Bugarska

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Bansko, spust pa kaldrmom do mehane

11. februar 2010.

Bansko, spust pa kaldrmom do mehane


Skijaške staze raspoređene su u dva pravca, Čalin Valog (1.100-1.600m) i Šiligarnika (1.700-2.500m). Najpoznatija ski-staza je Tomba, duga preko dva i po kilometra

Autor: Miroslava Pudar
Izvor: Danas


10818851834b7358a4f1931559918184_huge.jpg


Jele visoke preko petnaest metara, više od same ski-žičare na kojoj načičkani skijaši sliče vrapcima na smrznutom kablu, žubor planinskog potoka, brzo smenjivanje oblaka i sunčanih intervala, neizmerno svež vazduh i pogled koji sa planine Pirin puca na dolinu u kojoj se gnezdi gradić Bansko samo su neke od asocijacija na ovaj planinski i skijaški centar.

Smešten blizu grčke granice, na udaljenosti 160 kilometara od Sofije, Bansko se u stvari nalazi u podnožju planine Pirin, na 936 metara nadmorske visine, pa svako skijaško iskustvo podrazumeva polučasovno putovanje gondolom do Banderiška poljane, platoa na nadomorskoj visini od 1.635 metara odakle se račva mnoštvo drugih staza i žičara. Početničke staze organizovane su baš na ovoj stanici, sa nekoliko čajdžinica i kafeterija i jednim restoranom, sve u susret potrebama skijaša i komforu da se na planini provede što više vremena. Grupe grčkih gostiju opušteno šetaju baš ovim delom planine, mnogi iz potrebe čistog uživanja u snegu i neopterećeni zimskim sportovima. Dame u bundama a devojke u gumenim čizmama i šalvarama, trenutno popularnim odevnim kombinacijama u ovoj zemlji, čine šarenilo ove grupe gostiju. U blizini njih mnoštvo enegleskih turista, koji na snoubordovima uče prve korake na snegu. Dalje, mnogobrojne grupe skijaša naoštrenih za nove podvige.

Ovu planinu, visoku 2.914 metara, otkrili su najpre planinari koji dolaze da osvoje planinski vrh Vihren, a potom i ljubitelji skijanja. Višegodišnji razvoj ski ponude i milionska ulaganja učinili su da ovo skijalište sada ima u ponudi blizu 70 kilometara uređenih i preglednih staza, a njegovu prednost svakako čini raspored staza koje za sve vrste skijaša - od početnika do profesionalaca - dostižu najviši vrh Todorku, na 2.600 metara. To znači da svako, ali baš svako od skijaša može da se pohvali da je došao do najviše tačke ovog skijališta gde je smešten i zabavni park. Skijaške staze raspoređene su u dva pravca, Čalin Valog (1.100-1.600m) i Šiligarnika (1.700-2.500m). Najpoznatija ski-staza je Tomba, duga preko dva i po kilometra, crne kategorije, sa visinskom razlikom od skoro 1.000 metara. Najprijatnija za laku vožnju je takozvana plava, Šiligarnik staza duga dva kilometra, sa visinskom razlikom od 500 metara, kao i crvena staza za napredne skijaše Balkaniada, duga 1,7 kilometara sa visinskom razlikom od 640 metara. Od plavih staza dobre su još i Plato jug i Stara pista, a od crvenih Todorka i Čalin Valog istok. Postoje i staze za langlauf - nordijsko skijanje, dužine četiri i dva kilometra, a nalaze se kod Banderiška poljane. I za kraj, simpatično rešenje je šest kilometara duga staza Bansko, koja kroz predivnu šumu vodi do samog mesta i početne stanice gondole.

Baš tu smešten je najlepši od blizu 150 hotela u Banskom, hotel „Kempinski grand arena“, sa ponudom od 120 deluks soba i 24 apartmana, a sve to krunisano zatvorenim i otvorenim bazenom sa vrelom vodom i saunama. A te saune, stvarno su najbolje opuštanje mišića posle višečasovnih napora na stazama. Sam gradić je pitoreskno mesto sa dominantnim uticajem starog arhitektonskog nasleđa, niskih kuća od kamena u uskim, kaldrmisanim ulicama i sa mnoštvom mehana. Ima 10.000 stanovnika i sve do 1912. godine bio je u sastavu Otomanske imperije. Tada se zvao Banička, a nakon Prvog balkanskog rata 1912. godine ušao je u sastav Bugarske. Danas se čitav kraj ubrzano menja, puno se gradi i još više očekuje od turizma. Cene nekretnina su povoljne čak i za naše uslove, a najlepši primer poštovanja okruženja i harmonije prirodnih materijala u gradnji - kamena, drveta i cigle - predstavlja apartmansko naselje „Pirin golf klub“ udaljeno nekoliko kilometara od samog mesta Bansko. Tu je podignut potpuno nov i opremljen mali grad, za solventnu klijentelu, koja u svemu želi privatnost.




 
Član
Učlanjen(a)
19.01.2010
Poruka
684
Nesebar, mnogoooo lepa priča, naravno govorim o starom delu novi je bez veze....
Tu je i Sozopol jako sličan Nesebaru a oba podsećaju na Sveti Stefan, naravno arhitektura je drugačija i prostor je veći...
Lepo za videti i obići...
Ruku na srce Bugarska ima šta da ponudi a kako će se izboriti sa nekontrolisanom ekspanzijom turističkih objekata...
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Letovališta bugarske obale - raj za turiste plitkog džepa

Letovališta bugarske obale - raj za turiste plitkog džepa

Alo 07.05.2010 08:11



Do pre nekoliko godina turistička ponuda Bugarske bila je relativna nepoznanica putnicima iz Srbije. Međutim, zbog niskih cena i izuzetno atraktivnog noćnog života, desetine hiljada turista iz naše zemlje, ali iz cele Evrope, svake godine kreće put letovališta na oblama Crnog mora.

