- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.979
100 najmoćnijih žena u Srbiji
Blic 14.12.2009 09:05
Kriterijumi kojima se rukovodimo praveći liste moćnih: - lakoća ostvarivanja ciljeva - prepoznatljivost u javnosti - finansijski i politički uticaj - lični autoritet i ugled institucije koju predstavljaju - lična harizma
1. Draginja Đurić (2)
Predsednica Izvršnog odbora „Banke Inteze“ po šesti put zaredom proglašena je za bankara godine u izboru britanskog finansijskog magazina „Finance Central Europe“. Na čelu je od 2001. i pod njenim vođstvom banka je postala vodeći igrač na finansijskom tržištu. Tvrdi da nikada nije osetila da je diskriminisana zato što je žena. Jedan od poslovnih idola joj je Dejvid Rokfeler, kod kojeg posebno ceni privrženost dobrotvornom radu. „Banka Inteza“ uložila je prošle godine 1,6 miliona evra za programe iz oblasti kulture, sporta, zdravstva, edukacije i humanitarne pomoći. Pored obaveza u banci, obavlja i funkciju predsednika UO Udruženja banaka Srbije.
2. Snežana Malović (26)
Ministarka pravde biće upamćena po dve stvari - kao najmlađi ministar i kao prva trudnica u Vladi. Ali kada se bude povlačila crta, Snežana Malović će pre svega biti prepoznata kao žestoki reformator koji ne priznaje prepreke. Svesna da Evropa nije samo geografski pojam već i sistem vrednosti, dala je svoj maksimum da se usvoji obiman set zakona neophodnih za približavanje Uniji, zbog čega je u Briselu dobila pohvalu kao najzaslužnija za stavljanje Srbije na belu šengen listu. U Italiji joj je dodeljena nagrada „Đanfranko Merli“. Kriminalne grupe planirale su da je ubiju prilikom odlaska u porodilište. Nije poklekla.
3. Sonja Liht (1)
Predsednica Fonda za političku izuzetnost, predsednica Spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova i predsednica UO „Politika“ poseduje daleko veću moć nego što bi se moglo pomisliti kada se pogledaju organizacije kojima predsedava. Zlonamerni će reći da ta snaga potiče od dobrih odnosa sa predsednikom Srbije, ali bi ti trebalo detaljnije da pogledaju biografiju gospođe Liht i oslušnu šta o njenim sposobnostima kažu u svetu. Kao članica Spoljnopolitičkog saveta podržavala je strateško partnerstvo sa Kinom, popravljanje odnosa sa Amerikom, približavanje Evropi. Njen uticaj na formiranje spoljne politike je vanredan.
4. Hildegard Gacek (4)
Od svih žena na listi možda je direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) najmanje prisutna u javnosti, ali to nikako ne umanjuje njen značaj i moć. Samo za 2010. godinu najavila je nove kredite u iznosu od 400 do 500 miliona evra. Banka je ukupno od 2001. investirala 1,7 milijardi evra kroz kredite u oko sto projekata. Zahvaljujući povoljnim kreditima domaćim bankama, izbegnuti su teži efekti ekonomske krize. EBRD je najavio da će uložiti 4,6 milijardi dinara za dokapitalizaciju „Komercijalne banke“. Pre dolaska u Beograd, Gacekova je tokom karijere duge 25 godina znanje i iskustvo sticala u Velikoj Britaniji, na Kavkazu i u Rumuniji.
5. Milka Forcan (3)
Potpredsednica „Delta holdinga“ proteklu godinu provela je na relaciji Beograd-Brisel-Vašington radeći ono što najbolje ume - predstavljajući kompaniju u pozitivnom svetlu. Osim po poslovnoj sposobnosti i znanju, Milka Forcan je pre svega sinonim za stil i kreativnost. Kao šef Kancelarije za međunarodne odnose „Delte“ učestvovala je na svetskom ekonomskom forumu u Davosu, bila je gost na balu kod predsednika Obame, u Briselu je organizovala konferenciju srpskih biznismena i evropskih zvaničnika. Postala je idol mladih - na „Fejsbuku“ postoji njen klub obožavalaca, a informacije o karijeri i privatnom životu mogu se naći na internet enciklopediji Wikipedia.
