zasto bih postavio ovu temu?
Prvenstveno smatram da je narod to jest ljudi deo ove planete i da se kao jedna vrsta bori za svoj bolji zivot i sutrasnjicu uzdajuci se u svoju veru.
Vere su razlicite i svakoj se klanjam jer svaka radi u interesu svog naroda.
U pravoslavnoj veri postoje manastiri i u njima zivalj koji je potpuno predat veri i bogu (nadam se da je tako) i u to osoblje mi vernici gledamo kao u boga, verujemo u njih slusamo ih i postujemo jer nas poducavaju veri itd.
Polazeci sa stanovista da je vera nesto sto sto se vekovima prenosi sa kolena na koleno dosao sam do nekih pitanja koja mi nisu jasna.
Naprimer
da li je krstenje ulazak u veru i dali je potrebno da se placa 6000 dinara sam cin krstenja kao sto se to radi u manastiru gradac u ovo vreme i u ovoj situaciji.
Da se sahrana tj opelo placa 5000 a socijalni slucajevi 4000 din.
Da li svestenik secenje kolaca uslovljava u manastiru i to bez najlonske kese u kojoj se nosi kolac
da li je uredu da se na stocic dimenzija 70 x 50 santimetara stavi u pet do sest nivoa oko pedeset kolaca slavskih da se sve opeva odjednom i za to naplati 500 dinara po komadu
da li je u redu da se secenje kolaca uslovljava donosenejm i slavskog zita koje u ovom kraju nikada nije kuvano za slavu.
Da li je u redu da u zenskom manastiru bude muski kaludjer koji izigrava duhovnog vodju manastira a ustvari bavi se zavodjenjem reda po pitanju glasnih razgovora, hoda po stazi, nacina oblacenja posetioca manastira, upotrebom alkohola u porti sto je zabranjeno, oblika torbi (zabranjeno je unosenje najlon kesa i nepristojnih torbi u portu manastira) a pritom se vrlo bahato ponasa prema narodu i posetiocima.
Jednostavno to osoblje koje se bavi komercijalnom umetnoscu u manastiru gradac zeli da bude potpuno izolovano od naroda i nevoli da narod dolazi u crkvu jer kako kazu ometa im se manastirski mir.
Sta je rezultat svega ... ?
I najstariji vernici ovog kraja su poceli da se zale da nisu zadovoljni osobljem iz manastira i da vise nece posecivati manastir gradac.
Da li je to cilj crkve? - da se izoluje od naroda...
Da li smo dobili jos jednu drzavu u drzavi
zao mi je sto u svojih ponosnih 55 godina moram menjati misljenje o pravoslavlju jer znam kako je kod drugih.
драги брате у христу,
дозволи ми да изнесем своје мало скромно мишљење на ову тему.
што се тиче наплаћивања треба од стране свештеника могу ти рећи да је то мач са две оштрице, ево и зашто. надам се да си упознат да свештеници немају обезбеђену плату, социјално и здравствено осигуранје за себе и децу и попадију, већ су принуђени да живе од милостиње народне коју људи остављају у цркви на икону. поред свега тога треба платити струју у цркви, воду и остале текуће дажбине, плус епархији свештеник мора да плати и годишњи разрез.(који уме да буде и неколико стотина еура или негде и пар хиљада!) види треба кривицу сагледати и из више углова, јер када би смо као православни верници издржавали свог свештеника он и црквени одбор неби морали да прописују надокнаду за требе, и ако по уставу спц свештеник има право на ту надокнаду.
ко олтару служи од олтара и живи по светоотачкој речи.
мишљења сам да би сама држава урадила одличну ствар када би свим свештеницима давала плате једнаке и плаћала социјално и здравствено тада би се искоренила шареноликост у наплати и бахато понашање неких свештеника, и све требе би биле бесплатне, а народ не би више роптао већ би у цркву долазио растерећенији а самим тим и радоснији и више би срба долазило у дом божји и неби користило изговор за недолазак на богослужење вадећи се на наплату свештеника.
што се тиче понашања свештеника око резања колача то је ствар његовог односа према својим верницима, да не кажем некултуре.
што се тиче жита оно је обавезно приликом резања колача јер црква тај обред зове (освећење) чин благосиљања кољива или жита а не резање колача то је уобичајено да се у народу тако зове погледај требник код било ког православног свештеника. јер како мислимо да нам свештеник служи обред освећења кољива без кољива!!! у новијем служебнику издање св. синода спц из 1998год. на стр.236 можеш прочитати сам чин и 5 разлога зашто је обавезно жито. у нашем народу се усталила једна новотарија-глупост да за св.архангела михаила народ не доноси жито тобож јер је он живи светац- а ја питам ко је мртав од светих да је само он жив! блаженопочивши патријарх павле је то лепо објаснио у свом тротомном изданју "да нам нека питања наше вере буду јаснија". жао ми је да чујем да се у твом крају усталила пракса која је против црквене традиције и знај да по том питању ваш свештеники је скроз у праву када вам тражи да обавезно донесете жито.
што се тиче женског манастира у њему је дозвољено да борави само духовник тј.онај који служи св. литургију и који их исповеда.
драги брате сигурно си упознат да сваки манастир има свој устав тј типик који прописује начин молитве , живота , рада и понашања у њему. будући због вишевековног ропства под турцима манастири су нам били све, хвала богу, али се ту јавио један други проблем губитак и нестанак парохијског живота. верници су како у граду тако и на селу дужни да се окупљају око своје парохије а не манастира, јер монашки живот подразумева много тежи и захтевнији начин рада и молитве него код хришћана који живе у свету и захтева мир. знај и то да монахиње или духовник имају власт не само да нареде како да прописно улазе људи обучени што је нормално, већ имају и пуно право да удаље из манастира сваког ко непоштује ред и поредак устава тј типика који је прописан у манастиру. о великој некултури нас срба у светињама сам се лично уверио (наравно част браћи и сестрама у христу који знају за понашање у светињи).
немој да се саблазниш, али манастири нису дужни било кога да приме, то је њихова добра воља! вековно искусво цркве то потврђује, о томе бих ти могао много писати. монашки живот и представља удаљавање од света ради узвишенијег духовног живота. а хришћанима у свету су дате парохије тако је уређен црквени живот и устројство цркве по св.оцима и самом црквеном типику тј. уставу.
зелео бих да су монахиње можда мало више домаћински настројене у односу са народом али шта да радимо тешка времена, а ти брате смирено прихвати њихову жељу за изоловањем можда се једног дана и промене моли се за њих!
пуно поздрава и ако нестигнем скоро да се овако јавим да ти унапред пожелим теби, твојој породици и мештанима мир божји-христос се роди!