Da se turistička mapa sveta menja, dokaz je i činjenica da je većina hotela u Bugarskoj renovirana, sa proširenom turističkom ponudom i različitim atrakcijama namenjenim turistima najrazličitijih uzrasta. U ponudama naših agencija možete pronaći aranžmane koji ne prelaze 200 evra po osobi, a podrazumevaju i povratni autobuski prevoz.

Dodatni troškovi:

- boravišna taksa - 5 evra
- međunarodno zdravstveno osiguranje
- Agencija „Argus turs“ takođe u ponudi ima aranžmane za letovanje u Sunčevom Bregu. Po ceni od 125 evra po osobi, možete 12 dana uživati u hotelu „Balkan“, kategorizovanom sa dve zvezdice. Hotel je smešten na 300 metara udaljenosti od plaže, a u svakoj sobi nalaze se kupatilo i balkon. Turistima je na raspolaganju i restoran, lobi bar, bazen i menjačnica. U cenu od 125 evra uračunati su vam i povratni autobuski prevoz, devet noćenja sa doručkom, kao i troškovi međunarodnog zdravstvenog osiguranja.

Dodatni troškovi:

- međunarodno zdravstveno osiguranje - 665 dinara
- boravišna viza - 7 evra
- Preko agencije „Montesol“, za 120 evra po osobi možete boraviti 13 dana, odnosno deset noćenja u četvorokrevetnoj sobi, u apartmanima „Sunny Hills Beach“, kategorizovanim sa četiri zvezdice. Pored povratnog autobuskog prevoza visokom turističkom klasom, za 120 evra po osobi dobićete i usluge vodiča na srpskom jeziku, dok ćete za ishranu morati da izdvojite još novca s obzirom na to da ova cena ne podrazumeva obroke.

PONUDE AGENCIJA

* Ukoliko je Sunčev Breg vaša željena destinacija, preko agencije „Plana turs“, po ceni od 159 evra po osobi, možete boraviti devet noćenja, odnosno 12 dana u hotelu „Vitosa“, kategorizovanom sa tri zvezdice. Ovaj hotel nalazi se u severnom delu Sunčevog Brega, na svega pet metara udaljenosti od plaže. Sve sobe opremljene su satelitskom televizijom, mini barom, telefonom, kupatilima i terasom. U ovom hotelu na raspolaganju su vam otvoren bazen, ležaljke oko bazena, dečje igralište, bilijar sala i bar na plaži. U cenu od 159 evra po osobi uračunat je povratni autobuski prevoz, noćenje sa kontinentalnim doručkom, kao i usluge vodiča.

Sunčev Breg

Sunčev Breg je jedno od najvećih i najpopularnijih letovališta u Bugarskoj, koje se nalazi na svega 35 kilometara udaljenosti od grada Burgasa. Ovo letovalište ima devet kilometara dugu plažu, koja se prostire na 40 metara širine. Ovde letnja sezona traje od sredine maja do polovine oktobra, a poseduje 115 uglavnom renoviranih hotela, oko 80 otvorenih bazena, mnoštvo restorana, barova, noćnih klubova i diskoteka. Za ljubitelje teatra, ovde postoji i pozorište na otvorenom, kao i bioskop. Ukoliko ste željni avanture, na raspolaganju su vam brojni sportovi na vodi, kao i obližnje letovalište Nesebar.

Prevoz

Ovo turističko mesto ima svoju liniju autobusa, a turistima je na raspolaganju i vozić, koji prevozi putnike sa jednog na drugi deo plaže. Ukoliko želite da obiđete i druga letovališta, možete iskoristiti i regularni prevoz do Nesebara i Burgasa, kao i mnoštvo privatnih autobusa i taksista.

Šoping

U samom centru Sunčevog Brega nalazi se pešačka ulica, gde možete pronaći prodavnice sa suvenirima, ali i svim ostalim vrstama robe. Takođe, na pola sata udaljenosti nalazi se i Varna, grad koji predstavlja pravi zlatni rudnik butika. Biće vam potrebno bar pola dana da obiđete sve prodavnice.
Restorani
U letovalištu postoji oko 130 restorana, kafića, barova, noćnih klubova, diskoteka i drugih mesta za zabavu. Poseta tradicionalnim restoranima započeće hlebom, solju i izvornom bugarskom muzikom. Takođe, trebalo bi da vas glavni kuvar upozna sa istorijom bugarske kuhinje, a možete im tražiti i recepte koje ovde nesebično dele.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Bugarska, čari Crnog mora

Bugarska, čari Crnog mora

Blic 04.08.2010 12:14



Bugarska odavno predstavlja interesantnu i povoljnu turističku destinaciju. Ta zemlja obiluje peščanim plažama, atraktivnim turističkim kompleksima...

Zlatni Pjasci

abc6257e769758355549e22ce6df51ba.jpg


Mesto Zlatni Pjasci su ”biser” Bugarske rivijere. Nalaze se 18 kilometara severno od Varne, u podnožju nacionalnog parka Zlatni Pjasci. Peščana plaža je duga 3,5 kilometara, a na nekim mestima do 100 m široka. Na njoj se nalazi 61 hotel, deset luksuznih vila, 200 kamping mesta. Zlatni pjasci, što znači zlatni pesak, takođe čini i mnogo interesantnih mesta za zabavu, među kojima je akva park, akvarijum, delfinarijum, morski vrt i mnoge istorijske znamenitosti u obližnjoj Varni, potom obilazak Balčika, Rta Kaliakra, starog Nesebara.

