane, a restorateri i agencije daju popuste 10 odsto.
* Kako ocenjujete start sezone? Kažu da su su već „podbacili“ gosti iz Srbije i drugih zemalja?
- I ove godine, nažalost, imaćemo kraću sezonu i izražen takozvani špic, odličnu posećenost u julu i avgustu. Očekujemo da ukupni rezultati budu na nivou prošlogodišnjih.
* Kakva je ove godine infrastruktura na Primorju?
- Saobraćaj je iz godine u godinu kvalitetniji, sigurniji. Prethodnih godina uloženo je više desetina miliona evra u rekonstrukciju i modernizaciju puteva. U završnoj fazi je izgradnja magistrale Risan - Žabljak, čime će se unaprediti povezanost Srbije sa jugom Crne Gore, pre svega sa Bokom Kotorskom.
Problem vodosnabdevanja Primorja definitivno je rešen realizacijom kapitalnog projekta Regionalnog vodovoda od 100 miliona evra.
* Šta je još novo u odnosu na lane?
- Hotelsko-turistička infrastruktura je još bogatija. Sveti Stefan otvara vrata prvim gostima, hotel „Maestral“ u Pržnu je nadogradio kapacitete, renovirani su hoteli „Palas“ i vile „Oliva“ u Petrovcu, „Aleksandar“ u Budvi, „Mimoza“ i „Kamelija“ u Tivtu, otvoreno 12 novih malih hotela na Primorju i severu Crne Gore. Najveća marina za megajahte na Mediteranu, Porto Montenegro, ima blizu 200 vezova koji su već bukirani, kao i 29 luksuznih apartmana... Čak 19 plaža su nosioci „plave zastavice“, međunarodnog sertifikata za visoki kvalitet.
* Da li je tačno da na Budvanskoj rivijeri nijedan hotel, osim „Splendida“, nema upotrebnu dozvolu?
- Ministarstvo turizma ne izdaje upotrebne dozvole za hotelsko-ugostiteljske objekte, već organi nadležni za uređenje prostora i izgradnju. U svakom slučaju, to nije tačno. Tačno je da svaki, od ukupno 277 hotela u Crnoj Gori, ima odobrenje za rad i utvrđenu kategoriju u skladu sa međunarodnim standardima.
* Sever nije baš dobro prošao u zimskoj, kako će biti u letnjoj sezoni?
- Sudeći prema predsezoni i bukingu, biće uspešna sezona u planinskim centrima. Izvesno je da će biti dostignut prošlogodišnji nivo, a on je na planinama bio rekordan. Jedan od projekata koji uspešno realizujemo već tri godine je „Planinarenje i biciklizam“, kojim ćemo iskoristiti potencijale zaleđa i planinskog dela i brže ga povezati sa Primorjem.
KAKO JE NA GRANICI
Na našu inicijativu nije se menjao dosadašnji režim prelaska granice. Punoletni građani Srbije mogu da putuju u Crnu Goru i uz ličnu kartu, a, po dogovoru dva ministarstva unutrašnjih poslova, maloletne osobe do 1. oktobra ove godine mogu prelaziti granicu bez pasoša. Za vreme letnje sezone biće pojednostavljena procedure prelaska granice, posebno kada je reč o organizovanom dolasku turista.
SVETI STEFAN
Na primedbu da je često „prozivan“ što je Sveti Stefan godinama pod ključem, ministar Nenezić kaže:
- Grad-hotel, kao što je najavljeno, biće otvoren početkom jula pod najprestižnijim svetskim brendom „Aman rizorts“. Hotelski sadržaji će biti otvarani fazno: počeće najpre, u julu, sa radom tri restorana u sklopu kompleksa, kada će i prvi apartmani primiti goste. Do druge polovine avgusta kompletan kompleks Svetog Stefana biće u punoj funkciji. Dosadašnja investicija Amana je preko 50 miliona evra.
ZDRAVLJE
U skladu sa sporazumom dveju država, građani Srbije imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i svaku vrstu asistencije u slučaju potrebe. Potrebno je samo da prilikom dolaska u Crnu Goru sa sobom ponesu formular- -obrazac (RS-RCG-111) od nadležne filijale Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Srbije u mestu prebivališta.


Čedo Prelević, Večernje novosti 26. jun 2010.
 
Natrag
Top