LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Poslednja izmena od urednika:
Bonsai
- Začetnik teme Nostradamus
- Datum pokretanja
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Poslednja izmena od urednika:
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
[video] How to Make Your Own Bonsai #3 / 盆栽講座 山田香織 - YouTube[/video]
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Prepoznavanje obrazaca u ocjenjivanju bonsaija, ili kako se bonsai ukus razvija
Pattern Recognition in Judging Bonsai, or How Bonsai Taste Evolves
by Walter Pall
Da li možete reći koja je razlika između listače i četinjače samo promatrajući sliku? Naravno da možete, svako dijete to može. Da li možete reći razliku čak i kad četinjača raste u stilu listače ili kada listača raste kao četinjača? Naravno da možete. To se uoči u djeliću sekunde, u samo jednom pogledu na sliku.
U redu, a sada objasnite kako ste točno donijeli tu odluku? Na ovo će netko uspjeti dati dobro obrazloženje, nečije će biti loše, a netko se uopće neće truditi. Ipak svima će trebati po prilično dugo da artikuliraju nešto što su spoznali u djeliću sekunde.
Iako naš mozak zna kako napraviti ovu klasifikaciju, naš svjesni um je često u nemogućnosti artikulirati pravila. Naš mozak je izuzetno dobar u izvršavanju ovakvih zadataka. Mi smo nevjerojatne mašine za prepoznavanje obrazaca.
Naš mozak se razvio i sa velikom točnošću obavlja ovakve zadatke. Ako imamo više različitih objekata možemo stvoriti interna pravila po kojima ih klasificiramo. Kada su vas učili čitati pokazano vam je puno primjera slova „A“, pa ste naučili vidjeti slovo „A“ bilo da je on pisano rukom ili isprintano. Možete prepoznati slovo „A“ odmah bilo da je napisano lošim rukopisom ili da je napisano neobičnim tipom slova. To možete učiniti čak i ako niste nikada vidjeli taj rukopis ili tip slova. Ali kada bi vas netko pitao kako ste došli do tog zaključka to bi vam bilo jako teško za objasniti.
Jako ste dobri u trenutnom odlučivanju da slovo NIJE „A“. Znači mora postojati neki mehanizam koji vam to omogućuje i zbog čega tekstove možemo čitati nevjerojatnom brzinom.
Prepoznavanje apstraktnih stvari je još i više kompleksno. Vrlo rano ste naučili što je dobro a što loše ponašanje. Dali su vam brojne primjere u vašem djetinjstvu. Kako ste odrastali vaš mozak je katalogizirao dobre i loše radnje i u jednom momentu otkrio pravilo pomoću kojeg to dvoje razlučuje. Kada se nađete u novoj životnoj situaciji u kojoj ranije niste bili, trenutno primjenjujete ova pravila. Dakle svi mi imamo interna pravila, ali se ona malo razlikuju ovisno o tome kako su se razvijala. Zato ljudi imaju različita stajališta o moralu. Ove razlike postaju očite kada sretnemo osobu koja je odrasla u potpuno drugoj kulturi i koja očito primjenjuje radikalno drugačija pravila za razlikovanje „dobra“ i „zla“.
I , što ovo sve ima sa bonsai ukusom? Potpuno isto se događa kada naučimo cijeniti bonsai. Naučimo da je stablo koje slijedi bonsai pravila uklesana u kamenu - dobro. Kada je prekršeno jedno od ovih pravila ono je - loše. Mi naučimo da su stabla koje oblikovao Naka, Kimura i veliki japanski majstori dobra. Mi nismo zadovoljni kada nam se samo kaže. Mi smo naučili tražiti slike stabala kao obrasce. Mi smo naučili vidjeti „dobru“ i „lošu“ primjenu pravila. Mi smo naučili vidjeti sličnosti u stablima koja su dobra i nekako kreirati svoja interna pravila po kojima odlučujemo. Tada možemo ocjenjivati stablo koje nikada prije nismo vidjeli. Možemo odmah znati bilo da se radi o sirovom materijalu ili remek djelu. Ipak nismo svi jednako dobri u ovome. Neki mogu otići veoma daleko i postati stručnjaci u ocjenjivanju bonsaija. Primijetite da ovdje nije riječ o KREIRANJU bonsaija. Radi se o ocjenjivanju gledanjem. Prema ovom konceptu osoba može biti stručni sudac za bonsaije bez da je ikada taknula stablo.
Postavlja se pitanje u kojoj mjeri mi zaista ocjenjujemo stvarnu vrijednost bonsaija, a u kojoj mjeri koristimo našu sposobnost u prepoznavanju obrazaca.
Da, neki bonsai imaju sposobnost dotaknuti nam srce, prenijeti nam poruku, osjećamo njihovu „dušu“. Ali možemo li biti sigurni da ovaj odgovor nije jednostavno naučena reakcija? Ocjenjivanje bonsaija zahtjeva obuku. Općenito nije slučaj da netko tko nema obuku može lako ocjenjivati i razlikovati „dobro“ od „lošega“. Nije moguće da ono što mi nazivamo umjetničkim obrazovanjem je u biti obuka za klasifikaciju obrazaca?
Sada idemo jedan korak naprijed. Kroz iskustvo, doživljavajući suvremeni bonsai obučio sam se ocijenjivati ga, i ako je moj mozak dobar u ovim stvarima formirat ću pravila za otkrivanje onoga što mi je rečeno da je „dobar“ bonsai i njegovo razlikovanje od „lošeg“. Kada posjetim izložbu i vidim rad novog umjetnika primijenit ću svoja pravila za dobar i loš bonsai i dati svoju ocjenu da li ovaj umjetnik išta vrijedi. Kako je većina nas obučena na istim knjigama i sa istim primjerima dobrih loših bonsaija naša mišljena će često biti slična sa mišljenjem drugih bonsaista i novi umjetnik će biti žigosan u skladu sa tim.
Sada primijenimo ova pravila na bonsai dizajnere. Ako odlučim postati bonsai majstor, cijenit ću svoj rad prema istim apstraktnim pravilima „dobrog“ i „lošeg“ i proizvoditi bonsaije koji prolaze moj osobni kriterij ocjenjivanja. Zato jednom kada se ustanovi da su neki radovi primjeri dobre umjetnosti to nam garantira da će se taj obrazac ovjekovječiti budući umjetnici i kritika. Ovo ide toliko daleko da popriličan broj bonsai svetaca i umjetnika vjeruje da postoji samo jedan način kao „pravi“. Postoji jaka tendencija prema fundamentalizmu; ona je tijesno povezana sa sistemom kako se bonsai ukus razvija.
U ocjenjivanju bonsaija možemo naći više nego jedan obrazac prepoznavanja, ali postoji li neki način da ikada razdvojimo barem dva? Naravno ovdje ne postoji promatrač izvan sistema, i mi nikada ne možemo znati do koje granice je naš izbor pod utjecajem naučenog prepoznavanja uzoraka kojeg imamo od ranije. Sjećate se primjera od ranije kada smo znali „točno“ što je moralno dobro ili loše i odjedanput se pojavljuje osoba iz druge kulture koja ima potpuno drugačije moralne zakone. Pitanje je da li ćemo ikada saslušati nekoga iz druge bonsai kulture. Ako i slušamo, da li ćemo razumjeti što nam govori? Vjerojatno ne baš, jer ćemo vjerojatno željeti ostati u našem udobnom i dobro utvrđenom bonsai svijetu, radije nego da stalno dovodimo u pitanje naše ideje. Ne možemo shvatiti da za ono što mi mislimo da su „prirodna“ pravila, su ustvari nešto što se slučajno razvilo u generalno prihvaćena pravila. To čistom slučajnošću može postati novo pravilo.
