LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
picea
smrča

Smrče su visoko zimzeleno drveće,koje svoju krošnju formira od tla,jako je slična rodu jela,pa je mnogi poistovećuju sa njom.Mada su to različite vrste lako ih je pomešati,jedan od najsigurnijih načina raspoznavanja ove dve vrste,jeste položaj njihovih šišarki.Zapravo ,kod jele,šišarke su okrenute nagore,dok kod smrča,šišarke su viseće.Opšti oblik smrče je široko kupasti sa pravilno raspoređenim granama oko stabla u etažama.Smrča je veoma otporna vrsta,a takođe je jako dekorativna,tako da se može saditi u svim sredinama i zemljištima.Ovde ćemo upoznati neke vrste i njihove varietete,koji se kod nas najčešće sreću.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
picea abies
obična smrča

Smatra se za domaću vrstu,ali kao samonikla raste samo na većim nadmorskim visinama.Najviše joj odgovaraju hladnija staništa,vrsta je senke i polusenke,a odgovara joj i vlaga kako u zemljištu tako i u vazduhu.Dobro se pokazala i na nižim nadmorskim visinama gde nema velike zagađenosti vazduha,a uspeva i u gradskim uslovima gde malo gubi na dekorativnosti,ali ipak preživljava.Zbog svoje dekorativnosti,oblika krošnje i boje našla je široku primenu u ozelenjavanju,a posebno u pošumljavanju goleti.Najčešće se gaji kao novogodišnje drvo.Varijabilna je vrsta,pa se kao gajeni ili prirodni varieteti sreću različite forme,neke od njih su "cruenta",čiji su mladi izdanci crvene boje,i "nidiformis" ,patuljasta forma,sa sitnim grančicama i veoma sporog rasta.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
picea pungens
bodljiva smrča

Ovo je vrsta koja je svoje ime dobila na osnovu svojih čvrstih i gustih četina sa izuzetno oštrim vrhovima.Upravo njene četine joj daju dekorativnost i vazdušast izgled.Krošnja je široko kupasta,a njena otpornost i prilagodivost na uslove sredine čine je najčešće korišćenom četinarskom vrstom u dizajnu savremenih vrtova.Dugovečna je i može da naraste dosta visoko_Odlično podnosi mrazeve,kao i velike suše,a štetne gasove u gradskim sredinama podnosi najbolje od svih smrča.Dobro podnosi presađivanje,čak i u odrasloj dobi.Preporučuje se za sadnju u grupi ili pojedinačno,ali se uglavnom koristi na mestima koja treba istaći.Jednom rečju idealna vrsta za sve ljubitelje četinara.Veoma je variabilna vrsta,a ovde ćemo navesti neke od varieteta: "glauka",plavičastih četina koju još nazivaju i "srebrna smrča" pa zatim varietet "montgomery" niski varijetet pravilne okruglaste krošnje,kod koje je visina srazmerna širini krošnje,a naraste i do 2m.Tu je i "glauka globosa" patuljasta forma,sitnijih grana i sporog rasta,pa zatim "argentea" skoro belih četina i pravilne piramidalne krošnje,i na kraju "conica" kompaktne krošnje i piramidalnog oblika,raste veoma sporo a niskog je rasta, najčešće do 2m.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
picea omorica
Pančićeva omorika

Vrsta koja kao samonikla,raste samo na Balkanskom poluostrvu.Usko-piramidalne je krošnje pa se može koristiti za sadnju i na manjim prostorima.Vršne grane su uperene prema vrhu,da bi se od sredine spuštale prema dole.Gornja strana četina je zelene boje,dosta slično običnoj smrči,dok na naličju četine postoji srebrna crta,pa ponekad kada pogledate u nju imate utisak da sjacka.Jako je dekorativna vrsta i sve više je u upotrebi na zelenim površinama,koristi se za sadnju u grupama ili pojedinačno. Veoma je otporna na uslove sredine,a između ostalog pokazala je dobre rezultate i u gradskim uslovima,što je uz izuzetnu dekorativnost čini zahvalnom vrstom za sve tipove zelenih površina,kao i za pošumljavanje goleti.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
cupressus
čempres

Rod čempresa je dosta rasprostranjen u suptropskom i umerenom pojasu zemljine hemisvere,a postoji 12 različitih vrsta.U našim krajevima se uglavnom sreću dve vrste,mada su i one slabo zastupljene na našim zelenim površinama.Karakterišu ih uglavnom,gusta i uzana krošnja i okrugle šišarke nalik orahu,koje u mladosti budu zelene a kasnije kada sazre,budu tamno-braon boje.Uopšte čempresi,nisu baš otporni na hladnoću,pogotovu u mladosti,naravno postoje i vrste,koje su jako otporne na hladnoću.Ovde ćemo reći reč-dve o tim vrstama.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
cupressus sempervirens
običan,primorski čempres



