Bugarska

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Borovec: Miks skijanja i dobrog provoda

24 sata

Borovec ima 40 kilometara ski staza koje će vas posle celog dana sigurno umoriti. Ipak, kada padne mrak, ne očekujte da uskočite u krevet jer noćni život tek počinje.

Klubovi, diskoteke, barovi i kazina će vas zadržati do kasnih večernjih ili ranih jutarnjih sati.

Borovec je najstariji i najveći savremeni skijaški centar u Bugarskoj koji već duže vreme privlači skijašku elitu iz celog sveta. Nalazi se 73 km od Sofije, a samo 473 km od Beograda. Smešten je na severnim padinama planine Rila, u podnožju najvišeg vrha na Balkanu, Moussala (2.925m). Pokriven je bujnom borovom šumom, a prostire se na nadmorskoj visini od 1.350 m.
Poseduje vrhunsku mrežu skijaških staza za sve kategorije skijaša, a naročito je pogodan za alpske discipline. Borovec je dva puta bio domaćin Svetskog Kupa u alpskom skijanju. Ukupna dužina staza iznosi 40 km. Instaliran je sistem od devet žičara i to: jedna četvorosedna, jedna jednosedna i šest vučnih žičara sa ukupnom propusnom moći od 8.150 skijaša na sat.
Najviši skijaški vrh je na 2.560 metara. Borovec je prekriven snegom od novembra do maja zahvaljujući mikroklimi (srednja januarska temperatura je – 4.6 C). Pre pet godina uređena je nova staza Musalenska koja je duga 12 km, kao i dva četvoroseda sa kapacitetom od 2.400 skijaša na sat.


 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Kameni zidovi čuvaju vekove

Beleške s puta – MEHANE U BANSKOM

Kameni zidovi čuvaju vekove

Zbog sve brojnijih turista, mnoge stare kuće u Banskom pretvorene su u mehane. Ima ih više od devedeset, i po tome ovaj gradić u Bugarskoj predstavlja jedinstven primer u svetu

bansko1.jpg


Bansko nije poput ostalih malih mesta u Bugarskoj. Ovom planinskom gradiću, koji se svio na severoistočnoj padini Pirina, na 985 metara nadmorske visine, poseban šarm i lepotu daju specifična arhitektura i idilična atmosfera koju je, uprkos brzom razvoju, uspeo da sačuva.
Snaga i duh starih vremena kriju se iza čvrstih kamenih zidova i teških drvenih kapija od čamovine, odakle vire samo visoki dimnjaci sa krovova masivnih kamenih kućau kojima su živeli mnogi veliki prosvetitelji, umetnici i revolucionari. Svaka od tih kuća, zidana najmanje pre sto pedeset godina, sama po sebi je pravi istorijski spomenik, a sedam je i od nacionalnog značaja za istoriju i kulturu Bugarske.
Jedna od njih pripadala je Nikoli Vapcarovu, velikom bugarskom poeti, i njegovoj porodici. Posle njegove smrti zgrada je pretvorena u muzej u kojem se čuvaju njegove knjige pesama i drugi autentični lični eksponati, dostupni turistima. U ovom zdanju nalazi se i etnografski bazar ručno izrađenih suvenira, a organizuju se i razne druge izložbe i svečane manifestacije.

Tipičan primer gradnje

Kao arhitektonsko-istorijski spomenik kulture od posebnog značaja je i kuća monaha Neofita Rilskog (Nikole Benina). Ona je tipičan primer gradnje iz perioda osamnaestog i početka devetnaestog veka. Zidana je od kamena i zemlje, što se i vidi na fasadi, sa otvorenom verandom okrenutom ka malom dvorištu. Te čvrste kamene konstrukcije sa malim prozorima, obezbeđenim debelim gvozdenim rešetkama, danas predstavljaju ukras ovog kraja, a sudeći po tome u kakvom su stanju – trajaće još mnogo vekova.

bansko2.jpg


Prostor za stanovanje čini nekoliko soba. Gotovo svaka je sa kaminom, tavanicom od drvenih greda ukrašenih duborezom i oslikanim zidovima. Osim jednostavnih šifonjera, niski široki kreveti i klupe očigledno su bili takoreći sve od nameštaja u dnevnim boravcima. Ali, tu prazninu popunjavaju dekorativni, tkani ćilimi prepoznatljivih folklornih motiva. Otkriveni su i tajni hodnici koji su služili za sakrivanje i bekstvo u vreme Turaka. Inače, Neofit Rilski je neko poput našeg Vuka Karadžića, autor prve bugarske gramatike i veliki prosvetitelj naroda uopšte.
Bansko može da se pohvali i vrhunskom školom slikarstva, čiji je začetnik Toma Višanov. Krajem sedamnaestog veka on je studirao u Beču i tamo stekao mnogo prijatelja koji su važili za velike likovne umetnike Evrope. Bogato iskustvo koje je uz njih stekao preneo je u svoj rodni kraj. Višanov se posvetio ikonopisanju, a sledili su ga i njegov sin i unuk, Dimitar i Simeon Molerov. Njihovi originalni radovi danas se mogu videti na stalnoj izložbu u muzeju, kao i u crkvama širom Bugarske.