Sunčev Breg i Nesebar

92553d69c76dedf44101e6295b57ca85.jpg


Sunčev Breg je jedno od najlepših letovališta u Bugarskoj. Nalazi se 35 kilometara od grada Burgasa. Ima prelepu plažu dugu devet kilometara, a široku 40 metara. Na obali ima 115 hotela, oko 80 otvorenih bazena, mnoštvo restorana, barova, noćnih klubova i diskoteka. Postoji i pozorište na otvorenom i bioskop. Nesebar zovu bugarskim Dubrovnikom. Poznato turističko mesto, Nesebar ima luku, te brojne muzeje, stare građevine i sve ono što jedan morski grad čini zanimljivim za posetiti. Građevine Nesebara su pod zaštitom UNESCO .

Albena

2c96d71a864b6a85cc3211ee0b02ee06.jpg


Glavni turistički kompleks u severoistočnoj Bugarskoj, Albena je smeštena 12 kilometara od Balčika, a 30 kilometara od Varne. Albena je izgrađena za one koji zaista žele mir i odmor. Njena odlika je specifična arhitektura i hoteli koji se nalaze na samoj obali. Albenu okružuje prostrana šuma. Plaža je dugačka pet kilometara, a široka 150 metara. Sačinjena je
od prelepog, čistog, žutog peska. Ime je dobila po liku iz knjige poznatog bugarskog pisca, Jordana Jovkova.


Primorsko

faac108d79d81b95ccedc32ed2de2801.jpg


Malo naselje u Bugarskoj najpoznatije po plaži koja je dugačka čak deset kilometara. Primorsko je turističko mesto u kojem živi 2.500 ljudi, a od Burgasa udaljeno je oko 50 kilometara. Smešteno je u južnom delu crnomorske obale, na poluostrvu. U Primorskom je lokalna atrakcija razgledanje morskih dubina ronjenjem.







 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Letovanje s mirisom lipe

NESEBAR, BUGARSKA

Letovanje s mirisom lipe


putovanje01.jpg


Nesebar je arhitektonski i istorijski muzej bugarske kulture i jedna je od najpopularnijih turističkih destinacija ove zemlje. Bogatstvo istorijskih građevina bio je razlog da UNESKO uključi Nesebar na spisak Svetske baštine 1983. godine

Nesebar, poznato bugarsko letovalište, koje poslednjih godina privlači sve veći broj srpskih turista, jedno je od najstarijih mesta Balkana. Nalazi se na južnom delu Sunčevog brega, na lepom ostrvu koje je prevlakom spojeno sa kopnom. Nesebar je spoj tradicije i modernog sa starim zdanjima helenističke epohe, uskim kaldrmisanim ulicama, malim trgovima sa galerijama, suvenirnicama, starim mehanama i modernim kafeima. U Nesebaru se nalazi preko četrdeset crkava iz vizantijskog perioda. Posebna atmosfera koja vlada na čitavom bugarksom primorju, kao i srdačnost meštana, trajno će vas šarmirati.
Kuće u Nesebaru u kojima su locirani brojni restorani, prodavnice, suvenirnice, antikvarnice, ali i hoteli i drugi sadržaji, izgrađene su u balkansko-orijentalnom stilu, po čemu naselje podseća na makedonski Ohrid, samo što je znatno manje, kompaktnije i živopisnije

JEDAN OD NAJSTARIJIH GRADOVA EVROPE


putovanje02.jpg


Nesebar, prethodno poznat kao Mesembrija, a pre toga kao Menebrija, drevni je grad na crnomorskoj obali Bugarske, u opštini Nesebar u Bugarskoj oblasti. U savremeno doba Nesebar je glavno turističko odredište u tom području s brojnim hotelima i velikom Sunčanom plažom koja se nalazi severno od grada.

Prvobitno tračko naselje postalo je grčka kolonija početkom 6. veka p.n.e, i važan trgovački centar. Ostaci iz helenističkog perioda uključuju akropolj, Apolonov hram i agoru. Grad je pao pod rimsku vlast 71. godine p.n.e., ali je nastavio da uživa privilegije kao što je pravo da kuje svoj vlastiti novac. Potom je bio jedno od važnih uporišta Vizantijskog carstva, oko koga su se borile Vizantija i Bugarska. Godine 812. osvojio ga je Kan Krum posle dvonedeljne opsade.
Najvažniji spomenici iz srednjeg veka su Stara Mitropolija iz 9. veka, bazilika bez transepta, crkva Svete Device Marije iz 10. veka i Nova mitropolija iz 11. veka, koja je dograđena i ulepšana u 18. veku. U 13. i 14. veku izgrađen je značajan broj crkava: crkva Svete Teodore, Svete Paraskeve, Svetog Mihaila i Gavrila i Svetog Jovana Aliturgetosa.

putovanje04.jpg


Otomansko osvajanje grada 1453. godine označilo je početak propadanja, ali je ostalo njegovo arhitektonsko nasleđe, koje je od 19. veka obogaćeno izgradnjom drvenih kuća u istočnorumelijskom grčkom stilu, tipičnom za bugarsku crnomorsku obalu toga perioda.

Stari deo grada nalazi se na poluostrvu povezanom s obalom zemljouzom izgrađenim ljudskom rukom, a u njemu se nalaze dokazi osvajanja različitih civilizacija. Bogatstvo istorijskih građevina bio je razlog da UNESKO uključi Nesebar na spisak Svetske baštine 1983. godine. Nesebar je arhitektonski i istorijski muzej bugarske kulture i jedna je od najpopularnijih turističkih destinacija ove zemlje. Vekovima je Nesebar, kom su tek Sloveni dali ovo ime, bio jedan od najvećih trgovinskih središta, jer je roba iz Egeja i celog Mediterana mogla da se kupi u gradu koji je imao svoj kovani novac, a koji danas može da se vidi u Muzeju Nesebara.