6. Ivana Veselinović (6)
Za razliku od Milke Forcan, druga potpredsednica „Delta holdinga“ nije u centru medijske pažnje, što ne znači da je i manje moćna. Direktor kompanije prepustio joj je da upravlja Lukom Beograd, jednim od najvećih, ali i najkontroverznijih projekata „Delte“. Urođenom smirenošću i istrajnošću do sada je uspela da se izbori sa nedaćama, a ono što je najavila kao budućnost Luke Beograd zvuči impresivno - poslovno-stambeni objekat „Grad na vodi“ po zamisli čuvenog arhitekte Danijela Libeskinda, koji bi trebalo da nikne za 15 do 18 godina. Prva je žena član Srpskog poslovnog kluba „Privrednik“, najjače grupacije privrednika u zemlji.
7. Jelena Drakulić-Petrović (8)
Generalna direktorka najveće medijske kuće u našoj zemlji „Ringier Srbija”, koja izdaje „Blic”, besplatni dnevnik „24 sata”, tabloid „Alo!” i tiražne nedeljnike „Blic ženu” i „Puls”, ovu godinu sigurno će pamtiti po kupovini NIN-a. Krajem godine, urađen je kompletan redizajn magazina tako da NIN sada može da ide u korak sa najmodernijim svetskim izdanjima te kategorije. Čitaoci su to prepoznali, pa je i tiraž magazina znatno skočio. Kada se zna da i ostala izdanja „Ringiera Srbija” beleže odlične poslovne uspehe, Jelena Drakulić Petrović u novu godinu ulazi sa saznanjem da je uradila mnogo, ali da su poboljšanja moguća i potrebna.
8. Ružica Đinđić (5)
„Nisam političar i nikada to neću biti“, rekla je Ružica Đinđić, udovica ubijenog premijera Srbije, nakon što je primila Legiju časti. Odmah je i dodala da je, ipak, prirodno da bude deo stranke i političkog i filozofskog koncepta za koji je život dao njen suprug. Njena moć nije toliko politička. Ona je pre svega simbol dostojanstva iz koga crpi energiju. Ove godine bila je prisutnija u javnosti nego inače, svaki put ukazujući na to gde smo i kuda bi trebalo da idemo. Govorila je na skupu „Odgovor protiv nasilja“ povodom smrti navijača Brisa Tatona, a u intervjuu za jedan ženski magazin prvu put je otvoreno govorila o sebi, svojoj porodici, strahovima i očekivanjima.
9. Lepa Brena (9)
Od kada je pre pet godina „Blic“ pokrenuo akciju izbora najmoćnijih žena u Srbiji, Fahreta Živojinović, nekada Jahić, bila je uvek među prvih deset. I baš kada smo pomislili da više verovatno nema čime da nas iznenadi, Lepa Brena je pokazala zbog čega je najmoćnija iz oblasti šou-biznisa, ali i šire. Ne mareći mnogo na pretnje zajedljivaca i ekstremista, održala je dva veličanstvena koncerta u Zagrebu i Sarajevu. Tu nema laži, nema prevare - suze koje smo videli na sceni bile su prave. Postavila je lestvicu visoko za svoje kolege. Pričom o misterioznom filipinskom dečaku koji živi u njenom domu pokazala je da i dalje zna kako da sa pravom merom intrigira javnost.