Strah i trepet za Turke

Osim po umetničkim delima, Simeon Molerov, koji je po zanimanju bio veterinar, mnogo više se isticao kao mesni vojvoda i veliki revolucionar. Za te zasluge je i odlikovan srebrnim krstom sa mačevima. Živeo je krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka i bio je strah i trepet za Turke koji su u Bugarskoj ostali sve do 1912. godine. U prizemlju svoje kuće držao je mehanu sa konacima, u koju su Osmanlije redovno svraćale, ali nikada nisu smele da zanoće ni tu, niti bilo gde u Banskom. Gornja greda na ulaznim vratima postavljena je nisko, da bi svakog gosta naterao da se blago nakloni.
Interesantno je da kuća sa mehanom nikada nije prodavana, već je išla iz ruke u ruku potomaka. Sadašnja gazdarica je njegova praunuka Blagoveska. Ona s ponosom čuva i rado pokazuje čitavu hrpu požutelih novinskih stranica i raznih dokumenata koji svedoče o liku i delu njenog pretka. Posebno joj je drag njegov mač kojim je, kaže, posekao mnoge turske glave. S poštovanjem se odnosi i prema imovini koju je nasledila, a u patini drvenih čamovih greda vidi čitavo bogatstvo. Mehana „Lovna sreća” je „licem” okrenuta ka glavnoj ulici Pirin, pa turistima redovno zapada za oko.
Sa razvojem turizma, mnoge stare kamene kuće takođe su pretvorene u nacionalne restorane, tako da Bansko danas ima 10.000 stanovnika i više od devedeset mehana, u kojima se vatra u kaminu ne gasi od novembra do aprila, koliko traje zimska skijaška sezona.
Dana Stanković
-------------------------------------------------
Crkva sa vrednim ikonostasom
U centru varoši dominira crkva „Sveta trojica”, građena 1833. godine, koja svojim stilom fascinira današnje arhitekte. Ima oblik broda, a dugačka je 44 metra, široka 22 metra, a visoka 12 metara. Zidovi, građeni od kamena koji je vekovima valjala i oblikovala brza planinska rečica, debeli su metar i 10 santimetra. Krov se oslanja na konstrukciju od neuništivih čamovih greda i dvanaest stubova koji simbolizuju dvanaest Hristovih mučenika. Crkva je bez kupole, sa zadivljujućim ikonostasom. Pojedinim freskama Turci su iskopali oči, ali su kasnije restaurirane, tako da se tragovi tog zverstva primećuju samo kada se posmatra iz određenog ugla.
Pored nje, 1850. godine podignuta je trideset metara visoka kula sa zvonikom i časovnikom teškim 500 kilograma, na kojoj su rode svile svoje gnezdo kao sigurno stanište.
--------------------------------------------
Skijanje iz snova
Bansko, malo, mirno mesto na obroncima Pirina, jedne od najlepših planina Bugarske, proglašene su za nacionalni park pod zaštitom Uneska. Od Sofije je udaljeno 160 kilometara, a od Beograda 550 kilometara. Mada kao tačka na svetskim ski- mapama postoji deceniju i po, postao je omiljena destinacija ljubitelja belih sportova.

[objavljeno: 31/01/2010]
Politika magazin
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
19. mart 2009.

Nesebar i Sunčev breg


Antički grad, prepun srednjevekovnih crkvi, Nesebar je smešten na stenovitom poluostrvu, i jedno je od najpoznatijih letovališta na Bugarskoj rivijeri.

Izvor: B92


115687586349c19c734fcb8712807136_extreme.jpg


Nesebar je podignut je na ostrvcu 37 km udaljenom od Burgasa, koje je sa kopnom danas povezano veštačkom prevlakom.

Gradić je bukvalno prepun starih crkava, koje su, s druge strane, prilično ruinirane.

Nesebar je vremenom postao žestoko komercijalizovan, i u špicu sezone bukvalno je pod opsadom paket aranžman turista, i prodavaca suvenira.

Za razliku od Sozopola, u Nesebaru postoji pregršt pristojnih hotela u starom gradu, a najveći turistički kompleks u Bugarskoj, Sunčev breg (Слънчев бряг), je odmah preko puta.

Ovu lokaciju su prvi put naselili Tračani, i osnovali grad po imenu Mesembria. Kasnije su ga, osvojili Grci, pa Rimljani, pred kojima je kapitulirao kako bi izbegao razaranje.

U 9. veku Mesembria je promenila ime u Nesebar, a grad je postao deo Prve bugarske kraljevine. U 13. i 14. veku, Nesebar je postao moćan grad-država, i tada je dostigao trgovinski i kulturni vrhunac.


119272575149c19c73974b1246076401_extreme.jpg


Danas je Nesebar svetski poznato letovalište, i kao grad pod zaštitom UNESCO-a, popularan je među turistima. To je i razlog zbog kojeg je leti često nesnosno krcat turistima.

Glavna zabava u Nesebaru je šetanje uskim uličicama i razgledanje crkava.

Atrakcije

Arheološki muzej (ulica Mesembrija 2a) nudi fascinantan pregled duge istorije Nesebara, od grnčarije iz perioda Tračana (2. i 1. milenijum stare ere), preko novčića kovanih u Mesembriji u 5. veku pne, do zlatnika i crkvenih ikona iz perioda Srednjeg veka.

Crkva Hrista Pantokratora (ulica Mesembrija) nalazi se blizu centra starog grada, a sagrađena je u stilu tipičnom za većinu crkvi iz perioda preporoda Nesebara u 13. i 14. veku.

Crkva Svetog Stefana (ulica Ribarska) podignuta je u 11. veku. Njena spoljašnjost je prilično neugledna, dok će vas enterijer ostaviti bez daha. Zidovi su bukvalno prekriveni freskama iz 16, 17, i 18. veka. Vredan pažnje je i ikonostas oslikan u 16. veku.

Crkva Svetog Jovana Aliturgetos (ulica Ribarska) je neosveštana, a otuda joj je i ime - aliturgetos grčka reč za neosveštano. Prema legendi, jedan od graditelja crkve je pao sa skele i poginuo, a prema crkvenom kanonu bilo je zabranjeno da mesto nečije pogibije bude mesto za molitvu.

Etnografski muzej (ulica Mesembrija) prikazuje život lokalaca u 18. veku, kao i tradicionalnu nošnju iz tog perioda.