Kao prirodno stanište ove vrste,smatra se Sredozemlje,mada se prilagodio i u malo hladnijim područjima.Kod nas se najčešće sreće na primorju,i to najčešće varietet "stricta" sa uspravnim granama skoro paralelnim sa stablom.Može se reći da je postao zaštitni znak Crnogorskog priobalja,gde se odomaćio i sada raste i kao samonikla vrsta.Krošnja ovog varieteta,na prirodnim staništima može da dostigne i do 15m visine,ali je širina veoma mala,ponekad i ne više od 0,5m.Ovakva vrsta je veoma poželjna na zelenim površinama,a sadi se kao solo stablo,drvored ili u manjim grupama.Drugi varietet ove vrste jeste "horizontalis" ,sa granama koje se pružaju horizontalno od stabla,i široke robusne krošnje,piramidalnog oblika.Uglavnom se,zbog svoje velike krošnje,koristi za sadnju u grupama radi vetozaštite.Važno je napomenuti da ovi varieteti kada su mladi,loše podnose hladnoću,a pogotovu im smetaju ledeni vetrovi.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
cupressus arizonica
arizonski čempres



Ovo je vrsta čempresa koji se najbolje prilagodio vremenskim uslovima našeg podneblja.Na prirodnim staništima dostiže i do 20m visine,dok je na našem području ta visina daleko manja.Dobro podnosi niske temperature,kao i sušne periode,ali ni u pogledu zemljišta uopšte nije zahtevan.Smatra se najboljim izborom za naše područje.Poseban ukras je plavi varietet "glauka" (desno),sa izrazito plavom bojom četina,i gustom kompaktnom krošnjom kupastog oblika.Što se tiče sadnje,uglavnom se sadi kao pojedinačno stablo,ili u manjim grupama,mada, lično mislim da bi u obzir moglo doći i redno sađenje,s tim da razmak između sadnica ne bude manji od 2,5-3m.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
cupressus macrocarpa



Vrsta čempresa koji je kod nas manje zastupljen,ustvari ga i nema.Uglavnom naseljava toplije krajeve i loše podnosi hladnoću.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
taxus
tisa




Ovo je jedna od domaćih vrsta,prilično sporog rasta i dugog veka,naime može da doživi starost i preko 2000 godina.Cenjena je vrsta u vrtnom dizajnu zbog prilagodljivosti i dekorativnosti.Dobro se razvija na sunčanim položajima,ali joj ni potpuna senka ne smeta.Takođe je jedan od četinara kome ni gradski uslovi ne predstavljaju problem.Lako podnosi niske temperature,a ne smetaju joj ni dugotrajne suše.Dobro podnosi rezanje,pa se od nje dobijaju najrazličitije rezane forme,kao i prelepe i guste žive ograde.Vrlo zanimljiva je i njena sposobnost regeneracije,zapravo,vrlo lako pusta mladare i to direktno iz panja.Tako da staru tisu možete podmladiti,tako što ćete odseći krošnju,da bi iz panja pustila mladare,jedino morate imati puno strpljenja i sačekati da poraste.Jedan je od retkih četinara koji se razvija iz položenice.Poznat je i veliki broj varieteta,pa ćemo ovde navesti neke:
- taxus baccata "fastigiata",vrsta tise koja je višeg rasta,stubastog oblika i guste krošnje,zatim "standishii" ,vrlo sličan predhodnoj vrsti,ali malo nižeg rasta i karakterističnih zlatno-žutih četina,"densiformis",nižeg rasta,okruglaste forme i svetlije-zelenih četina,itd....


Materjal preuzet sa sajta RASADNIK CETINARA GULE
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[FONT=Georgia,'Times New Roman',Times,serif][SIZE=+3]Visoki četinari[/SIZE][/FONT]

[FONT=Arial,Helvetica,sans-serif][SIZE=-1]
Abies alba - obična, bela jela

01_abi_alba_01.jpg
Iako veoma dekorativna, podesna je prvenstveno za zelene masive van urbanih područja. Ređe se koristi u gradovima jer loše podnosi suv vazduh i suvo zemljište, a smetaju joj i dim, prašina i aero zagađenje. Ipak, za sadnju masiva u vangradskim uslovima svakako je treba uzeti u obzir. U prirodi raste i do 60 m.

01_abi_alba_02.jpg
01_abi_alba_03.jpg
Na slikama: habitus odrasle biljke, izgled krošnje leti, izgled krošnje u proleće,[/SIZE][/FONT]
 
Natrag
Top