Možemo li dovesti na bonsai izložbu neku osobu sa ulice koja nikada nije vidjela neki bonsai niti zna za teorije o njemu. Da možemo, ali što očekivati? Osoba će dati neke ocijene i neka objašnjenja ali nam neće reći ništa više od nekoga sa naivnim ukusom bez pozadinskog znanja. Umjetnička forma je jezik za sebe i bez otvorenosti i izloženosti nitko ne može naučiti čitati taj jezik.
Postoji priča o osobi koja je prišla Picassu i rekla mu: „Gospodine Picasso ja ne razumijem vašu umjetnost.“
Picasso je odgovorio: “Da li znate Kineski?“
„Ne.“
„Ali ga možete naučiti.“
Kako ćemo ikada znati istinsku razliku između elitizma ovjekovječenog kroz prepoznavanje obrazaca i istinske vrijednosti bonsaija?
Prilagođeno iz:
"Art and Elitism: A Form of Pattern Recognition"
by Kunal Sen, 2007, Encyclopedia Britannica blog
Pattern Recognition in Judging Bonsai, or How Bonsai Taste Evolves
by Walter Pall
Da li možete reći koja je razlika između listače i četinjače samo promatrajući sliku? Naravno da možete, svako dijete to može. Da li možete reći razliku čak i kad četinjača raste u stilu listače ili kada listača raste kao četinjača? Naravno da možete. To se uoči u djeliću sekunde, u samo jednom pogledu na sliku.
U redu, a sada objasnite kako ste točno donijeli tu odluku? Na ovo će netko uspjeti dati dobro obrazloženje, nečije će biti loše, a netko se uopće neće truditi. Ipak svima će trebati po prilično dugo da artikuliraju nešto što su spoznali u djeliću sekunde.
Iako naš mozak zna kako napraviti ovu klasifikaciju, naš svjesni um je često u nemogućnosti artikulirati pravila. Naš mozak je izuzetno dobar u izvršavanju ovakvih zadataka. Mi smo nevjerojatne mašine za prepoznavanje obrazaca.
Naš mozak se razvio i sa velikom točnošću obavlja ovakve zadatke. Ako imamo više različitih objekata možemo stvoriti interna pravila po kojima ih klasificiramo. Kada su vas učili čitati pokazano vam je puno primjera slova „A“, pa ste naučili vidjeti slovo „A“ bilo da je on pisano rukom ili isprintano. Možete prepoznati slovo „A“ odmah bilo da je napisano lošim rukopisom ili da je napisano neobičnim tipom slova. To možete učiniti čak i ako niste nikada vidjeli taj rukopis ili tip slova. Ali kada bi vas netko pitao kako ste došli do tog zaključka to bi vam bilo jako teško za objasniti.
Jako ste dobri u trenutnom odlučivanju da slovo NIJE „A“. Znači mora postojati neki mehanizam koji vam to omogućuje i zbog čega tekstove možemo čitati nevjerojatnom brzinom.
Prepoznavanje apstraktnih stvari je još i više kompleksno. Vrlo rano ste naučili što je dobro a što loše ponašanje. Dali su vam brojne primjere u vašem djetinjstvu. Kako ste odrastali vaš mozak je katalogizirao dobre i loše radnje i u jednom momentu otkrio pravilo pomoću kojeg to dvoje razlučuje. Kada se nađete u novoj životnoj situaciji u kojoj ranije niste bili, trenutno primjenjujete ova pravila. Dakle svi mi imamo interna pravila, ali se ona malo razlikuju ovisno o tome kako su se razvijala. Zato ljudi imaju različita stajališta o moralu. Ove razlike postaju očite kada sretnemo osobu koja je odrasla u potpuno drugoj kulturi i koja očito primjenjuje radikalno drugačija pravila za razlikovanje „dobra“ i „zla“.
I , što ovo sve ima sa bonsai ukusom? Potpuno isto se događa kada naučimo cijeniti bonsai. Naučimo da je stablo koje slijedi bonsai pravila uklesana u kamenu - dobro. Kada je prekršeno jedno od ovih pravila ono je - loše. Mi naučimo da su stabla koje oblikovao Naka, Kimura i veliki japanski majstori dobra. Mi nismo zadovoljni kada nam se samo kaže. Mi smo naučili tražiti slike stabala kao obrasce. Mi smo naučili vidjeti „dobru“ i „lošu“ primjenu pravila. Mi smo naučili vidjeti sličnosti u stablima koja su dobra i nekako kreirati svoja interna pravila po kojima odlučujemo. Tada možemo ocjenjivati stablo koje nikada prije nismo vidjeli. Možemo odmah znati bilo da se radi o sirovom materijalu ili remek djelu. Ipak nismo svi jednako dobri u ovome. Neki mogu otići veoma daleko i postati stručnjaci u ocjenjivanju bonsaija. Primijetite da ovdje nije riječ o KREIRANJU bonsaija. Radi se o ocjenjivanju gledanjem. Prema ovom konceptu osoba može biti stručni sudac za bonsaije bez da je ikada taknula stablo.
Postavlja se pitanje u kojoj mjeri mi zaista ocjenjujemo stvarnu vrijednost bonsaija, a u kojoj mjeri koristimo našu sposobnost u prepoznavanju obrazaca.
Da, neki bonsai imaju sposobnost dotaknuti nam srce, prenijeti nam poruku, osjećamo njihovu „dušu“. Ali možemo li biti sigurni da ovaj odgovor nije jednostavno naučena reakcija? Ocjenjivanje bonsaija zahtjeva obuku. Općenito nije slučaj da netko tko nema obuku može lako ocjenjivati i razlikovati „dobro“ od „lošega“. Nije moguće da ono što mi nazivamo umjetničkim obrazovanjem je u biti obuka za klasifikaciju obrazaca?
Sada idemo jedan korak naprijed. Kroz iskustvo, doživljavajući suvremeni bonsai obučio sam se ocijenjivati ga, i ako je moj mozak dobar u ovim stvarima formirat ću pravila za otkrivanje onoga što mi je rečeno da je „dobar“ bonsai i njegovo razlikovanje od „lošeg“. Kada posjetim izložbu i vidim rad novog umjetnika primijenit ću svoja pravila za dobar i loš bonsai i dati svoju ocjenu da li ovaj umjetnik išta vrijedi. Kako je većina nas obučena na istim knjigama i sa istim primjerima dobrih loših bonsaija naša mišljena će često biti slična sa mišljenjem drugih bonsaista i novi umjetnik će biti žigosan u skladu sa tim.
Sada primijenimo ova pravila na bonsai dizajnere. Ako odlučim postati bonsai majstor, cijenit ću svoj rad prema istim apstraktnim pravilima „dobrog“ i „lošeg“ i proizvoditi bonsaije koji prolaze moj osobni kriterij ocjenjivanja. Zato jednom kada se ustanovi da su neki radovi primjeri dobre umjetnosti to nam garantira da će se taj obrazac ovjekovječiti budući umjetnici i kritika. Ovo ide toliko daleko da popriličan broj bonsai svetaca i umjetnika vjeruje da postoji samo jedan način kao „pravi“. Postoji jaka tendencija prema fundamentalizmu; ona je tijesno povezana sa sistemom kako se bonsai ukus razvija.