76679247649c19c73b6b18486610860_extreme.jpg


Crkva Starata Mitropolija
(ulica Mitropolska) Iako je u ruševinama, ova crkva je i dalje centralna atrakcija starog grada, kao najstarija i najveća u Nesebaru. Sagrađena je u 5. veku, ali su je Mlečani uništili u 13. veku, i danas su u životu samo delovi crkvenih zidova.

Crkva Svete Paraskeve (ulica Hemus) sagrađena je u 13. veku, i po stilu je vrlo slična Crkvi Hrista Pantokratora. U crkvi je danas smeštena privatna umetnička galerija u kojoj se prodaju slike morskih pejzaža lokalnih umetnika.

Crkva Svetog Spasa (ulica Aheloi), kao i većina drugih crkvi, podignutih sa vreme otomanskog perioda, nalazi se ispod nivoa ulice. Spoljašnjost je jednostavna, a unutrašnjost prekrivena živopisnim freskama.

Smeštaj

Sol Nessebar Palace (*****) - dvokrevetne sobe su od 70 € (izvan sezone) do 150 € (špic sezone).

Arsena Hotel (****) - dvokrevetne sobe oko 40 €.

Nessebar Royal Palace Hotel (***) - dvokrevetne sobe su od 30 do 40 €.

Privatan smeštaj se kreće od 8 do 10 € po ležaju.

187636226649c19c73d1101751336723_extreme.jpg

SUNČEV BREG (Слънчев бряг)

Najveće i najglamuroznije letovalište u Bugarskoj, Sunčev breg, privlači više turista nego ijedno drugo mesto na obali.

Plaža je duga 8 km, i jedna je od najlepših u zemlji, a od turističkih sadržaja postoji bukvalno sve što se može zamisliti: od mini golfa i parasejlinga, do restorana i bezbrojnih pabova.

Ako želite da odete na odmor na kome nećete brinuti ni oko čega, Sunčev breg je pravo mesto za vas. nećete čak ni primetiti da se nalazite u zemlji po imenu Bugarska.

Može se desiti da se u Sunčevom bregu osećate pomalo izolovano, jer malo je onih koji se iz svojih ligeštula mrdnu dalje od susednog Nesebara, iako je javni prevoz prilično dobro organizovan.

Sunčev breg je verovatno najskuplje letovalište u Bugarskoj, i male su šanse da ćete proći jeftinije nego negde u Zapadnoj Evropi. Flaša vode na plaži košta i do 3 leva, a cene u restoranima su takođe vrlo visoke.

46008442249c19c73ea6e7724478950_extreme.jpg


U celom kompleksu ima preko 100 hotela, od kojih su mnogi podignuti još 1960ih u vreme komunizma. Osim toga, ima bezbroj restorana i pabova, ali i pozorište i bioskop na otvorenom, šoping centar, igrališta, i dečije bazene.

Od Sunčevog brega postoji redovna veza autobusom ili brodom do regionalnih centara, Burgasa (35 km), i Varne (95 km).

Smeštaj

Barcelo Royal Beach Hotel (*****) dvokrevetna u špicu sezone 132 €

Alba Hotel (****) dvokrevetna 80 €

Orel Hotel (**) dvokrevetna 50 €




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Bugarska - jeftina, a zanimljiva

9. april 2009.

Bugarska - jeftina, a zanimljiva

Leti plaže, zimi planine, a u kulturnim obilascima može da se uživa u bilo koje doba godine.

Autorka: Irena Jekić
Izvor: Politika


167349014049dcc3e374522704545330_huge.jpg

Sozopol


Očaravajuće peščane plaže Crnog mora, „Dolina ruža”, izdašni vinogradi, planine, jezera, šume... Bugarska, mala balkanska zemlja od osam miliona stanovnika preko cele godine turistima ima šta da ponudi – leti plaže, zimi planine, a u kulturnim obilascima može da se uživa u bilo koje doba godine.

Sofija, jedan od najstarijih evropskih gradova, mogla bi da bude prva „stanica” ako odlučite da „prokrstarite” Bugarskom. Od čuvene katedrale „Aleksandar Nevski” preko istorijskog muzeja pa sve do Narodnog pozorišta „Ivan Vazov”, bugarska prestonica pruža jedinstven kulturni doživljaj.

Ostali veći gradovi, takođe, zaslužuju posetu zbog bogate arhitekture koja predstavlja uspešan spoj svih uticaja koje je ova regija osetila. Plovdiv čuva ostatke rimskog amfiteatra iz drugog veka, a u Velikom Trnovu, koji je nekada važio za jedan od najlepših gradova na Balkanu (naravno posle Konstantinopolja), nalazi se carska tvrđava iz 14 veka. O lepoti ovog grada svedoče i reči pisca Ivana Vazova: „Kad gledam ovaj grad imam utisak da me oči varaju”.

Nedaleko odatle nalazi se Karlovo – srce „Doline ruža” gde se, između ostalog, pravi izvrstan džem.

Procvat turizma govori da bi ova zemlja, uskoro, mogla da postane druga Hrvatska, a neke od najposećenijih destinacija jesu Varna, Nesebar, Albena, Sezopol...

Nesebar grad sa 40 crkava, brojnim hotelima i velikom „Sunčanom plažom”, predstavlja „biser” Crnog mora (mada ovaj naziv pripisuju i Varni). S obzirom na to da je izgrađen na poluostrvu, u prošlosti je imao dobar strateškom položaj zbog čega je bio „meta” Tračana, Grka, Rimljana... Bogatstvo istorijskih građevina koje su za sobom ostavili, glavni je „krivac” što se ovaj grad nalazi na listi Svetske kulturne baštine. Danas tamo mogu da se vide zdanja od kamena ili drveta, ali i nekoliko očuvanih vizantijskih crkava.