PLAŽA DUGA 10 KILOMETARA


putovanje06.jpg


Da je Bugarska u savremenoj Evropi svedoče ne samo dobri automobili i bezbednost na ulicama, već i hoteli sa najmodernijom tehnologijom, opremom i spa centrima zbog kojih vam se čini da ste u filmu – izgrađeni ili adaptirani poslednjih godina u Sunčevom bregu. Najveće i najpopularnije bugarsko letovalište, udaljeno od Beograda 860, a od Burgasa 37 kilometara severoistočno, na plaži od oko 10 kilometara ima više od 200 hotela, mnogo akva parkova i diskoteka, a mini- -vozićima povezano je sa Nesebarom.

Ono što Nesebar čini popularnom turističkom atrakcijom jesu dobra atmosfera, lepe plaže, kamene ulice, drvene kuće i taverne. Sunčev breg, nekadašnje sindikalno odmaralište bugarskih trudbenika, danas je mondensko letovalište sa nekoliko stotina hotela, brojnim restoranima, kafeima, buticima, diskotekama, akva parkovima i sa devet kilometara dugom peščanom plažom, na kojoj se baškare Nemci, Skandinavci, Englezi, Rusi i drugi stranci. Novi Nesebar nastao je nasuprot starog dela grada. To je trgovački, kulturni i administrativni centar cele rivijere. Grad ima dve plaže koje mu pripadaju: južnu (gradsku) i severnu (početak Sunčevog brega).

OKUPAN MIRISOM LIPE I BAGREMOVA


putovanje03.jpg


Stari Nesebar, smešten na ostrvu dugom 850 i širokom 300 metara, koje je prevlakom spojeno sa kopnom, pa donekle podseća na Sveti Stefan, upravo je mesto koje nudi mogućnost prijatnog odmora i istovremenog ugođaja upoznavanja kulturnoistorijskih znamenitosti drugih naroda i ostavštine starih civilizacija. Nesebar slovi za jedno od najstarijih naselja na Balkanu. Tragove su ostavili svi koji su ga gradili i u njemu živeli. Iza Grka ostale su zidine antičkog naselja, nadgrobni spomenici, grnčarija, nakit i drugi predmeti iz svakodnevnog života. Vizantinci su, pored ostalog, gradili crkve i terme. Bugari su nastavili sa gradnjom crkava, kojih u Nesebaru, računajući i konzervirane ruševine vizantijskih bogomolja, ima četrdesetak.

Kuće u Nesebaru u kojima su locirani brojni restorani, prodavnice, suvenirnice, antikvarnice, ali i hoteli i drugi sadržaji, izgrađene su u balkansko-orijentalnom stilu, po čemu naselje podseća na makedonski Ohrid, samo što je znatno manje, kompaktnije i živopisnije. Trgovi su maleni, uske ulice kaldrmisane. Tu ne rastu palme i drugo mediteransko drveće i rastinje. Rastu lipe, bagremovi, topole, šljive džanarike i druge kontinentalne biljke, što letovalištu daje specifičnost, koja će neke odbiti, a druge privući. Stari Nesebar leti vrvi u svakom smislu, što od ljudi, što od kulturnih i muzičkih događaja u uzanim, kaldrmisanim uličicama, između starobugarskih kuća koje su u prizemlju uska kamena utvrđenja, a u gornjem delu široke, drvene i tople.
Oni koji se osećaju posebno kada osete istorijski duh gradova ili vole da popiju kafu ne samo gledajući u more, nego i nad ostacima Apolonovog hrama ili pored crkve Svetog Stefana iz 10. veka, mogu da dođu u ovaj grad kolima i bez najave, rezervacije i nekog poznanstva. I u jeku sezone tu mogu da nađu smeštaj, jer se većina turista odlučuje za Sunčev breg. U proseku cena u privatnom aranžmanu iznosi od 4 do 8 evra dnevno po osobi za dvokrevetnu sobu, što Nesebar svrstava u red najjeftinijih letovališta.



Izvor: AKTER



 
Član
Učlanjen(a)
31.03.2010
Poruka
158
Beleške s puta – MEHANE U BANSKOM

Kameni zidovi čuvaju vekove
Puno hvala za lepe reci i najvise za vasu napomenitu da Nikola Vapcarov je rodjen u Bansko!On je jedan od najvecih bugarskih poeta i bio je osudjen na smrt na cef Borisa Sakskoburgotski.Jos jedan put hvala!Dobro ste dosli svi u Bugarskoj!

Dodato posle 30 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Lepa destinacija je Bugarska,kad covek trazi odmor i lete i zime.Stvarno lepo je,ali nazalost vec nije tako jeftino ko sto je bio.Vec je veoma skupo,a pare u ovoj finansijskoj krizi je tesko pronaci.Hvala tebi crvendac_011 za sve sto si pisao o Bugarskoj!Veli pozdrav svima iz Bugarskoj i svima poklanjam po jednu bugarsku ruzu!Cekamo vi da dodjete!:give_rose:

Kiten je mali grad na Crnom moru,postoje dve plaze,jeftini i malo skuplji hoteli i mnoge privatne sobe,koje su jeftinije.Postoje diskoteke na plazama.Nazalost nepostoje istorijskih znamenitosti,ali je stvarno lepo i jeftino.:curtsey:
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Zimovanje u Bugarskoj - Banjsko za svačiji džep!