U ocjenjivanju bonsaija možemo naći više nego jedan obrazac prepoznavanja, ali postoji li neki način da ikada razdvojimo barem dva? Naravno ovdje ne postoji promatrač izvan sistema, i mi nikada ne možemo znati do koje granice je naš izbor pod utjecajem naučenog prepoznavanja uzoraka kojeg imamo od ranije. Sjećate se primjera od ranije kada smo znali „točno“ što je moralno dobro ili loše i odjedanput se pojavljuje osoba iz druge kulture koja ima potpuno drugačije moralne zakone. Pitanje je da li ćemo ikada saslušati nekoga iz druge bonsai kulture. Ako i slušamo, da li ćemo razumjeti što nam govori? Vjerojatno ne baš, jer ćemo vjerojatno željeti ostati u našem udobnom i dobro utvrđenom bonsai svijetu, radije nego da stalno dovodimo u pitanje naše ideje. Ne možemo shvatiti da za ono što mi mislimo da su „prirodna“ pravila, su ustvari nešto što se slučajno razvilo u generalno prihvaćena pravila. To čistom slučajnošću može postati novo pravilo.
Možemo li dovesti na bonsai izložbu neku osobu sa ulice koja nikada nije vidjela neki bonsai niti zna za teorije o njemu. Da možemo, ali što očekivati? Osoba će dati neke ocijene i neka objašnjenja ali nam neće reći ništa više od nekoga sa naivnim ukusom bez pozadinskog znanja. Umjetnička forma je jezik za sebe i bez otvorenosti i izloženosti nitko ne može naučiti čitati taj jezik.
Postoji priča o osobi koja je prišla Picassu i rekla mu: „Gospodine Picasso ja ne razumijem vašu umjetnost.“
Picasso je odgovorio: “Da li znate Kineski?“
„Ne.“
„Ali ga možete naučiti.“
Kako ćemo ikada znati istinsku razliku između elitizma ovjekovječenog kroz prepoznavanje obrazaca i istinske vrijednosti bonsaija?
Prilagođeno iz:
"Art and Elitism: A Form of Pattern Recognition"
by Kunal Sen, 2007, Encyclopedia Britannica blog
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Slijep na jedno oko
Blind in one eye
by Walter Pall
Očekuje se da majka uvijek brani svog sina i da misli kako je on bolji nego što objektivno jest. Ovo je u ljudskoj prirodi i mi joj opraštamo.
Također se očekuje da generalno bonsai uzgajivači imaju više mišljenje o svojim stablima nego što bi objektivno trebali, ovo je u ljudskoj prirodi i mi im opraštamo.
Očekivano je da većina ljudi ima više mišljenje o bonsaima u svojoj državi nego što je to objektivno tako. Ovo je u ljudskoj prirodi i mi im opraštamo.
Ima nešto što me zaista pogodi kada sretnem inače razumne, inteligentne, kulturne i školovane ljude koji su potpuno nerazumni u ocjenjivanju svojih stabala. Da, u ljudskoj je prirodi da sam sebe teško sudiš ali ipak očekuje se da jaz između stvarnosti i osobnog doživljaja te stvarnosti ne bude toliko širok. Kod nekih ljudi je to tako jer su oni takvi, ali oni su u manjini. Zašto u bonsai svijetu ima puno ljudi koji su „slijepi na jedno oko“?
U Njemačkoj imamo ocjenjivačke izložbe već 20 godina. Velika njemačka konvencija je uvijek bila ocjenjivačka izložba čiji se rezultati objavljuju u klupskom magazinu a od nedavno i na internetu. Na svojim putovanjima često srećem ljude koji mi na dugo i na široko objašnjavaju kako je situacija grozna i kako neka njihova stabla ili barem ona bolja klupska bi sigurno dobila nagradu bilo gdje. Samo kada bi oni pokazali svoja drva. Kada pogledam ta stabla o kojima oni govore ja se počinjem ulizivati. Kako bih inače objasnio ovim inače razumnim osobama da su pogriješili, ne malo nego totalno!? U pravilu stabla koja mi pokažu ne bi mogla proći niti selekciju za izložbu zato što minimalni standardi za ulazak i osvajanje nagrade nisu zadovoljeni.
Zaključio sam da ima nešto više od ljudske prirode u ovome. Ovaj fenomen se pojavljuje kada ljudi imaju vrlo malo ili uopće nemaju dodir sa stvarnim bonsai svijetom osim preko fotografija. Svi smo mi imali određeno iskustvo da određeno stablo koje nas je oduševljavalo u stvarnosti nije izgledalo jako dobro na slici ili je izgledalo mediokritetski. To je zbog nekoliko razloga:
Razlozi koji leže u fotografijama:
- Vrlo je teško snimiti dobru fotografiju bonsaija isto kao i napraviti dobar portret osobe
- Čak i iskusni fotografi često naprave loše fotografije bonsaija
- Bonsai je 3d skulptura i često izgleda dobro zbog providnosti i dubine kompozicije. Fotografija je 2d i u njoj se gubi 3d i dubina.
- Često stablo koje nije tako dobro u stvarnosti izgleda dobro na fotografiji. To važi za stabla koja su oblikovana 2d. Fotografija prikazuje stablo točno onako kakvo je. Ono što je u stvarnosti mana na fotografiji nije.
- Zbog nedostatka zaista dobrih fotografija bonsaija često se moraju pokazivati zaista loše fotografije kako bi se nešto pokazalo.
Razlozi koje leže u promatraču:
- Ako osoba nije svjesna ovih fenomena ona će daleko više podcjenjivati bonsaije koje je vidjela samo na fotografijama. Imao sam ovaj deja-vu često kada ljudi koji misle da znaju određena stabla sa fotografija se onda zadive nad stablima kada ih prvi puta vide u stvarnosti.
- Sada su oni vidjeli svoja vlastita ali i stabla svojih prijatelja u stvarnosti. Kao što je rečeno i prije, u ljudskoj je prirodi da svoja stabla vide u ružičastom svjetlu i cijene ih više nego što to ona zaslužuju, to je u ljudskoj prirodi i to očekujemo. Bonsai dizajner mora imati viziju budućnosti svoga stabla, vizija je često toliko jaka da se stvarnost zanemaruje.
Sada kombinirajmo ovo dvoje:
- Stabla koja izgledaju lošije ili mnogo lošije nego što u stvarnosti zaista jesu se uspoređuju sa stablima koja u glavama bonsai entuzijasta izgledaju bolje nego što zaista jesu. Pojavljuje se ogromno odstupanje.