Leti, horde turista pohode Sezopol koji, zahvaljujući umetničkim ambijentima, odiše posebnim šarmom (priča se da su slikari, pisci i pevači dolazili ovamo po nadahnuće). U centru grada nalaze se brojne drvene kuće koje su sagrađene u 19 veku.

Bugarska je zemlja toplih, suvih leta i oštrih zima. Zato je proleće idealno da se poseti Bugarska, a posebno početak maja kada cvetaju ruže. Ipak, bez obzira na to koje godišnje doba odabrali za posetu ovoj zemlji, znajte da ćete „bugarsku dušu” najbolje upoznati kroz folklorne igre, tradicionalne pesme i rustičnu kuhinju.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Nesebar, biser pod lipama

5. avgust 2009.

Nesebar, biser pod lipama


Pričali su mi da je Nesebar biser bugarske crnomorske obale, da je grad muzej, te da je, kao takav, proglašen za svetsku kulturnu baštinu i stavljen pod zaštitu UNESCO-a.

Autor: Zoran Radovanović
Izvor: Danas


19697872534a789b93018f3587833182_extreme.jpg

Photo: sashomasho / Flickr


Nisam do kraja verovao u te priče. Donekle zbog predrasuda koje još uvek, uprkos njihovoj demokratskoj tranziciji, imam prema zemljama iza nekadašnje „gvozdene zavese“, ali i stoga što sam smatrao da u pričama o živopisnosti i nesvakidašnjosti Nesebara ima podosta marketinga turističkih agencija. Stvarnost me je, međutim, kad je Nesebar u pitanju demantovala, u potpunosti. Situacija u Bugarskoj, uprkos dvodecenijskoj demokratskoj tranziciji i činjenici da je ta zemlja od 1. januara 2007. članica Evropske unije, nimalo me nije impresionirala. Naprotiv, no to je već druga priča.

Krajem juna otišao sam, u stvari, na letovanje u crnomorsko letovalište Sunčev breg, koji Bugari na engleskom zovu „Sani bič“. Sunčev breg, nekadašnje sindikalno odmaralište bugarskih trudbenika, danas je mondensko letovalište sa nekoliko stotina hotela, brojnim restoranima, kafeima, buticima, diskotekama, akva parkovima i sa devet kilometara dugom peščanom plažom, na kojoj se baškare Nemci, Skandinavci, Englezi, sve više Rusi i drugi stranci. Bugara na plaži u „Sani biču“, koliko sam video, nema i „svećom da ih tražiš“. Sunčev breg je sada, čujem, preskup za njih.

Nije mi poseban utisak ostavio ni taj i takav „Sani bič“, niti njegova devet ili deset kilometara duga peščana plaža, na kojoj se svakoga dana tiska na desetine hiljade kupača. Već drugog dana letovanja otišao sam do obližnjeg starog Nesebara, gde sam nedugo po prispeću shvatio da ću u Sunčevom bregu samo da spavam, a da ću ostalo vreme da provodom u tom naselju. Ovo tim pre što sam u starom Nesebaru, do kojeg se iz Sunčevog brega stiže gradskim autobusom koji polazi na svakih desetak minuta, otkrio i plažu, dugu nekih 200 do 300 metara, sa stotinak ili tek nešto više kupača. Volim manje, diskretnije i donekle intimnije plaže. Poslednjih godina sve više volim i da na letovanju spojim zadovoljstvo odmora i nerada sa užitkom upoznavanja novih sredina i ljudi i razgledanja kulturnoistorijskih znamenitosti.

Stari Nesebar, smešten na ostrvu dugom 850 i širokom 300 metara, koje je prevlakom spojeno sa kopnom, te donekle podseća na crnogorski Sveti Stefan, upravo je mesto koje nudi mogućnost prijatnog odmora i istovremenog ugođaja upoznavanja kulturnoistorijskih znamenitosti drugih naroda i ostavštine starih civilizacija. Nesebar koji su, 1.200 godina pre Hrista, pod imenom Mesambrija, podigli Tračani, a pre dva i po milenijuma kolonizovali antički Grci, da bi ga potom naselili najpre Vizantinci, a za njima Sloveni, to jest Bugari, slovi za jedno od najstarijih naselja na Balkanu. Tragove su ostavili svi koji su ga gradili i u njemu živeli. Iza Grka ostale su zidine antičkog naselja, nadgrobni spomenici, grnčarija, nakit i drugi predmeti iz svakodnevnog života. Vizantinci su, pored ostalog, gradili crkve i terme. Bugari su nastavili sa gradnjom crkava, kojih u Nesebaru, računajući i konzervirane ruševine vizantijskih bogomolja, ima četrdesetak.

Kuće u Nesebaru, u kojima su locirani brojni restorani, prodavnice, suvenirnice, antikvarnice, ali i hoteli i drugi sadržaji, izgrađene su u balkansko - orijentalnom stilu, po čemu naselje podseća na makedonski Ohrid, samo što je znatno manje, kompaktnije i živopisnije. Trgovi su maleni, uske ulice kaldrmisane, što me podsetilo na dane detinjstva i rane mladosti na kragujevačkoj Pivari. U Nesebaru, na obali Crnog mora, ne rastu palme i drugo morsko (mediteransko) drveće i rastinje. Rastu lipe, bagremovi, topole, šljive džanarike i drugo kontinentalno bilje. Kako je ove godine leto zadocnilo i na Crnom moru, krajem juna i početkom jula u Nesebaru su mirisale rascvetale lipe i sazrevale džanarike.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Zlatni pjasci, bugarska rivijera

24. avgust 2009.

Zlatni pjasci, bugarska rivijera


Costa del Bulgaria je novo ime za bugarsku obalu, jer masovni turizam na Crnom Moru napreduje kao nekad u Frankovoj Španiji - čak i letovališta počinju da liče na betonski Benidorm. Pored toga, Bugarska je veomajeftina.