Zimovanje u Bugarskoj - Banjsko za svačiji džep!

Alo 08.10.2010 10:37



Bansko je najbolji i najmoderniji skijaški centar Bugarske. Poslednjih godina višemilionska ulaganja iznedrila su potpuno novo skijaško područje, nova naselja, super luksuzne hotele i apartmane blizu gondola.

Bansko se može pohvaliti najdužim skijaškim sezonama (od 15. decembra do 15. maja) u odnosu na ostala bugarska skijališta.
Grad Bansko se nalazi u blizini reke Glazane, u severoistočnom podnožju najvišeg i najlepšeg dela planine Pirin. Ime je dobio po staroj bugarskoj reči „ban“, što znači „gospodar“. Bansko je udaljen od Sofije samo 170 kilometara, dok ga od Beograda deli 570 kilometara. Grad je poznat po kulturnim znamenitostima. Bansko se razvio u omiljenu ski i snoubord destinaciju zahvaljujući odličnim ski-objektima u kombinaciji sa jedinstvenom arhitekturom i istorijom.

Staze za svakoga

Gradić Bansko nalazi se na 925 metara nadmorske visine, a područje za skijanje je na 2.000-2.600 metara. Pirin planina ima pretežno alpski karakter, a njen najviši vrh u ovom području je Vihren od 2.914 metara. Ski-staze nalaze se u dva glavna ski- centra: Šalin valog (1.100-1.600 m) i Šiligarnika (1.700-2.500 m). Oni su oko 10 kilometara iznad grada na severnim padinama Pirina, pa su lako dostupne - potrebno vam je otprilike 25 minuta vožnje do gondola koja polazi iz Banskog. Ukupna dužina označenih staza je 70 kilometara.
Staze pravljene za sve vrste skijaša i ima mesta za sve, od početnika do eksperata. Ljubitelji snouborda mogu uživati prvenstveno u Balkanskom zabavnom parku, gde se skupljaju ljudi iz celog sveta koji vole ekstremne sportove. Oni koji vole da se takmiče mogu da uzmu učešća u svakodnevnim takmičenjima na stazi na Šiligarniki. U ponudi su staze za slalom i veleslalom i kros-kantri staza u ukupnoj dužini od pet kilometara. Na dva kilometra od grada nalazi se staza za ski-trčanje, dužine tri kilometra. Možete uživati i u klizanju, paraglajdingu, vožnji sankama…
Žičara se sastoji od kabina u koje može da stane do osam osoba, a zahvaljujući monitorima, operateri će im saopštiti brzinu vetra i temperaturu pre no što počnu uspon ka stazi.

Šta videti
Sam grad neguje tradiciju koja datira iz 10. veka, u koju su se uklopili i neki moderni objekti. Centar krase kamene i drvene građevine, kaldrmisane ulice i lokalni folklorni ansambli. Gotovo svaka kuća ima svoju priču, što zaista može pretvoriti odmor u putovanje u istoriju. Tradicionalne Banske konobe (mehane) sa izuzetnim šarmom i stilom nude domaći ugođaj uz domaću kuhinju i dobar izbor bugarskih vina. Većina lokalnih mehana pored ića i pića nude živu muziku. Diskoteke i noćni klubovi rade bez vremenskog ograničenja, a obično se zatvore u ranim jutarnjim satima.
Bansko krije neka od najboljih regionalnih termalnih kupatila i fitnes centara sa saunama, bazenima i masažama.
Budući da je najveći skijaški centar u Bugarskoj, Bansko je praktično i zbog toga što ima različite vrste smeštaja koje podjednako odgovaraju onima koji ne kubure sa novcem i onima koji nemaju para za bacanje. Pored luksuznih hotela i apartmana, postoji više od 40 malih porodičnih hotela. Svoj smeštaj najbolje je da rezervišete što pre, jer je ova zimska destinacija veoma tražena.




 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Sofija znamenitosti - šta videti u slici reči


Zlatna-Crkva-Sofija-m.jpg


Kažu da je drugi najstariji glavni grad u Evropi. Omeđena je planinom Vitošom sa južne strane, Starom planinim na severu i planinom Ljulin na zapadu. Sa skoro 1 300 000 stanovnika predstavlja petnaestu metropolu po broju stanovnika u Evropi. Pogađate, reč je glavnom gradu Bugarske, Sofiji. Civilizacije nad Sofijskim tlem se smenjuje već desetinama hiljada godina, a arheolozi u šali ovaj fenomem nazivaju 14 metara kulture. Naime, na pojedinim lokalitetima u Sofiji vršena su iskopavanja do 14 metara dubine u kojima se smenjuju različiti slojevi kulture.

Sofijska-mineralna-banja-m.jpg
Palata-Predsednika-BugarskM.jpg

Sofijska mineralna banja i palata predsednika Bugarske​

Sofija je osnovana pre sedam hiljada godina. Tokom vremena imala je više imena, a ostaci starog grada su i danas vidljivi. Sofija je prvo bila tračka naseobina po imenu Serdika, nazvana po tračkom plemenu Serdi. U doba Antičke Makedonije ova obalst je bila na krajnjem severu grčke civilizacije. Rim ju je osvojio 29. godine nove ere, i postala je glavni grad provincije Dacia Mediterranea. Huni su je uništili 447. Grad je ponovo izgradio vizantijski imperator Justinijan i preimenovao u Triadica.

Koloseum-u-Sofiji-m.jpg
Ostaci-Anticke-Serdike-m.jpg

Ostaci nekadasnjeg koloseuma i antičke Serdike​

Bugari su prvi put zauzeli Serdiku 809. godine i grad ubrzo dobija slovenski karakter. Pod Bugarima je ime grada bilo prvobitno Sredec, a kasnije je promenjeno u Sofija (što na grčkom znači "mudrost").