- Rezultat je da se jako često uspoređuju stabla koja se ne bi trebala uspoređivati bez puno razmišljanja. Ljudi uspoređuju stabla koja znaju iz stvarnosti sa stablima sa fotografija. Ako se točno ta stabla stave jedno pored drugoga trebalo bi biti očito gdje je razlika. Ali to se ne događa. Postoji puno razloga zašto se to ne događa i većinu treba poštovati. Ali usporedba se ipak događa. I ipak inače razumni ljudi dolaze do čudnih sudova. Ovo vrijedi čak i za ljude koji su izlagali na izložbama i imaju kakav takav pregled o onome što se događa u bonsai svijetu – ipak što je bonsai svijet za njih, regionalan, nacionalan ali ipak ograničen? I ovdje se uklapa isti fenomen. Oni gledaju u časopise i knjige i uspoređuju fotografije stabala iz cijeloga svijeta sa bonsaima koja su vidjeli u stvarnosti. Rezultat često izaziva samodopadnost čak i kod inače skromnih i oštroumnih ljudi.
Internet je povezao cijeli svijet zajedno, a posebno bonsai svijet, značajno je otvorio ljudima oči. Ali često to nije dovoljno zbog fenomena kojeg sam ovdje istaknuo.
Blind in one eye
by Walter Pall
Očekuje se da majka uvijek brani svog sina i da misli kako je on bolji nego što objektivno jest. Ovo je u ljudskoj prirodi i mi joj opraštamo.
Također se očekuje da generalno bonsai uzgajivači imaju više mišljenje o svojim stablima nego što bi objektivno trebali, ovo je u ljudskoj prirodi i mi im opraštamo.
Očekivano je da većina ljudi ima više mišljenje o bonsaima u svojoj državi nego što je to objektivno tako. Ovo je u ljudskoj prirodi i mi im opraštamo.
Ima nešto što me zaista pogodi kada sretnem inače razumne, inteligentne, kulturne i školovane ljude koji su potpuno nerazumni u ocjenjivanju svojih stabala. Da, u ljudskoj je prirodi da sam sebe teško sudiš ali ipak očekuje se da jaz između stvarnosti i osobnog doživljaja te stvarnosti ne bude toliko širok. Kod nekih ljudi je to tako jer su oni takvi, ali oni su u manjini. Zašto u bonsai svijetu ima puno ljudi koji su „slijepi na jedno oko“?
U Njemačkoj imamo ocjenjivačke izložbe već 20 godina. Velika njemačka konvencija je uvijek bila ocjenjivačka izložba čiji se rezultati objavljuju u klupskom magazinu a od nedavno i na internetu. Na svojim putovanjima često srećem ljude koji mi na dugo i na široko objašnjavaju kako je situacija grozna i kako neka njihova stabla ili barem ona bolja klupska bi sigurno dobila nagradu bilo gdje. Samo kada bi oni pokazali svoja drva. Kada pogledam ta stabla o kojima oni govore ja se počinjem ulizivati. Kako bih inače objasnio ovim inače razumnim osobama da su pogriješili, ne malo nego totalno!? U pravilu stabla koja mi pokažu ne bi mogla proći niti selekciju za izložbu zato što minimalni standardi za ulazak i osvajanje nagrade nisu zadovoljeni.
Zaključio sam da ima nešto više od ljudske prirode u ovome. Ovaj fenomen se pojavljuje kada ljudi imaju vrlo malo ili uopće nemaju dodir sa stvarnim bonsai svijetom osim preko fotografija. Svi smo mi imali određeno iskustvo da određeno stablo koje nas je oduševljavalo u stvarnosti nije izgledalo jako dobro na slici ili je izgledalo mediokritetski. To je zbog nekoliko razloga:
Razlozi koji leže u fotografijama:
- Vrlo je teško snimiti dobru fotografiju bonsaija isto kao i napraviti dobar portret osobe
- Čak i iskusni fotografi često naprave loše fotografije bonsaija
- Bonsai je 3d skulptura i često izgleda dobro zbog providnosti i dubine kompozicije. Fotografija je 2d i u njoj se gubi 3d i dubina.
- Često stablo koje nije tako dobro u stvarnosti izgleda dobro na fotografiji. To važi za stabla koja su oblikovana 2d. Fotografija prikazuje stablo točno onako kakvo je. Ono što je u stvarnosti mana na fotografiji nije.
- Zbog nedostatka zaista dobrih fotografija bonsaija često se moraju pokazivati zaista loše fotografije kako bi se nešto pokazalo.
Razlozi koje leže u promatraču:
- Ako osoba nije svjesna ovih fenomena ona će daleko više podcjenjivati bonsaije koje je vidjela samo na fotografijama. Imao sam ovaj deja-vu često kada ljudi koji misle da znaju određena stabla sa fotografija se onda zadive nad stablima kada ih prvi puta vide u stvarnosti.
- Sada su oni vidjeli svoja vlastita ali i stabla svojih prijatelja u stvarnosti. Kao što je rečeno i prije, u ljudskoj je prirodi da svoja stabla vide u ružičastom svjetlu i cijene ih više nego što to ona zaslužuju, to je u ljudskoj prirodi i to očekujemo. Bonsai dizajner mora imati viziju budućnosti svoga stabla, vizija je često toliko jaka da se stvarnost zanemaruje.
Sada kombinirajmo ovo dvoje:
- Stabla koja izgledaju lošije ili mnogo lošije nego što u stvarnosti zaista jesu se uspoređuju sa stablima koja u glavama bonsai entuzijasta izgledaju bolje nego što zaista jesu. Pojavljuje se ogromno odstupanje.
- Rezultat je da se jako često uspoređuju stabla koja se ne bi trebala uspoređivati bez puno razmišljanja. Ljudi uspoređuju stabla koja znaju iz stvarnosti sa stablima sa fotografija. Ako se točno ta stabla stave jedno pored drugoga trebalo bi biti očito gdje je razlika. Ali to se ne događa. Postoji puno razloga zašto se to ne događa i većinu treba poštovati. Ali usporedba se ipak događa. I ipak inače razumni ljudi dolaze do čudnih sudova. Ovo vrijedi čak i za ljude koji su izlagali na izložbama i imaju kakav takav pregled o onome što se događa u bonsai svijetu – ipak što je bonsai svijet za njih, regionalan, nacionalan ali ipak ograničen? I ovdje se uklapa isti fenomen. Oni gledaju u časopise i knjige i uspoređuju fotografije stabala iz cijeloga svijeta sa bonsaima koja su vidjeli u stvarnosti. Rezultat često izaziva samodopadnost čak i kod inače skromnih i oštroumnih ljudi.
Internet je povezao cijeli svijet zajedno, a posebno bonsai svijet, značajno je otvorio ljudima oči. Ali često to nije dovoljno zbog fenomena kojeg sam ovdje istaknuo.
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
[h=2]Bonsai - stabaoce u posudi[/h]
Bonsai ili bonsaj u doslovnom prevodu znači stabaoce u posudi. Poreklom je iz Kine odakle je prenesen u Japan gde je dalje razvijen i gde je dobio današnju formu. Za njegovo oblikovanje i uzgoj je potrebno mnogo više od same hortikulturne veštine. Veći je naglasak na umetničkim sklonostima samog uzgajivača. Osnovni princip je uzgojiti minijaturno stabaoce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u normalnoj veličini u prirodi.