Izvor: B92


20813228894a91ada12097f698341198_extreme.jpg

Photo: veni markovski / Flickr


Zlatni pjasci su glavni adut Bugarske obale, najveće letovalište na severu Crnog mora, na manje od 20 km od grada Varne.

Zbog dugih peščanih plaža i niskih cena, Zlatni pjasci su danas popularni podjednako i među turistima Evropske unije i među turistima sa Balkana.

Zlatni pjasci su atraktivni i zbog klime koja je prijatna i blaga zahvaljujući vetru sa Crnog mora na istoku, i neposredne blizine nacionalnog parka i bujne vegetacije na zapadu. S druge strane, more je toplo, sa prosečnih 27˚C tokom leta.

Adut Zlatnih pjasci je i blizina Varne (20 km), trećeg po veličini grada u Bugarskoj sa skoro 500.000 stanovnika. Pjasci i Varna su odlično povezani autobusima koji neprekidno saobraćaju, a postoje i direktne veze do aerodroma kod Varne.

Plaža Zlatni pjasci je peščana, 4 km duga i preko 100 široka, a more je plitko. Često duva jak vetar i talasi su tada ogromni, a ponekad i vrlo opasni i tada je kupanje zabranjeno. Ukoliko uđete u vodu dok se vijori crna zastavica, spasioci će vas naterati da izađete napolje.

Pesak na Zlatnim pjascima važi za najčistiji na Crnom moru, dok ceo pojas obiluje žbunjem i drvećem, i čitavom dužinom je okružen istoimenim nacionalnim parkom čiji veliki deo čini stoletna šuma.

Priroden park Zlatni pjasci izduženog je oblika i prati morski pojas – dug je 9 km, a širok u proseku 1 km.

Vegetacija nacionalnog parka, kao uostalom i čitavog crnomorskog primorja odaje utisak potpuno drugačiji od Mediterana, i ovde je drveće listopadno, a preovlađuje hrast. Od divljih životinja mogu se videti srndaći, divlje svinje, i zečevi.

Frengenskoto Plato je uzvišenje iznad samog letovališta, krečnjačka tvorevina koja je u neprekidnom procesu erozije, ali obilata izvorima mineralne vode.

Masovni turizam je sudbina bugarskog mora

Masovni turizam već decenijama sistematski osvaja bugarsku obalu, metar po metar. Svake godine niču novi betonski kompleksi, koje prate suncobrani i ležaljke, a obala sve više podseća na neku jeftinu varijantu Španije i njena letovališta kao što je Benidorm.

Dok Otomanski Turci nisu osvojili Bugarsku, deo obale oko Varne bio je poznat po malo čemu, osim po epidemijama kolere.

Međutim, Turcima se dopao dug pojas peščane obale koju su počeli da razvijaju, nazvavši ga Ouzounkoum (Dugi pesak), a nakon sticanja nezavisnosti Bugarske taj trend se nastavio.

Na rtu između današnjih Zlatnih pjasci i Varne je Ferdinand, prvi bugarski kralj iz dinastije Saks-Koburg, podigao 1893. godine Euksinograd, imitaciju palate iz 18. veka koju je koristio tokom letnjih odmora.

Komunisti su po osvajanju vlasti preuzeli Euksinograd, i on je služio kao letnjikovac generalnog sekretara Partije, tako da su lokalci u Varni odavno navikli na visoke zvanice i funkcionerske limuzine. Danas se Euksinograd koristi za potrebe bugarske vlade, a deo kompleksa je otvoren je i za turiste koji ga mogu obići po ceni od oko 5 €.

Tokom poslednje decenije, najviše zahvaljujući britanskim i ostalim zapadnoevropskim turistima, Zlatni pjasci i okolna mesta su se toliko razvili da turisti mogu da uživaju u bukvalnom svakom obliku zabave na vodi i plažama.

Postoji desetak teniskih terena, igrališta za odbojku i košarku, hipodrom, kuglana, a na plaži se mogu iznajmiti najrazličitija vozila, od skutera do gumenih banana čamaca i parasejlinga.

Zlatni pjasci poslednjih godina pokušavaju da razviju i elitni turizam, pa je tako nedavno otvoren golf teren čije su idejno rešenje napravili vrhunski svetski golferi, Gary Player iz Južne Afrike i Ian Woosnam iz Velsa.


17600149964a91ae4f3f9ba985057900_huge.jpg

Photo: Marcin Chady / Flickr


Varna


U slučaju lošeg vremena, većina turista se odlučuje na dnevni izlet do Varne, do koje ima oko 20 km ili pola sata vožnje.

Varna je veliki grad sa skoro pola miliona stanovnika, zoološkim vrtom, ogromnom kongresnom dvoranom, velikim akvarijumom, i impresivnim arheološkim muzejem.

Turisti obično prvo obiđu pešačku zonu i promenadu pored mora, gde i ima najviše sadržaja za one koji prvi put dolaze.

Arhitektura grada je fascinantna, a dominiraju zgrade s kraja 19. i početka 20. veka, koje su u zapadnjačkom stilu dizali pripadnici tadašnje bugarske srednje klase i pravili svoje varijante neo-baroka i art dekoa.

Šoping je nezaobilazni deo obilaska Varne – najveći tržni centri su Pfohe i Central Plaza, a u predgrađima su hipermarketi Metro i Kaufland.

SMEŠTAJ

Zlatni pjasci i okolna mesta vrve od smeštaja svake vrste, a najviše je turističkih kompleksa sa 3 i 4 zvezdice. Zlatni pjasci, zajedno sa Varnom i rizortima Euksinograd, Čaika, i Konstatin i Helena, imaju čitavih 60.000 kreveta.

