LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
preporuke za izradu i korišćenje blatnih maltera za
Priručnik o održavanju i unapređenju zaštićenih spomeničkih celina
Kluba Mladih arhitekata Arhitektonskog fakulteta u Beogradu,
nakon Letnje škole arhitekture u Baču

Pre pripreme zemlje za izradu blatnih maltera, neophodno je uraditi neke osnovne testove, kako bismo utvrdili karakteristike zemlje kojom raspolažemo. Postoje terenski i laboratorijski testovi – prvi su brzi i jednostavni, a drugi precizniji, ali mnogo skuplji i duži za izradu. Ovde ćemo se fokusirati na terenskim testovima sa zemljom.​
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
TESTOVI SA ZEMLJOM
Gotovo svaka zemlja pogodna je za građenje. Naravno, bilo bi idealno da koristimo zemlju koja se nalazi na samom terenu na kome gradimo, kako bismo izbegli troškove transporta.Takođe, potrebno je da zemlja koju koristimo nije iz organskog sloja, nego izvađena sa dubine od minimalno jedan metar ispod površine.
Za svaki uzorak neophodno je zapisati mesto i datum, kao i dubinu sa koje je uzet.
Skica 1 : slojevi zemlje Skica 2 : uzorak zemlje​
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Neki od osnovnih testova su :
1.posmatranje i dodir - cilj ovog testa je identifikacija granulometrije zemlje. Gledanjem identifikujemo kamenje i krupne peskove. Dodirom identifikujemo fine peskove.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
2.ispiranje vodom, pri čemu nam ostaje jedna masa glina i mulja.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
3.miris, koji nam služi za identifikaciju prisustva organskih materija; i ukoliko postoje, ne bi trebalo korisitit je za gradnju.
4.pranje ruku, čime se potvrđuje prisustvo gline i mulja. Ako se voda teško spira sa ruku, znači da sadrži gline i mulj. Ako se teško skida i sa noktiju, to nam govori o prisustvu glina.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
5.pločice imaju za cilj testiranje otpornosti uzorka na suvo i procenat skupljanja glina. Potrebno je napraviti dva ili tri uzorka zemlje u obliku okrugle pločice 1cm visine, ostaviti ih da se potpuno osuše. Nakon sušenja, proveravamo otpornost lomljenjem uzorka : ako nema skupljanja, a lako se lomi – zemlja je peskovita. Ako ima skupljanja i lako se lomi – zemlja je muljevita. Ako se znanto skupio, a teško ga je slomiti – zemlja je glinovita.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
6.test cigare, čime se određuje procenat glina u zemlji. Napraviti uzorak u plastičnom stanju dužine 20-ak cm. Od njega napraviti cigaru debljine 3cm i blago pogurati sa glatke površine (kraja stola) u prazno. Izmeriti dužinu slomljenog dela. Ako je manja od 5cm, zemlja je peskovita. Ako je veća od 20cm, zemlja je glinovita. Ako je izmedju 10 i 15cm, zemlja ima zadovoljavajuć procenat glina za gradnju.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
7.test flaše, čiji je cilj odrediti proporciju čestica u zemlji. U providnu bocu nasuti ¼ zemlje i ¾ vode i dobro izmešati. Zatim ostaviti da se slegne, sve dok voda ne bude opet čista. Izmeriti visinu uzorka, i visinu svakog pojedinačnog sloja, kako bismo odredili procenat čestica u zemlji.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Sve ove testove radimo kako bismo utvrdili kakva je zemlja koju imamo, i koja njena svojstva treba korigovati, kako bismo je prilagodili onome što sa njom želimo da radimo. Jer ako znamo da ima previše gline, znaćemo da će biti teško raditi sa njom, da će se lepiti, a pri sušenju pucati i na taj način ostaviti pukotine, koje će smanjiti otpornost materijala, u koji će lakše ući voda, i čiji je, generalno, životni vek biti mnogo kraći. Tada ćemo joj neki od stabilizatora, i to u odgovarajućem procentu, koji ćemo dobiti testovima.
Dalje, mnogo zavisi i od toga šta sa zemljom želimo da radimo: ako ćemo je nabijati, uglavnom je koristimo takvu kakvu je u prirodi nađemo; ako pravimo ćerpič – cigle od nepečene zemlje, dodavaćemo joj vodu i plevu; blato za pleter pripremamo na sličan način. Ukoliko želimo da pravimo blatne maltere (što je predmet ovog rada), potrebno je zemlju posebno pripremiti i uraditi različite ogledne testove.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
BLATNI MALTERI
Koriste se za i za spajanje elemenata prilikom izrade zida (čerpić) ili kao završna obrada.
Obrada površina zemljom i prirodnim materijalima jedan je od veoma korišćenih metoda danas u svetu; i jedan od vrlo interesantnih načina ponovnog uvođenja i vraćanja zemlje u ove krajeve. Osnovna uloga ovog sloja je zaštita zida od nepogoda i šokova, produženje veka trajanja, poboljšanje izgleda zida kako bi se sakrili nedostaci grubih radova, u davanju prijatne boje, i povećanju termičke udobnosti.
Dobar završni sloj treba dobro da prianja za podlogu, da bude dovoljno elastičan da, bez pucanja, primi eventualne deformacije podloge, da bude nepromočiv za kišu, da dozvoli regulaciju vode i vlage u zidu, da bude otporan na mraz, i na kraju, da bojom i teksturom bude u skladu sa okruženjem.
Potrebno je : pripremiti površinu, zatim se odlučiti za jednoslojno ili višeslojno nanošenje, i na kraju za dekoraciju. Dekoracija nije sama sebi cilj ali, igrajući se formom, reljefom, prirodnim pigmentima, svetlom i senkom, zidovi mogu postati svojevrsna umetnička dela.
1. Priprema podloge
Pre pripreme, potrebno je da znamo od čega je zid na koga želimo da nanosimo blatni malter, i u kakvom se stanju nalazi. Da li postoje pukotine, i koji je razlog njihovog nastanka – da li zbog procesa sleganja, odnosa između različitih materijala … Kakav je kvalitet izvedenih zidova – da li su pravi, ima li rupa / pukotina koje treba zapušiti, da li se javlja vlaga i ’cvetanje’ zidova zbog prisustva soli, zatim koji su njihovi uzroci, i da li su tretirani.
Tek tada prelazimo na pripremu podloge : prvo očistimo zid, zatim zapušimo rupe (ako je moguće – istim materijalom od koga je i podloga.) Takođe, ako nam je podloga heterogena (ako imamo drvene elemente koje takođe želimo prekriti blatnim malterom), potrebno je pokriti ih jutom ili mrežom, kako prilikom sušenja ne bi došlo do pucanja, zbog toga što svaki materijal drugačije ’radi’.
Ukoliko je podloga glatka, potrebno je, na neki način, pospešiti prianjanje (da li hrapavljenjem, nanošenjem sloja za mehaničko prianjanje, ili postaviti neku drugu podlogu, kao što su ploče od trske i slično (koje ujedno poboljšavaju i izolaciju zida.) Ukoliko je podloga apsorbujuća, potrebno je prethodno je nakvasiti, kako ne bi upila vodu iz maltera.
 
Natrag
Top