Ljudi uzgajaju biljke u posudama hiljadama godina, zbog lepote cveta ili listova. Ali u Kini je, u doba Han dinastije, stvoren novi koncept - kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama, zvanih Penjing. Jedna od mnogih legendi govori kako je debeli car smatrao putovanje zamornim, pa je naredio da se minijaturna kopija njegovog carstva sagradi u dvorištu palate, kako bi sa prozora spavaće sobe, mogao videti ceo svoj posed. Želeći da sačuva njegovu jedinstvenost, car je naredio da se kao izdajnik pogubi svako ko pokuša da napravi nešto slično. Bila ona priča istinita ili ne, jedno je sigurno: posedovanje minijaturnih pejzaža bilo je statusni simbol.
Najstariji pisani dokument o bonsaima pronađen je u grobnici princa Žang Huai-a, koji je umro 706. godine za vreme Tang dinastije. Dve zidne slike u grobnici prikazuju sluge kako nose minijaturni pejzaž sa kamenjem i biljkama u posudi lotosovog oblika. Penjing je bio veoma cenjen tokom Song dinastije, 960. - 1279. godine, kada se je razvijao prema sofisticiranijem umetničkom obliku. Tada počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Ti prvi primerci imali su debla izrezbarena tako da liče na zmajeve i druge životinje. Zvali su se Pun-Sai. Tek u Muromači eri u 14. veku bonsai se popularizuje i zajedno sa origamijem, ikebanom, suisekima i čajnom ceremonijom Čado, postaje deo Japanske kulture. U 18. veku bonsai je na svom vrhuncu i veoma je cenjen. Pojedine tehnike su se ritualizovale, a smeštaj grana i debla određen je strogim pravilima.
Iz Japana bonsai se proširio na zapad krajem 19. veka. Izložbe bonsaija održane su u Parizu 1878, 1889, 1900, dok je prva velika održana u Londonu 1909. godine. Bonsai danas nije samo privilegija više klase, već se pretvorio u poznatu i priznatu hortikulturnu umetnost širom sveta.
Bonsai se može uzgojiti na više načina - iz semena, iz margote ili zakorenice, preoblikovanjem lončanice iz rasadnika, vađenjem pogodnog primerka iz prirode. Svaki od ovih načina ima prednosti i mane, a sam uzgajivač će odabrati onaj koji mu najviše odgovara. Uzgajanje iz semenke je svakako najdugotrajniji način. Prvi rezultati se vide tek nakon desetak godina. Važno je naglasiti da nije svako maleno stabaoce u plitkoj posudi bonsai. Malena i mlada stabaoca nisu bonsai - bonsai su patuljasata starija stabaoca.
Margotiranje je metoda ožiljavanja dela grane, koje se onda odvaja od stabla i dalje se uzgaja kao zasebna biljka. U rasadniku možete kupiti pogodnu biljku i orezivanjem je preoblikovati i nastaviti uzgajati kao bonsai. Idealno za početnike. Vađenje iz prirode je tehnika koja se ne preporučuje početnicima. U prirodi treba pronaći pogodan primerak (najbolje već zakržljali primerak usled teških životnih uslova) i pažljivo ga izvaditi.
Ljudi uzgajaju biljke u posudama hiljadama godina, zbog lepote cveta ili listova. Ali u Kini je, u doba Han dinastije, stvoren novi koncept - kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama, zvanih Penjing. Jedna od mnogih legendi govori kako je debeli car smatrao putovanje zamornim, pa je naredio da se minijaturna kopija njegovog carstva sagradi u dvorištu palate, kako bi sa prozora spavaće sobe, mogao videti ceo svoj posed. Želeći da sačuva njegovu jedinstvenost, car je naredio da se kao izdajnik pogubi svako ko pokuša da napravi nešto slično. Bila ona priča istinita ili ne, jedno je sigurno: posedovanje minijaturnih pejzaža bilo je statusni simbol.
Najstariji pisani dokument o bonsaima pronađen je u grobnici princa Žang Huai-a, koji je umro 706. godine za vreme Tang dinastije. Dve zidne slike u grobnici prikazuju sluge kako nose minijaturni pejzaž sa kamenjem i biljkama u posudi lotosovog oblika. Penjing je bio veoma cenjen tokom Song dinastije, 960. - 1279. godine, kada se je razvijao prema sofisticiranijem umetničkom obliku. Tada počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Ti prvi primerci imali su debla izrezbarena tako da liče na zmajeve i druge životinje. Zvali su se Pun-Sai. Tek u Muromači eri u 14. veku bonsai se popularizuje i zajedno sa origamijem, ikebanom, suisekima i čajnom ceremonijom Čado, postaje deo Japanske kulture. U 18. veku bonsai je na svom vrhuncu i veoma je cenjen. Pojedine tehnike su se ritualizovale, a smeštaj grana i debla određen je strogim pravilima.
Iz Japana bonsai se proširio na zapad krajem 19. veka. Izložbe bonsaija održane su u Parizu 1878, 1889, 1900, dok je prva velika održana u Londonu 1909. godine. Bonsai danas nije samo privilegija više klase, već se pretvorio u poznatu i priznatu hortikulturnu umetnost širom sveta.
Bonsai se može uzgojiti na više načina - iz semena, iz margote ili zakorenice, preoblikovanjem lončanice iz rasadnika, vađenjem pogodnog primerka iz prirode. Svaki od ovih načina ima prednosti i mane, a sam uzgajivač će odabrati onaj koji mu najviše odgovara. Uzgajanje iz semenke je svakako najdugotrajniji način. Prvi rezultati se vide tek nakon desetak godina. Važno je naglasiti da nije svako maleno stabaoce u plitkoj posudi bonsai. Malena i mlada stabaoca nisu bonsai - bonsai su patuljasata starija stabaoca.
Margotiranje je metoda ožiljavanja dela grane, koje se onda odvaja od stabla i dalje se uzgaja kao zasebna biljka. U rasadniku možete kupiti pogodnu biljku i orezivanjem je preoblikovati i nastaviti uzgajati kao bonsai. Idealno za početnike. Vađenje iz prirode je tehnika koja se ne preporučuje početnicima. U prirodi treba pronaći pogodan primerak (najbolje već zakržljali primerak usled teških životnih uslova) i pažljivo ga izvaditi.
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="class: careertitle"]Oblikovanje bonsai drveća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Kod oblikovanja bonsai drveća trebali bi se pridržavati slijedećih pravila: [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Od dvije grane na istoj visini koje na deblu stoje jedna nasuprot drugoj, jednu treba ukloniti.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Dovoljno je, ovisno o visini biljke, ostaviti 3 do 5 glavnih grana.
- Grane na deblu moraju stajati naizmjenično.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Od dvije grane koje stoje jedna iznad druge, jednu treba ukloniti. [/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Od dvije grane koje rastu blizu, jedna pored druge, jednu treba ukloniti.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Grane ili postrane grane koje se križaju s deblom ili nelijepo rastu prema gore ili prema dolje treba ukloniti.