Za bekpekere dobra opcija su i hosteli u centru Varne kao baza, sa kupanjem u Pjascima. Najpopularniji su Varna Hostel i Gregory Backpacker's u Varni, i X Hostel u Eksinogradu. Cena je od 10 € po osobi pa naviše, u zavisnosti od broja kreveta u sobi.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Jahorina i Bansko - jeftino i dobro

30. oktobar 2009.

Jahorina i Bansko - jeftino i dobro


Moderna skijališta, lepa priroda i povoljne cene mame na nova odredišta

Izvor: Jutarnji.hr


20637498524aea1f28cb127345377779_extreme.jpg
Jahorina

Jahorina - idila u blizini

Na samo tridesetak kilometara udaljenosti od Sarajeva nalazi se Jahorina, domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Staze su ukupne duljine 20 km, a nalaze se na visinama od 1200 do 1900 m. Skijaški sistem obuhvaća 4 žičare s dvosjedima i 4 ski lifta ukupnog kapaciteta više od 7500 skijaša na sat.

Velik dio planine proglašen je nacionalnim parkom. Crnogorične šume bogat su izvor svježeg i mirisnog zraka, a i lijepa scenografija za duge šetnje. Za one koji žele isprobati i čari noćnog života, Jahorina i obližnje Sarajevo imaju štošta za ponuditi.

Postoje i staze za skijaško trčanje, kao i mogućnost noćnog skijanja, a ako vam sve te aktivnosti dosade, možete unajmiti motorne sanjke i uživati u vožnji i razgledavanju snježne idile. Također, tu je i škola skijanja za one koji žele naučiti ili se podsjetiti ove vještine. Ne zaboravite posjetiti Sarajevo i složiti svoju sarajevsku priču uz slatkiš ratluk, burek, ćevapčiće...

Posljednjih je godina Jahorina postala popularno skijalište, što može zahvaliti popularnim cijenama smještaja, ali i odličnoj ugostiteljskoj ponudi. Na samim ski stazama smještene su brojne grill kućice s terasama na kojima se možete dobro okrijepiti nakon skijanja. Za okrjepu će dobro doći poznati bosanski specijaliteti s roštilja te topli i hladni napitci.

Bansko - šarm i tradicija

U ovoj vas zemlji očekuje tipična slavenska gostoljubivost koju ćete osjetiti već pri prvom susretu sa slučajnim prolaznikom, a može vam ponuditi i kvalitetnu, cjenovnu pristupačnu i relativno mladu skijašku destinaciju - skijalište Bansko. Sedamdeset kilometara staza u Banskom jamči odličan skijaški osjećaj početnicima i naprednim skijašima.

Gradić i skijalište Bansko smješteni su 150 km južno od glavnoga grada Sofije, što ih čini odličnom polazišnom točkom za zimski turizam u kombinaciji s razgledom okolice i glavnoga grada. Sam je gradić samo 10 km udaljen od skijališta i izravno povezan s gondolom koja polazi iz grada. Posljednjih se godina u infrastrukturu i smještajne kapacitete tog skijališta uistinu mnogo uložilo. Staze su odlično uređene, većina ih prolazi kroz šumu, a za snowboardere je izrađen i zabavni park.

U zimsku priču modernog skijališta odlično se uklapa i jedinstvena bugarska arhitektura, kao i vješt spoj tradicije i povijesti. Šarmantne i ugodne tradicionalne taverne, zvane mehana, nude bogatu ponudu tradicionalnih jela i finih bugarskih vina. A kad ste već tu, bilo bi šteta ne posjetiti drugi dio planine Pirin, proglašen UNESCO-ovom prirodnom baštinom, gdje će vas dočekati jezera, zaleđeni vodopadi, špilje...

Zahvaljujući svim tim karakteristikama ovo je skijalište zanimljivo i obiteljima i mladima željnim provoda, a nije naodmet ni to što je izvanpansionska ponuda bogata i raznolika, a cijene izrazito povoljne. Sve to čini dobitnu kombinaciju za puno, puno dobre zabave tijekom skijanja i nakon njega.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Bansko, jeftino skijanje

19. novembar 2009.

Bansko, jeftino skijanje


Cena punog šestodnevnog paketa, koji uključuje ski-pas, školu skijanja (četiri sata dnevno) i kompletnu opremu, iznosi 249 €

Autor: I. Stojanov
Izvor: 24 sata

14249261184b04d8e879808653852132_extreme.jpg

Photo: NachoMC / Flickr


Ako su vam Alpi suviše skupi, a ne volite planine na kojima morate da se gurate štapovima da bi postigli minimalnu brzinu, dopašće vam se Bansko. Ovo skijalište u Bugarskoj ima dobre hotele i odlične staze, a ne košta puno.

Mali grad Bansko važi za jedan od najboljih skijaških centara u istočnoj Evropi. Staze su prilagođene svim ukusima – od blagih za početnike do izuzetno strmih koje izgledaju kao litice. Čak i ako nema snega, moguće je njegovo nanošenje snežnim topovima i kada je temperatura vazduha plus pet.

Gondola se nalazi na 2,5 kilometara od centra, blizu hotela „Stražite“. Ona vozi oko 20 minuta do skijaškog centra. Ako poželite da se spustite do samog grada, možete da isprobate stazu dugačku 16 kilometara koje vodi kroz šumu, a nije suviše zahtevna.

Redova na ski-liftovima nema. Ukupna dužina staza je 56 kilometara, od čega su četiri plave, devet crvenih i dve crne. Ski-lifotvi rade od 8:30 do 16:30.

Cena punog šestodnevnog paketa, koji uključuje ski-pas, školu skijanja (četiri sata dnevno) i kompletnu opremu, iznosi 249 evra.

Gotovo svi hoteli sa četiri zvezdice nude besplatno korišćenje bazena, fitnes centra, saune.