Crkva-Sveta-Sofija.jpg
Crkva-Svetog-Djordja-M.jpg

Crkva Svete Sofije i Crkva Svetog Đorđa iz 4. veka​

Tokom zadnjih vekova srednjeg veka grad je zahvaljujući udaljenosti od carskog Carigrada postao središte bugarske vlasti, a time značajno trgovište i zanatsko središte. Sofiju je 1382. osvojilo Otomansko carstvo, i postala je glavni grad turske provincije Rumelije. Pod Turcima Sofija je bila bezmalo 5 veka. Sofiju su oslobodili Rusi 1878. godine. Sledeće godine Sofija je proglašena glavnim gradom kneževine Bugarske.


Paisij-Hilendarski-m.jpg
Kirilo-i-Metodije.jpg

Paisij Hilandarski i Kirilo i Metodije ispred biblioteke​

Podsetimo se iz istorije da u trenutku stvaranja srednjevekovne države Nemanjića, Bugarska je doživela raspad već drugog carstva.

Pozoriste-Ivan-Vazov.jpg
Akademija-umetnosti-M.jpg

Narodno Pozorište Ivan Vazov i likovna akademija

Za potrebe nove države izgled grada je radikalno pormenjen za sve 2-3 decenije i dobio potpuno 'evropske' crte. Tokom ovog vremena grad je doživeo i nagli ekonomski i demografski uspon. Posle Drugog svetskog rata uspostavljena je nova komunistička država, ali je grad i dalje nastavio sa rastom i razvojem. Posle otvaranja Bugarske ka Zapadu i demokratizacije društva državu su zahvatili tranzicioni procesi u kojima je Sofija privukla nove strane investicije i nametnula jedno nove evropsko ruho.

Centralni-Trg-Sofija-m.jpg
Ruska-crkva-Sofija-M.jpg

Spomenik na centralnom trgu i Ruska crkva u Sofiji

Na pitanje šta videti u Sofiji, probali smo da odgovorimo fotografijama. Ovde su prikazane najnačajnije destinacija koje trebate obići. Pitanja i predloge možete pogledati i postaviti na forumu o Sofiji. Destinacije se smenjuju, tema se zahuktava, a ponestaje prostora. Srećom galerija na forumu je opširna pa odvojite par trenutaka za nju. Uživajte u fotografijama!

Simbol-Sofije-2.jpg
Crkva-Kirilo-i-Metodij-m.jpg

Simbol Sofije i Crkva Kirila i Metodija​
Crkva-Svete-nedelje-M.jpg
Mosti-Kralja-Milutina-m.jpg

Crkva Svete Nedelje i mošti Kralja Milutina u njoj​

Kad se odlučite za čuveni šoping u glavnome gradu Bugarske, vremenska prognoza Sofije za 10 dana je data na linku. Informacije o odnosu Lev Evro takođe pogledajte na kursnoj listi. Na kraju, ne zaboravite da je mastika uz šopsku salatu najukusnija u sofijskim kafanama.
izvor:tt-group
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Turisti, pazite se bugarske policije

Turisti, pazite se bugarske policije

DW 06.05.2011 06:59

1.jpg

Dolaze odmori i veliki broj nemačkih turista automobilom putuje u Tursku ili Grčku preko Bugarske. Dobra prilika za bugarske policajce da dopune budžet, i to ne državni, nego privatni.

Crveni folksvagen-turan sa berlinskim tablicama polako vozi brdskim putem u Bugarskoj. Vozač je srećan što se najzad rešio takozvanog autoputa na kome je zbog mnogobrojnih udarnih rupa brzina često ograničena na 50 kilometara na sat.
Odjednom se na putu pojavljuju dva policajca i zaustavljaju ga. Prebrzo je vozio. „Vozio sam šezdeset na sat, kao što piše na saobraćajnom znaku“, buni se vozač. Bugarski policajac misli drugačije. Drži ručni radar, ali ne pokazuje podatke.
Stranac se predaje i traži da mu policajac napiše kaznu sa brojem bankovnog računa na koji može da uplati novac. „Ne radimo sa stranim bankama“, smeje se policajac. Očigledno, želi gotovinu.
Takve priče stalno se ponavljaju u Bugarskoj. „Najviše pritužbi proteklog leta bilo je na na Bugarsku“, piše list Nemačkog automobilskog saveza (ADAC).

Proizvoljne cene vinjeta za autoputeve


2.png

Maltretiranja nisu vezana samo za navodno prekoračenje brzine. „I prilikom drugih vrsta kontrole vrlo brzo se stiže do novčanika, mada nije bilo nikakvog konkretnog prekršaja. Vozači se stalno zaustavljaju i kontrolišu. To je loše samo po sebi“, kaže predstavnik ADAC-a Oto Zalman.

Drugi problem za turiste je proizvoljno naplaćivanje vinjeta za autoputeve. U zavisnosti od toga gde se kupuje, vinjeta za isti put može biti i višestruko skuplja. Šta tu može da se učini?
„Moguće je, naravno, preduzeti pravne mere, ali u većini slučajeva od toga nema koristi. Može se žaliti ambasadi i reći: ljudi, to nije nikakva reklama za vašu zemlju“, kaže Zalman
U principu, nema smisla braniti se. Ako policajac namerava da nešto dodatno zaradi lako mu je da naplati kaznu. Strani vozač može da zahteva da kaznu plati u najbližoj policijskoj stanici, ali većina nema volje i vremena za to.