- Grane koje se moraju potpuno ukloniti, treba odrezati uza samo deblo.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Ako grane treba samo prikratiti, rez treba napraviti dijagonalno, tako da je površina reza okrenuta prema gore.[/FONT]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Alat za oblikovanje bonsai drveća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]1. Kliješta za sječu grana 2. Kliješta za sječu žice 3. Škare za sječu korijena 4. Škare za sječu tanjih grana koje su nedostupne 5. Pinceta za defolijaciju, tj. odstranjivanje lišća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Pravilno odstranjivanje grana [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Odstranjivanje grane koja stoji točno iznad druge i time narušava izgled. Na drvetu uvijek ostavljamo po mogućnosti neparan broj grana. [/TD]
[TD="class: slova"]Odstranjivanje suvišne grane. Upotrebljavamo što oštrije škare ili kliješta. [/TD]
[TD="class: slova"]Odstranjivanje suvišne grane. Obratiti pozornost da rez bude što pravilniji. [/TD]
[TD="class: slova"]Uklanjanje suvišnih izbojaka na juniperusu (borovici). Vršimo to zakidanjem sa rukom ili škarama. [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Primjer uklanjanja izbojaka na thuji. [/TD]
[TD="class: slova"]Primjer uklanjanja grane na boru. [/TD]
[TD="class: slova"]Rezanje tkz. svijeća na boru. [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Primjeri kako iz sadnice kupljene u rasadniku oblikovati bonsai [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"][FONT=Geneva, Arial, Helvetica, san-serif][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Kod kupovine biljke iz rasadnika moramo obratiti pozornost da je biljka zdravog izgleda ( kod[/FONT] [FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]četinjača boja iglica mora biti tamno-zelene ili svijetlo-zelene boje ), korijen biljke mora biti [/FONT][/FONT][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]dobro razvijen, a ako želimo oblikovati bonsai na stijeni, korijen mora biti što duži ( za bonsai na stijeni pogodnije su biljke koje su rasle na otvorenom, a ne u posudi ).[/FONT][/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TR]
[TD="class: careertitle"]Oblikovanje bonsai drveća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Kod oblikovanja bonsai drveća trebali bi se pridržavati slijedećih pravila: [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Od dvije grane na istoj visini koje na deblu stoje jedna nasuprot drugoj, jednu treba ukloniti.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Dovoljno je, ovisno o visini biljke, ostaviti 3 do 5 glavnih grana.
- Grane na deblu moraju stajati naizmjenično.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Od dvije grane koje stoje jedna iznad druge, jednu treba ukloniti. [/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Od dvije grane koje rastu blizu, jedna pored druge, jednu treba ukloniti.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Grane ili postrane grane koje se križaju s deblom ili nelijepo rastu prema gore ili prema dolje treba ukloniti.
- Grane koje se moraju potpuno ukloniti, treba odrezati uza samo deblo.[/FONT]
[FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]- Ako grane treba samo prikratiti, rez treba napraviti dijagonalno, tako da je površina reza okrenuta prema gore.[/FONT]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Alat za oblikovanje bonsai drveća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]1. Kliješta za sječu grana 2. Kliješta za sječu žice 3. Škare za sječu korijena 4. Škare za sječu tanjih grana koje su nedostupne 5. Pinceta za defolijaciju, tj. odstranjivanje lišća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Pravilno odstranjivanje grana [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Odstranjivanje grane koja stoji točno iznad druge i time narušava izgled. Na drvetu uvijek ostavljamo po mogućnosti neparan broj grana. [/TD]
[TD="class: slova"]Odstranjivanje suvišne grane. Upotrebljavamo što oštrije škare ili kliješta. [/TD]
[TD="class: slova"]Odstranjivanje suvišne grane. Obratiti pozornost da rez bude što pravilniji. [/TD]
[TD="class: slova"]Uklanjanje suvišnih izbojaka na juniperusu (borovici). Vršimo to zakidanjem sa rukom ili škarama. [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Primjer uklanjanja izbojaka na thuji. [/TD]
[TD="class: slova"]Primjer uklanjanja grane na boru. [/TD]
[TD="class: slova"]Rezanje tkz. svijeća na boru. [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Primjeri kako iz sadnice kupljene u rasadniku oblikovati bonsai [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"][FONT=Geneva, Arial, Helvetica, san-serif][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Kod kupovine biljke iz rasadnika moramo obratiti pozornost da je biljka zdravog izgleda ( kod[/FONT] [FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]četinjača boja iglica mora biti tamno-zelene ili svijetlo-zelene boje ), korijen biljke mora biti [/FONT][/FONT][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]dobro razvijen, a ako želimo oblikovati bonsai na stijeni, korijen mora biti što duži ( za bonsai na stijeni pogodnije su biljke koje su rasle na otvorenom, a ne u posudi ).[/FONT][/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
Pinus nigra (Crni bor)
[/TD][TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 20%"][/TD]
[TD="width: 20%"]
[/TD]
[TD="width: 20%"]
[/TD]
[TD="width: 20%"]
[/TD]
[TD="width: 20%"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD="width: 20%"][/TD]
[TD="width: 20%"]
[TD="width: 20%"]
[TD="width: 20%"]
[TD="width: 20%"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
Picea pungens Glauca (Srebrna smreka)
[/TD][TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 20%"][/TD]
[TD="width: 19%"]
[/TD]
[TD="width: 21%"]
[/TD]
[TD="width: 20%"]
[/TD]
[TD="width: 20%"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD="width: 20%"][/TD]
[TD="width: 19%"]
[TD="width: 21%"]
[TD="width: 20%"]
[TD="width: 20%"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
Picea pungens (Smreka)
[/TD][TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 20%"] [/TD]
[TD="width: 19%"]
[/TD]
[TD="width: 21%"]
[/TD]
[TD="width: 20%"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD="width: 20%"] [/TD]
[TD="width: 19%"]
[TD="width: 21%"]
[TD="width: 20%"]
[/TR]
[/TABLE]
[/TR]
[/TABLE]
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 89%"]
[TD="width: 11%"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TR]
[TD="width: 89%"]
[TABLE]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja, width: 28%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Strogo uspravni oblik [/FONT][/TD]
[TD="class: slova, width: 61%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo je uspravno i ravno, grane su raspoređene jednakomjerno na sve strane oko stabla[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja, width: 11%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]chokkan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Kaskada ili viseći oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo visi povijeno preko ruba vaze prema dolje, grane su nepravilno raspoređene, a rastu vodoravno ili u smjeru nagiba stabla[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]kengai[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Slobodno uspravni oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo u osnovici lagano nagnuto, najviše dvostruko povijeno, raste prema gore, povijenost u gornjem dijelu je manja, grane ravnomjerno raspoređene na stablu[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]moyogi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Stjenoviti oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]drvo je izraslo iznad stijene a njegovo korijenje preko stijene prodire u zemlju[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]ishitsuki[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Polukaskada ili poluviseći oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]kao kaskadni ili viseći oblik, ali stablo ne visi nego strši vodoravno preko ruba vaze[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]han kengai[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Nagnuti osnovni oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo je nagnuto, vrhom pokazuje na drugu stranu[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]shakan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Stablo blizanaca[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]dva stabla različite visine rastu iz istog korijena[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]sokan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Vjetrom šibani oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo nagnuto, naročito njegov vrh, grane više ili manje jednakomjerno raspoređene na stablu, ali sve u smjeru nagiba stabla[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]fukinagashi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Lepezasti ili metlasti oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo uspravno, ravno, grane rastu više, manje iz jednog mjesta, slično lepezi ili brezovoj metli[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]hokidachi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Trostruko stablo[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stabla različite debljine rastu iz jednog korijena[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]sankan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Višestruko stablo[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]više stabala raste iz jednog korijena[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]kabudachi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Oblik splavi[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]iz stabla koje ravno leži na zemlji, grane rastu uspravno pa tako stvaraju dojam pojedinačnih stabala[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]ikadabuki[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Oblik šume[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]više malih stabala različite debljine, zbog toga najčešće i različite starosti, posađeno je zajedno kako bi se dobio utisak da se radi o šumi[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]yose-uye[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Oblik učenjaka ili literata[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo se lagano povija ukoso i raste visoko prema gore, a grane