Povoljno u hotelima s četiri zvezdice

Agencija „Jolly tours” za uplate pojedinih aranžmana do 30. novembra daje popuste od 10 odsto. Smeštaj preko ove agencije u hotelu „Bansko SPA&Holidays” (četiri zvezdice) košta 210 evra za sedam noćenja s doručkom, a na to dodajte cenu autobuskog prevoza koji iznosi 50 evra.

U hotelu „Florimont” (četiri zvezdice) sedam noćenja sa polupansionom košta 209 evra. Jedan od najjeftinijih hotela je „Diana” (dve zvezdice) gde sedmodnevni boravak košta samo 125 evra, dok je najskuplji hotel „G.H. Kempniski” (pet zvezdica) gde za sedam noćenja s doručkom morate izdvojiti 655 evra.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Bansko, niske cene i solidne usluge

6. januar 2010.

Bansko, niske cene i solidne usluge


Još od Pamporova, jednog od prvih bugarskih skijaških centara videlo se da zimski turizam kod naših komšija ima perspektivu.

Izvor: Politika


10164227124b43cd0bdf428344780324_extreme.jpg

Photo: NachoMC / Flickr


Popularnost ski centara uslovili su niz planina i skijališta preko 2000 metara a jedan od najrazvijenijih je Bansko. Ako ste ranije boravili u Banskom, danas ga ne biste prepoznali. Malo i živopisno planinsko mesto na 925 metra nadmorske visine, 170 kilometara od Sofije, prostorno se uvećalo više puta. Bilo je godinama omiljen ski centar domaćih skijaša koji su tek nedavno otkrili i inostrani smučari. Predstavlja savršenu kombinaciju nedirnute prirode planine Pirin i atmosfere drevnih bugarskih gradića. Uslovi za skijanje su odlični jer je planina Pirin alpskog tipa, sa kojih se spuštaju sve vrste staza, od onih za početnike do najtežih za najiskusnije.

Kiril Takov, direktor poznatog hotela „Narcis” kaže da ga pomalo plaši nagli razvoj Banskog.

– Turista ni danas nema dovoljno za sve hotele a kako će biti ubuduće kada se završe oni u izgradnji, ne mogu ni da zamislim– kaže Takov i dodaje da se uzda u promociju i razvoj letnjeg turizma. Nosioci građevinskog buma i daljeg širenja (investitori iz Bugarske i Rusije) zaustavljeni su usvajanjem prostornog plana iako su starosedeoci profitirali prodajom placeva i imanja a EU stopirala gradnju novih skijališta zbog očuvanja životne sredine.

Najbrojniji turisti–skijaši stižu u Bansko iz Grčke, Rusije, Velike Britanije, Moldavije, Makedonije i Srbije dok je domaćih gostiju svega oko 20 odsto, najviše vikendom. Glavna skijaška sezona je od Nove godine do kraja februara. Skijaški tereni su visoko iznad Banskog (najviši vrh je na 2.746 metara a sedežnice i ski liftovi vas voze do 2.560 metara). Uz plave, crvene i tri crne najveštiji skijaju na stazi „Tomba”. Do početka gondole vas voze hotelski mini autobusi na svakih 20 minuta. Kraj početne stanice gondola smešteni su servisi za rentiranje opreme, popravku, oštrenje ili voskiranje skija. Mašinsko voskiranje skija na primer košta pet leva ili oko 2.5 evra. Bansko se nalazi u okviru nacionalnog parka Pirin a tako se zove i glavna ulica koja vodi do samog centra nekadašnjeg Banskog, centralnog trga i crkve. Tu se nalaze brojne prodavnice skijaške opreme, suvenirnice, kafići i restorani (na Bugarskom – mehane). Većina mehana je u etno stilu sa otvorenim ognjištem ili kaminom i nude veliki izbor jela sa roštilja izvanredne salate od svežeg povrća, ovčiji sir i banske specijalitete. Od specijaliteta na posebnom glasu je „džolan” (svinjska ili teleća kolenica sa povrćem), „čomlek” (sporo krčkano juneće meso sa krompirom, pečurkama, paprikom i šargarepom), Katino meze (piletina sa povrćem). Cene glavnog jela kreću se od 15 – 25 leva (1 evro – 1,9 leva). Cene u samoposlugama vrlo su slične beogradskim sa ponudom prehrambene robe, hemije i kozmetike iz zemalja evropske unije.

Svi hoteli su novi sa tri i četiri zvezdice, a spa centar, sauna, džakuzi i bazen dostupni su bez naknade. Tursko kupatilo i erotska masaža se naravno ekstra naplaćuju. Uglavnom, uz bolje održavanje staza i još jednu gondolu jer se čeka i po 30 minuta na polazak ka vrhovima, Bansko ima solidnu skijašku budućnost. U ovaj zimski centar vode, veoma povoljno, agencije: Kon Tiki, Filip trevl, Argus, Džoli, Top turs, Hari Em, Odeon Vorld trevl , Ekskluziv turs, Trevel haus i druge.

I. Dekanj




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Bansko, mesto sa 90 mehana

4. februar 2010.

Bansko, mesto sa 90 mehana


Zbog sve brojnijih turista, mnoge stare kuće u Banskom pretvorene su u mehane. Ima ih više od devedeset, i po tome ovaj gradić u Bugarskoj predstavlja jedinstven primer u svetu

Izvor: Politika


12904642344b69a4a5f3e60854297731_huge.jpeg


Bansko nije poput ostalih malih mesta u Bugarskoj. Ovom planinskom gradiću, koji se svio na severoistočnoj padini Pirina, na 985 metara nadmorske visine, poseban šarm i lepotu daju specifična arhitektura i idilična atmosfera koju je, uprkos brzom razvoju, uspeo da sačuva.