ADAC: Žalite se preko interneta

Bugarsko ministarstvo unutrašnjih poslova bar je na svom Internet portalu predvidelo mogućnost prijave zbog korupcije. Tu se mogu ostaviti tačni podaci o proizvoljno naplaćenoj kazni i predstavnik ADAC kaže da bi tu mogućnost trebalo koristiti.
U svakom slučaju, činjenica da najveće žalbe u ADAC stižu iz Bugarske jasno je upozorenje stranim vozačima u toj zemlji, ali i veliki problem za same Bugare.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Tako daleko, a tako blizu

17. 07.2011.
Press

Putopis - Viktor Lazić

Tako daleko, a tako blizu


Avanturista Viktor Lazić krenuo je novom rutom od Bugarske, gde se uverio da Srbi i Bugari tako malo znaju jedni o drugima da su čak i u tome slični

1.jpg

BUGARSKA ČETIRI S

Bugarska i Srbija neverovatno su slične jedna drugoj; sa obe strane granice govori se istim jezikom koji bi se komotno mogao nazvati srpsko-bugarski ili obrnuto; sela su sa obe strane ista kao i gradovi i planine, čak i krilatica „samo sloga stvara snagu" nekako podseća na četiri S
U svim pravcima se raširio tepih od svetlozelenih polja i tamnijih nijansi šuma. Planinski venci se ređaju jedni za drugim; Balkan u svom najlepšem ruhu, kao što je bio i pre više vekova, kada su mu Turci dali naziv „lanac šumovitih gora" ili možda Kelti „velika majka". Ponovo pod mojim nogama i „ladinim" točkovima prolaze nasmejani i raznoliki predeli. Smenjuju se oblaci, planinski vrhovi i narodi; legende se prepliću sa istorijom i budućnošću.
Na samom početku mog puta pratila me je zaostavština našeg kralja Milana. Kažu da je taj mladić vladao najbolje što je umeo malom kneževinom koju je tek proglasio za kraljevinu. Ili mu je talenta za vladanje ponestalo, ili zdrave pameti, ili i jednog i drugog, kada je poverovao da je baš on pozvan da brani međunarodno pravo tako što će pokušati da spreči svoje susede Kneževinu Bugarsku i Istočnu Rumeliju da se ujedine u bugarsko carstvo. Smatrao je da će jak komšija njemu biti pretnja, a po Berlinskom ugovoru takvo ujedinjenje je međunarodno pravno zabranjeno...

Nije znao da međunarodno pravo, kao i svako drugo, pišu i prekrajaju veliki i jaki, a tumače isključivo pobednici. Krenuo je u rat, koji je odmah izgubio: general Stepa je, marširajući ka Bugarskoj, predvideo da taj pohod ne može izaći na dobro jer ga narod i vojska ne podržavaju, a novopečeni kralj čak nije imao hrabrosti da mobiliše sve pozive vojske, jer se bojao pobune. U istoriji Srbije poraz na Slivnici dobro je sakriven; godinu bitke jedan od mojih profesora istorije nije ni znao.

2.jpg

A valjalo bi naročito iz poraza izvući pouke. Međunarodno pravo je tad Milana tako dobro opičilo po nosu da se on nikada nije oporavio, pa je uskoro i abdicirao. Tek urgencijom velikih sila, među kojima je ipak imao prijatelje, jedva je sačuvao granice Srbije. Samo što nikada nijedan kralj ne dobija po nosu, već vojska i narod... Zato se njegovo poniženje meri poginulima na obe strane na Slivnici, te 1885. godine, i večnom zavadom Srba i Bugara, koja je samo potvrđivana na Bregalnici 1912, u Šumadiji 1916. i 1942...
Najpotresnije svedočanstvo ostavila je kraljica Natalija. U pismima opisuje kako tek izgrađenom prugom stižu ranjenici na samrti u Beograd, u kom nema ko da ih sačeka jer „ministarstvo vojno osam dana nije moglo pronaći paragraf koji ga ovlašćuje da spreči umiranje ranjenika od gladi", dok depresivni kralj gleda gde da umakne sa ratišta...
Istorija je najveći ljudožder. Nema te mere koja može obuhvatiti sve uzalud izgubljene živote. Spomenici su njene mrvice. Iznad Dimitrovgrada stoji spomenik poginulim u „bratoubilačkom ratu", i Srbima i Bugarima, svima odata čast i slava. Nešto dalje, kod samog sela Slivnica sa bugarske strane takođe stoji spomenik - i za jedne i za druge, bez reči osude i mržnje. U smrti nema pobednika, a u životu teška je nesreća kada te mrzi žena ili komšija, ili pak kada se međusobno previše vole.

3.jpg

Ta zavada je verovatno sprečila i da se Bugarska pridruži Jugoslaviji i učini je uistinu svejužnoslovenskom državom posle Prvog svetskog rata, jer iako je to bugarski car želeo i pokrenuo kao pitanje, Pašić i Srbija bili su neumoljivi. Posle Drugog svetskog rata, Georgi Dimitrov, komunistički vođa kome je prva žena bila Srpkinja i po kome je nazvan Dimitrovgrad, kroz koji upravo prolazim, dogovorio se sa Titom o ulasku Bugarske u Jugoslaviju i prvi koraci ka tome već su bili učinjeni, kada je došlo do kavge oko vlasti i blokade iz Moskve. Setih se da se moj hostel u Pnom Penu u Kambodži nalazio baš u ulici Dimitrova, a rekoše mi da i u Beninu u Africi i dalje stoji njegov spomenik; čudni su putevi i Boga i komunista.
Bugarska i Srbija neverovatno su slične jedna drugoj, kao jaje jajetu; sa obe strane granice govori se istim jezikom koji bi se komotno mogao nazvati srpsko-bugarski ili obrnuto; sela su sa obe strane ista kao i gradovi i planine, kolone Turaka iz Evrope, čak i krilatica „samo sloga stvara snagu" nekako podseća na četiri S... Krilatice uvek ističu ono što je najproblematičnije, tako mi je prijatelj Bugarin, inače vojno lice, rekao da su u Bugarskoj dvoje muškaraca već četa a tri, četa s izdajnikom... Dođe mi da zagrlim brata, ali mi smo njih davno prevazišli - kod nas jedan čovek može da bude četa (deset na jednoga!) i to sa sve izdajnikom...