ima samo u svojoj gornjoj četvrtini ili trećini[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]bunjin-gi[/FONT][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja, width: 28%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Strogo uspravni oblik [/FONT][/TD]
[TD="class: slova, width: 61%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo je uspravno i ravno, grane su raspoređene jednakomjerno na sve strane oko stabla[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja, width: 11%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]chokkan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Kaskada ili viseći oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo visi povijeno preko ruba vaze prema dolje, grane su nepravilno raspoređene, a rastu vodoravno ili u smjeru nagiba stabla[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]kengai[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Slobodno uspravni oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo u osnovici lagano nagnuto, najviše dvostruko povijeno, raste prema gore, povijenost u gornjem dijelu je manja, grane ravnomjerno raspoređene na stablu[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]moyogi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Stjenoviti oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]drvo je izraslo iznad stijene a njegovo korijenje preko stijene prodire u zemlju[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]ishitsuki[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Polukaskada ili poluviseći oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]kao kaskadni ili viseći oblik, ali stablo ne visi nego strši vodoravno preko ruba vaze[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]han kengai[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Nagnuti osnovni oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo je nagnuto, vrhom pokazuje na drugu stranu[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]shakan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Stablo blizanaca[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]dva stabla različite visine rastu iz istog korijena[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]sokan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Vjetrom šibani oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo nagnuto, naročito njegov vrh, grane više ili manje jednakomjerno raspoređene na stablu, ali sve u smjeru nagiba stabla[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]fukinagashi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Lepezasti ili metlasti oblik[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo uspravno, ravno, grane rastu više, manje iz jednog mjesta, slično lepezi ili brezovoj metli[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]hokidachi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Trostruko stablo[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stabla različite debljine rastu iz jednog korijena[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]sankan[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Višestruko stablo[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]više stabala raste iz jednog korijena[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]kabudachi[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Oblik splavi[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]iz stabla koje ravno leži na zemlji, grane rastu uspravno pa tako stvaraju dojam pojedinačnih stabala[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]ikadabuki[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Oblik šume[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]više malih stabala različite debljine, zbog toga najčešće i različite starosti, posađeno je zajedno kako bi se dobio utisak da se radi o šumi[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]yose-uye[/FONT][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Oblik učenjaka ili literata[/FONT][/TD]
[TD="class: slova"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]stablo se lagano povija ukoso i raste visoko prema gore, a grane
ima samo u svojoj gornjoj četvrtini ili trećini[/FONT][/TD]
[TD="class: poglavlja"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]bunjin-gi[/FONT][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD="width: 11%"]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Chokkan[/TD]
[TD]Kengai[/TD]
[TD]Moyogi[/TD]
[TD]Ishitsuki[/TD]
[TD]Han-kengai[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Shakan[/TD]
[TD]Bunjin-gi[/TD]
[TD]Fukinagashi[/TD]
[TD]Hokidachi[/TD]
[TD]Ikadabuki[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Kabudachi[/TD]
[TD]Sankan[/TD]
[TD]Yose-ue[/TD]
[TD]Sokan[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Chokkan[/TD]
[TD]Kengai[/TD]
[TD]Moyogi[/TD]
[TD]Ishitsuki[/TD]
[TD]Han-kengai[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Shakan[/TD]
[TD]Bunjin-gi[/TD]
[TD]Fukinagashi[/TD]
[TD]Hokidachi[/TD]
[TD]Ikadabuki[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Kabudachi[/TD]
[TD]Sankan[/TD]
[TD]Yose-ue[/TD]
[TD]Sokan[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TR]
[/TABLE]
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
[TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: careertitle"][/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: careertitle"]Jin i Shari [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 87%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Drveće u prirodi je izloženo vremenskim i atmosferskim utjecajima, kao i utjecajima insekata i ostalih životinja. Možemo vidjeti stabla sa oštećenom korom, slomljenim granama ili rupama nastalim od insekata i životinja. Da bismo to dočarali u bonsai oblikovanju, postoji posebna tehnika postaravanja stabla, jin i shari. Pojednostavljeno, jin tehnika je obrada samo grana a shari tehnika je obrada cijeloga drveta. Poslije obrade, bilo grane ili cijeloga drveta, rane premazujemo sa posebnom otopinom sumpora i živoga vapna. Premazivanje rana ponavljamo svakih 3-6 mjeseci.[/FONT][/TD]
[TD="width: 13%"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: careertitle, width: 86%"]Otopina sumpora i živoga vapna za Jin i Shari: [/TD]
[TD="width: 14%"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: slova, width: 82%"]25 g živoga vapna
50 g sumpora u prahu
200 ml vode
Živo vapno i sumpor u prahu svako posebno izmješamo sa 100 ml vode. Poslije toga sve zajedno kuhamo u posudi na laganoj vatri, uz neprestano miješanje. OPREZ: Kuhati u prozračnoj prostoriji, zbog neugodnoga mirisa.
* živo vapno se može kupiti u trgovinama građevinskim materijalom i sl.
* sumpor se može kupiti u ljekarnama[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: careertitle"][/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: careertitle"]Jin i Shari [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 87%"][FONT=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Drveće u prirodi je izloženo vremenskim i atmosferskim utjecajima, kao i utjecajima insekata i ostalih životinja. Možemo vidjeti stabla sa oštećenom korom, slomljenim granama ili rupama nastalim od insekata i životinja. Da bismo to dočarali u bonsai oblikovanju, postoji posebna tehnika postaravanja stabla, jin i shari. Pojednostavljeno, jin tehnika je obrada samo grana a shari tehnika je obrada cijeloga drveta. Poslije obrade, bilo grane ili cijeloga drveta, rane premazujemo sa posebnom otopinom sumpora i živoga vapna. Premazivanje rana ponavljamo svakih 3-6 mjeseci.[/FONT][/TD]
[TD="width: 13%"]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]
[TD]
[TD]
[TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
Jin
[/TD][TD]
Shari
[/TD][TD]
Premazivanje
[/TD][TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: careertitle, width: 86%"]Otopina sumpora i živoga vapna za Jin i Shari: [/TD]
[TD="width: 14%"]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: slova, width: 82%"]25 g živoga vapna
50 g sumpora u prahu
200 ml vode
Živo vapno i sumpor u prahu svako posebno izmješamo sa 100 ml vode. Poslije toga sve zajedno kuhamo u posudi na laganoj vatri, uz neprestano miješanje. OPREZ: Kuhati u prozračnoj prostoriji, zbog neugodnoga mirisa.
* živo vapno se može kupiti u trgovinama građevinskim materijalom i sl.