Snaga i duh starih vremena kriju se iza čvrstih kamenih zidova i teških drvenih kapija od čamovine, odakle vire samo visoki dimnjaci sa krovova masivnih kamenih kućau kojima su živeli mnogi veliki prosvetitelji, umetnici i revolucionari. Svaka od tih kuća, zidana najmanje pre sto pedeset godina, sama po sebi je pravi istorijski spomenik, a sedam je i od nacionalnog značaja za istoriju i kulturu Bugarske.

Jedna od njih pripadala je Nikoli Vapcarovu, velikom bugarskom poeti, i njegovoj porodici. Posle njegove smrti zgrada je pretvorena u muzej u kojem se čuvaju njegove knjige pesama i drugi autentični lični eksponati, dostupni turistima. U ovom zdanju nalazi se i etnografski bazar ručno izrađenih suvenira, a organizuju se i razne druge izložbe i svečane manifestacije.

Tipičan primer gradnje

Kao arhitektonsko-istorijski spomenik kulture od posebnog značaja je i kuća monaha Neofita Rilskog (Nikole Benina). Ona je tipičan primer gradnje iz perioda osamnaestog i početka devetnaestog veka. Zidana je od kamena i zemlje, što se i vidi na fasadi, sa otvorenom verandom okrenutom ka malom dvorištu. Te čvrste kamene konstrukcije sa malim prozorima, obezbeđenim debelim gvozdenim rešetkama, danas predstavljaju ukras ovog kraja, a sudeći po tome u kakvom su stanju – trajaće još mnogo vekova.

17886871314b69a4a60cd9f024409844_huge.jpeg


Prostor za stanovanje čini nekoliko soba. Gotovo svaka je sa kaminom, tavanicom od drvenih greda ukrašenih duborezom i oslikanim zidovima. Osim jednostavnih šifonjera, niski široki kreveti i klupe očigledno su bili takoreći sve od nameštaja u dnevnim boravcima. Ali, tu prazninu popunjavaju dekorativni, tkani ćilimi prepoznatljivih folklornih motiva. Otkriveni su i tajni hodnici koji su služili za sakrivanje i bekstvo u vreme Turaka. Inače, Neofit Rilski je neko poput našeg Vuka Karadžića, autor prve bugarske gramatike i veliki prosvetitelj naroda uopšte.

Bansko može da se pohvali i vrhunskom školom slikarstva, čiji je začetnik Toma Višanov. Krajem sedamnaestog veka on je studirao u Beču i tamo stekao mnogo prijatelja koji su važili za velike likovne umetnike Evrope. Bogato iskustvo koje je uz njih stekao preneo je u svoj rodni kraj. Višanov se posvetio ikonopisanju, a sledili su ga i njegov sin i unuk, Dimitar i Simeon Molerov. Njihovi originalni radovi danas se mogu videti na stalnoj izložbu u muzeju, kao i u crkvama širom Bugarske.

Strah i trepet za Turke

Osim po umetničkim delima, Simeon Molerov, koji je po zanimanju bio veterinar, mnogo više se isticao kao mesni vojvoda i veliki revolucionar. Za te zasluge je i odlikovan srebrnim krstom sa mačevima. Živeo je krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka i bio je strah i trepet za Turke koji su u Bugarskoj ostali sve do 1912. godine. U prizemlju svoje kuće držao je mehanu sa konacima, u koju su Osmanlije redovno svraćale, ali nikada nisu smele da zanoće ni tu, niti bilo gde u Banskom. Gornja greda na ulaznim vratima postavljena je nisko, da bi svakog gosta naterao da se blago nakloni.

Interesantno je da kuća sa mehanom nikada nije prodavana, već je išla iz ruke u ruku potomaka. Sadašnja gazdarica je njegova praunuka Blagoveska. Ona s ponosom čuva i rado pokazuje čitavu hrpu požutelih novinskih stranica i raznih dokumenata koji svedoče o liku i delu njenog pretka. Posebno joj je drag njegov mač kojim je, kaže, posekao mnoge turske glave. S poštovanjem se odnosi i prema imovini koju je nasledila, a u patini drvenih čamovih greda vidi čitavo bogatstvo. Mehana „Lovna sreća” je „licem” okrenuta ka glavnoj ulici Pirin, pa turistima redovno zapada za oko.

Sa razvojem turizma, mnoge stare kamene kuće takođe su pretvorene u nacionalne restorane, tako da Bansko danas ima 10.000 stanovnika i više od devedeset mehana, u kojima se vatra u kaminu ne gasi od novembra do aprila, koliko traje zimska skijaška sezona.

Dana Stanković

-------------------------------------------------

Crkva sa vrednim ikonostasom

U centru varoši dominira crkva „Sveta trojica”, građena 1833. godine, koja svojim stilom fascinira današnje arhitekte. Ima oblik broda, a dugačka je 44 metra, široka 22 metra, a visoka 12 metara. Zidovi, građeni od kamena koji je vekovima valjala i oblikovala brza planinska rečica, debeli su metar i 10 santimetra. Krov se oslanja na konstrukciju od neuništivih čamovih greda i dvanaest stubova koji simbolizuju dvanaest Hristovih mučenika. Crkva je bez kupole, sa zadivljujućim ikonostasom. Pojedinim freskama Turci su iskopali oči, ali su kasnije restaurirane, tako da se tragovi tog zverstva primećuju samo kada se posmatra iz određenog ugla.

Pored nje, 1850. godine podignuta je trideset metara visoka kula sa zvonikom i časovnikom teškim 500 kilograma, na kojoj su rode svile svoje gnezdo kao sigurno stanište.

--------------------------------------------

Skijanje iz snova

Bansko, malo, mirno mesto na obroncima Pirina, jedne od najlepših planina Bugarske, proglašene su za nacionalni park pod zaštitom Uneska. Od Sofije je udaljeno 160 kilometara, a od Beograda 550 kilometara. Mada kao tačka na svetskim ski- mapama postoji deceniju i po, postao je omiljena destinacija ljubitelja belih sportova.




 
Natrag
Top