4.jpg

GODINU DANA PO POVRATKU SA PUTA PREKO TRI KONTINENTA, VIKTOR LAZIĆ, MILEVA I „LADA" SU OPET NA DRUMU

Pored tolike sličnosti, mi, prve komšije, kao da živimo na različitim planetama: tako malo znamo jedni o drugima, da smo čak i u tome slični. Uveren u neraskidivu sličnost naših naroda, dođem ja u Sofiju, zaustavim se na benzinskoj pumpi, pita me utegnuta Bugarka da li da natoči, očijuka očima, ja iz sve snage klimam glavom... kad se ona okrete i ode! Kasno se setih da je kod njih klimanje obrnuto; ceo svet klima glavom na jednu stranu, a oni na drugu. Statistike tvrde da su na evropskom kontinentu Bugari najnezadovoljnija nacija, pa nije ni čudo kad svaki put kad hoće da kažu „da" klimnu glavom za „ne"!

Išao sam putićima i stranputicama širom Bugarske, uživao u vodopadima i tek nekim od 540 reka, koliko ih naši susedi imaju. Slučajno naleteh na gradić Radomir. Tu je u Prvom svetskom ratu podignut ustanak i proglašena Prva bugarska republika; danas deluje kao da su njegova zdanja pala iz vedra neba u sred brdovitih pašnjaka. Arhitektura grubih betonskih blokova, zarđalih terasa, oštrih ivica deluje kao da je sletela sa neke druge, komunističke planete. Između sivih blokova šetaju se ovce, koze i krave; na kraju grada počinje ogromna industrijska zona, prostire se kilometrima. Fabrike za proizvodnju teških mašina, između ostalog i tenkova za sve zemlje nekadašnjeg Varšavskog ugovora, nekih 1.800.000 metara kvadratnih leži skoro potpuno napuštena.

Nastavio sam da „ladinim" šarama obeležavam krajeve sveta; davno sam bio na obali Arktika i na obali Pacifika; u Bugarskoj sam tek sad prvi put. Svet doziva da ga upoznamo...

5.jpg

Nova velika avantura od 15.000 kilometara za 100 dana

Nije ga dugo držalo mesto - nepunih godinu dana po povratku sa velikog puta preko tri kontinenta, Viktor Lazić, Mileva i „lada" su ponovo na drumu. Mlađani avanturista i trenutno naš najveći putopisac otresao je pred redakcijom Pressa to malo prašine sa sebe i dao se u 15.000 kilometara dugačak „beg" od rutine doktoranda pravnih nauka i vapaja roditelja da se mane „oranja drumova", a pisaće o...
- Avanturama iz Bugarske, Turske, Gruzije, Azerbejdžana, Jermenije, Rusije, Čečenije, Južne Osetije, Abhazije, Ukrajine i Moldavije. Neću da prejudiciram pa da ureknem, jednostavno pisaću o svemu što mi se bude događalo, mada već sad mogu da najavim nekoliko zaista ekskluzivnih priča sa mesta na koja novinari i avanturisti nisu zalazili, barem ne u skorije vreme: u Čečeniji bi trebalo da uradim priču sa Ramzanom Kadirovim, predsednikom i nekadašnjim vođom ondašnjih pobunjenika, u Gruziji ću biti gost njihovih medija i boraca protiv Rusije - najavio nam je Lazić pred polazak u Bugarsku čovek koji je konačio u plemenu ljudoždera, drugovao sa glavosečama, intervjuisao somalske pirate... Doduše, sve pomenuto uz bespogovornu podršku njegove Mileve, gorepomenute družbenice na naduvavanje, s kojom je prošao sve nevolje „Velike avanture" opisane u knjizi koju je objavio Press.
- Naravno da će me pratiti i na ovom stodnevnom putešestviju, mada sirota nije u najboljem stanju. Koliko sam tokom prethodne avanture imao pehova s „ladom" (34 manje i veeeeeće opravke), toliko ću ovog puta, čini mi se, imati pehova s njom jer ispušta na sve strane, ali Mileva je Mileva, iako su moji pokušali da je zamene Radmilom, što sam decidirano odbio - da ne bude zabune, za one neupućene, jeste da Mileva spada u red seksualnih pomagala i rodom je iz daleke Kine na privremenom radu u beogradskim seks-šopovima, ali Viktoru je služila za odvraćanje zlonamernika, glumeći suvozača, odnosno drugu osobu u kolima, što ga je nebrojeno puta spaslo pljački i drumskih prepada.
Napućena i napupela Radmila moraće da sačeka neku novu avanturu i svojih pet minuta kada i svemogući vulkanizeri budu digli ruke od Mileve. Doći će i taj dan, verovatno. Jer Viktor ni posle ove avanture ne namerava da stane, već samo da predahne pre puta po Africi i Južnoj Americi, zacrtanim destinacijama Indijane Džonsa sa Banjice.
M. Medenica

Viktor Lazić
 
Natrag
Top