* sumpor se može kupiti u ljekarnama[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 87%"][/TD]
[TD="width: 13%"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: careertitle"]Presađivanje bonsai drveća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Bonsai drveće se presađuje kada je u fazi mirovanja, tj. od kasne jeseni do ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Kod listopadnog drveća vrijeme za presađivanje je bolje uočljivo, zbog opadanja lišća, dok je kod crnogorice teže uočljivo. Mlađe biljke presađujemo svake dvije godine, a starije svake tri ili četiri. Kod presađivanja pridržavamo se slijedećih pravila:[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR="class: slova"]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Odabir posude za presađivanje [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Na donjoj slici je vidljivo kako možemo izabrati posudu za određeni stil bonsai drveta: [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Kvalitetna mješavina zemlje za presađivanje bonsai drveća sadrži: [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Priprema bonsai posude [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Napomena[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] - Ako je tlo u posudi, ukojoj uzgajamo primjerke drvenastih vrsta , vlažno i bogato organskim tvarima, može se očekivati da će prirast korijena biti malen jer u tlu nedostaje zraka (koji je potreban za optimalno iskorištavanje vode i minerala iz tla).
- Ako je tlo previše siromašno hranjivim materijalima, ubrzo korijenje gubi vitalnost, a stopa njegovog prirasta se naglo smanjuje.
- Ako je tlo pretežno suho, tada se korijenje izdužuje i postaje vretenasto zbog potrage za vodom i mineralima.
- U veoma bogatom tlu izbojna snaga korijenja je velika i žile rastu neposredno uz stijenke posude, odozgo prema dolje, tako da središnji dio posude ostaje neiskorišten.
- Ako je stopa potrošnje tla u posudi mnogo manja od stope prirasta korijena, tada zbog zbijanja čestica tla supstrat u posudi može postati tvrd i nepropustan za vodu i za daljnji prirast korijena.
- Aktivnosti korijena koje su vezane za uzimanje vode i minerala iz tla znatno su otežane ili potpuno zaustavljene ako je temperatura u posudi niža od 2 C ili viša od 30 C.
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Primjer obrade korijena prije presađivanja [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TR]
[TD="width: 87%"][/TD]
[TD="width: 13%"]
[/TR]
[TR]
[TD="class: careertitle"]Presađivanje bonsai drveća [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Bonsai drveće se presađuje kada je u fazi mirovanja, tj. od kasne jeseni do ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Kod listopadnog drveća vrijeme za presađivanje je bolje uočljivo, zbog opadanja lišća, dok je kod crnogorice teže uočljivo. Mlađe biljke presađujemo svake dvije godine, a starije svake tri ili četiri. Kod presađivanja pridržavamo se slijedećih pravila:[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR="class: slova"]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]
[TABLE]
[TR]
[TD]- presađivati biljku u hladovini, nikako ne na otvorenom suncu
- biljku u što kraćem vremenu presaditi
- poslije presadnje biljku obilno zaliti
- ne prihranjivati biljku dok se ne utvrdi da je biljka podnijela presađivanje
- poslije presadnje svakodnevno obilno zalijevati
- biljku poslije presađivanja držati na sjenovitom mjesu, nikako ne na izravnom suncu[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD]- presađivati biljku u hladovini, nikako ne na otvorenom suncu
- biljku u što kraćem vremenu presaditi
- poslije presadnje biljku obilno zaliti
- ne prihranjivati biljku dok se ne utvrdi da je biljka podnijela presađivanje
- poslije presadnje svakodnevno obilno zalijevati
- biljku poslije presađivanja držati na sjenovitom mjesu, nikako ne na izravnom suncu[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Odabir posude za presađivanje [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Na donjoj slici je vidljivo kako možemo izabrati posudu za određeni stil bonsai drveta: [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Kvalitetna mješavina zemlje za presađivanje bonsai drveća sadrži: [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD="class: slova"]- treset 30%
- glina 20%
- pijesak 20%
- crnica 30%
-- ph vrijednost zemlje: 6,0 - 7,0 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD="class: slova"]- treset 30%
- glina 20%
- pijesak 20%
- crnica 30%
-- ph vrijednost zemlje: 6,0 - 7,0 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Priprema bonsai posude [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 28%"]
[/TD]
[TD="width: 27%"]
[/TD]
[TD="width: 45%"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Na dno posude, tj. na rupicu za odvodnju vode postavljamo žičanu mrežicu, toliku da prekrije čitavu rupicu. [/TD]
[TD="class: slova"]1. krupniji pijesak ili komadići cigle
2. mješavina zemlje za bonsai
3. mahovina [/TD]
[TD="class: slova"]Ako posuda nema nogice, dobro je ispod nje postaviti potpornje, da višak vode slobodno otječe. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD="width: 28%"]
[TD="width: 27%"]
[TD="width: 45%"]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Na dno posude, tj. na rupicu za odvodnju vode postavljamo žičanu mrežicu, toliku da prekrije čitavu rupicu. [/TD]
[TD="class: slova"]1. krupniji pijesak ili komadići cigle
2. mješavina zemlje za bonsai
3. mahovina [/TD]
[TD="class: slova"]Ako posuda nema nogice, dobro je ispod nje postaviti potpornje, da višak vode slobodno otječe. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Napomena[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] - Ako je tlo u posudi, ukojoj uzgajamo primjerke drvenastih vrsta , vlažno i bogato organskim tvarima, može se očekivati da će prirast korijena biti malen jer u tlu nedostaje zraka (koji je potreban za optimalno iskorištavanje vode i minerala iz tla).
- Ako je tlo previše siromašno hranjivim materijalima, ubrzo korijenje gubi vitalnost, a stopa njegovog prirasta se naglo smanjuje.
- Ako je tlo pretežno suho, tada se korijenje izdužuje i postaje vretenasto zbog potrage za vodom i mineralima.
- U veoma bogatom tlu izbojna snaga korijenja je velika i žile rastu neposredno uz stijenke posude, odozgo prema dolje, tako da središnji dio posude ostaje neiskorišten.
- Ako je stopa potrošnje tla u posudi mnogo manja od stope prirasta korijena, tada zbog zbijanja čestica tla supstrat u posudi može postati tvrd i nepropustan za vodu i za daljnji prirast korijena.
- Aktivnosti korijena koje su vezane za uzimanje vode i minerala iz tla znatno su otežane ili potpuno zaustavljene ako je temperatura u posudi niža od 2 C ili viša od 30 C.
[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: poglavlja"]Primjer obrade korijena prije presađivanja [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 24%"]
[/TD]
[TD="width: 24%"]
[/TD]
[TD="width: 19%"]
[/TD]
[TD="width: 33%"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Pažljivo vadimo bonsai drvo iz posude [/TD]
[TD="class: slova"]Primjer dobro izvađenog bonsai drveta [/TD]
[TD="class: slova"]Odstranjujemo višak zemlje sa korijena. Za to nam mogu poslužiti male grabljice ili slično. [/TD]
[TD="class: slova"]Sa škarama skraćujemo korijen za jednu trećinu (uvjetno), također odstranimo i svaki jako zadebljani korijen. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD][TR]
[TD="width: 24%"]
[TD="width: 24%"]
[TD="width: 19%"]
[TD="width: 33%"]
[/TR]
[TR]
[TD="class: slova"]Pažljivo vadimo bonsai drvo iz posude [/TD]
[TD="class: slova"]Primjer dobro izvađenog bonsai drveta [/TD]
[TD="class: slova"]Odstranjujemo višak zemlje sa korijena. Za to nam mogu poslužiti male grabljice ili slično. [/TD]
[TD="class: slova"]Sa škarama skraćujemo korijen za jednu trećinu (uvjetno), također odstranimo i svaki jako zadebljani korijen. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TR]
[/TABLE]