Prihranjivanje bonsaija
Zašto prihranjivati bonsai
Bonsai rastu u malim posudama i količina zemlje iz koje crpe hranjive tvari je relativno mala pa je za njegov uspješan uzgoj od iznimne važnosti pravilno prihranjivanje.
Gnojiva za bonsaije se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: organska koja sadrže biljne i životinjske ostatake i neorganska od sintetskih sastojaka. Obje vrste gnojiva sadrže tri makroelementa koja su od vitalne važnosti za razvoj stabalca, kao i elemente u tragovima kao što su: magnezij,cink, željezo i dr. Kada kupujete gnojivo obratite pozornost na proporciju među makroelementima (NPK) i da li ono sadrži elemente u tragovima. Na pakiranju iza slova NPK se nalazi brojevi koji nam daju udjel pojedinog elementa, npr "NPK 7:8:8". Što su brojevi veći to je gnojivo snažnije. Gnojiva za bonsaije se razlikuju od ostalih gnojiva po tome što se slabija. Gnojivo sastava "NPK 7:8:8" je dobro balansirano gnojivo, pogodno za bonsaije, za razliku od gnojiva sastava "NPK 25:15:15" koje je prebogato za bonsaije i ima preveliku koncentraciju dušika. Koristeći upola manju dozu od propisane možemo ga razblažiti. Kako koji element utječe na biljku:
Dušik (N) - je odgovoran za brzi rast, snažno deblo, zdrave i tamne listove. Njegov nedostatak rezultira tankim slabim izbojima, a stariji listovi žute i otpadaju. Višak dovodi do pretjeranog izbijanja, velikih listova i velikog razmaka među njima, što nije poželjno za bonsai.
Fosfor (P)- stabalcu osigurava snažno i zdravo korijenje te potiče cvjetanje odnosno davanje ploda.
Kalij (K) – čini biljku snažnijom. Djeluje na otpornost stabalca i izdržljivost na teške klimatske uvjete. Potiče cvjetanje.
Kada i koje gnojivo koristiti
Od početka sezone rasta do polovice ljeta bonsai se prihranjuju anorganskim ili organskim gnojivima s većim udjelom dušika, a od druge polovice ljeta pa do završetka vegetacije gnojivom s povećanim udjelom fosfora i kalija. Pri doziranju gnojiva je bolje ići ispod propisane doze proizvođača, nego pretjerati.
Bez obzira da li se radi o tekućim ili krutim bonsai gnojivima, poželjno je da su u njegovom sastavu i mikroelmenti, odnosno elemente u tragovima, kao što su: željezo, bakar, cink i dr. Za razliku od dušika, fosfora i kalija u veoma malim količinama su potrebni biljkama, odnosno bonsaima.
Organska gnojiva su sporootpuštajuća, pa ne može greškom doći do preobilnog prihranjivanja, koje bi stabalcu moglo naškoditi. Ovo je svakako jedna od prednosti, posebno za početnike. Među najpoznatijim organskim gnojivima su Biogold i Hanagokoro.
Granule Biogolda
Hanagokoro
Druga tekuća i kruta gnojiva
Biogold je vrhunsko japansko gnojivo kojeg su razvili svjetski poznati bonsai majstor Kyuzo Murata i dr. Kazuo Yamaguchi. Omjer makroelemenata je NPK 5,5:6:3, a sadrži i mikroelemente. Hanagokoro je također kruto organsko gnojivo iz Japana, a u Europi ga distribuira Crespi bonsai. Nešto je blaži; NPK 5:2:2. Upotrebljavaju se tako da se granule rasporede na zemlju ispod bonsaija. Količina ovisi o zapremini posude. Zalijevajući bonsai, gnojivo dopire u zemlju.
Tekuća gnojiva za razliku od organskih se mogu raspršiti po lišću ili dodati vodi za zalijevanje. Jako je važno pridržavati se propisane doze.
Još nekoliko savjeta o prihranjivanju
Osnovna predrasuda ljudi koji ne znaju puno o uzgoju bonsaija je da su to mala stabalca koja se namjerno muče – uskraćuju im se hranjive tvari kako bi ostali patuljasti. Bonsai jesu znatno niži rastom u odnosu na obična stabla, ali to su prvenstveno zdrave i jake biljke. Nisu maleni zahvaljujući „izgladnjivanju“ već zbog kontinuiranog orezivanju lišća i korijenja. Naravno u prirodi bonsai može nastati uslijed teških životnih uvjeta. Količina hranjivih tvari u plitkoj posudi je ograničena i upravo zato je poželjno bonsai redovito i pravilno prihranjivati. Osim toga svakih nekoliko godina, ovisno o veličini bonsaija i posude, potrebno ga je presaditi i zamijeniti zemlju. Mlada bonsai stabalca i stara bonsai stabalca možda trebaju iste hranjive tvari ali u različitim proporcijama. Stare bonsaije treba prihranjivati rjeđe od mladih stabalaca. Listopadna stabalca trebaju više gnojiva od četinara.
Najbolje vrijeme za prihranjivanje je rano jutro ili kasna večer.
Ne prihranjujte bonsai 1-2 mjeseca neposredno nakon presađivanja.
Manja količina gnojiva, i češće prihranjivanje je bolje nego veća količina gnojiva ali veći razmak između dva prihranjivanja.
Nikada ne prihranjujte bolesnu biljku.
U poslednje vreme sve je veći interes za sobnim bonsijem. To proističe iz potrebe da i u svom stanu budemo okruženi lepim biljkama koje nas podsećaju na upečatljive scene iz prirode. Tu postoji problem odabira biljaka koje dobro podnose mikroklimu koja vlada u našim stanovima. S obzirom na suv vazduh i visoku temperaturu malo vrsta to podnosi bez problema. Navešćemo nekoliko vrsti koje uz veliku, brigu i iskustvo mogu da opstanu u našim stanovima. Preporučujemo da se svaka od tih vrsti dobro upozna koristeći literaturu pre nego se iskoristi za formiranje bonsaia. Posebno obratite pažnju na uslove u kojima zimuju u prirodnim staništima.