10. Nata Mesarović (40)
I pre nego što je izabrana na čelo Vrhovnog kasacionog suda, buduće najviše sudske instance, sudija Nata Mesarović se već nalazila na najodgovornijoj poziciji. Kao v.d. predsednika Vrhovnog suda Srbije, ona je i predsednica Visokog saveta sudstva koji je odlučivao o izboru budućih sudija. Kao predsednica Vrhovnog kasacionog suda sa mandatom od pet godina imaće zaduženje da bira i razrešava sudije. Za ime sudije Mesarović čuli su svi nakon što je pred kraj suđenja za ubistvo premijera Zorana Đinđića postavljena na mesto predsednika Veća. Ona je suđenje privela kraju i tročlano Veće je izreklo osuđujuću presudu.
Blic 14.12.2009 09:05
Kriterijumi kojima se rukovodimo praveći liste moćnih: - lakoća ostvarivanja ciljeva - prepoznatljivost u javnosti - finansijski i politički uticaj - lični autoritet i ugled institucije koju predstavljaju - lična harizma
Predsednica Izvršnog odbora „Banke Inteze“ po šesti put zaredom proglašena je za bankara godine u izboru britanskog finansijskog magazina „Finance Central Europe“. Na čelu je od 2001. i pod njenim vođstvom banka je postala vodeći igrač na finansijskom tržištu. Tvrdi da nikada nije osetila da je diskriminisana zato što je žena. Jedan od poslovnih idola joj je Dejvid Rokfeler, kod kojeg posebno ceni privrženost dobrotvornom radu. „Banka Inteza“ uložila je prošle godine 1,6 miliona evra za programe iz oblasti kulture, sporta, zdravstva, edukacije i humanitarne pomoći. Pored obaveza u banci, obavlja i funkciju predsednika UO Udruženja banaka Srbije.
Ministarka pravde biće upamćena po dve stvari - kao najmlađi ministar i kao prva trudnica u Vladi. Ali kada se bude povlačila crta, Snežana Malović će pre svega biti prepoznata kao žestoki reformator koji ne priznaje prepreke. Svesna da Evropa nije samo geografski pojam već i sistem vrednosti, dala je svoj maksimum da se usvoji obiman set zakona neophodnih za približavanje Uniji, zbog čega je u Briselu dobila pohvalu kao najzaslužnija za stavljanje Srbije na belu šengen listu. U Italiji joj je dodeljena nagrada „Đanfranko Merli“. Kriminalne grupe planirale su da je ubiju prilikom odlaska u porodilište. Nije poklekla.
Predsednica Fonda za političku izuzetnost, predsednica Spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova i predsednica UO „Politika“ poseduje daleko veću moć nego što bi se moglo pomisliti kada se pogledaju organizacije kojima predsedava. Zlonamerni će reći da ta snaga potiče od dobrih odnosa sa predsednikom Srbije, ali bi ti trebalo detaljnije da pogledaju biografiju gospođe Liht i oslušnu šta o njenim sposobnostima kažu u svetu. Kao članica Spoljnopolitičkog saveta podržavala je strateško partnerstvo sa Kinom, popravljanje odnosa sa Amerikom, približavanje Evropi. Njen uticaj na formiranje spoljne politike je vanredan.
Od svih žena na listi možda je direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) najmanje prisutna u javnosti, ali to nikako ne umanjuje njen značaj i moć. Samo za 2010. godinu najavila je nove kredite u iznosu od 400 do 500 miliona evra. Banka je ukupno od 2001. investirala 1,7 milijardi evra kroz kredite u oko sto projekata. Zahvaljujući povoljnim kreditima domaćim bankama, izbegnuti su teži efekti ekonomske krize. EBRD je najavio da će uložiti 4,6 milijardi dinara za dokapitalizaciju „Komercijalne banke“. Pre dolaska u Beograd, Gacekova je tokom karijere duge 25 godina znanje i iskustvo sticala u Velikoj Britaniji, na Kavkazu i u Rumuniji.
Potpredsednica „Delta holdinga“ proteklu godinu provela je na relaciji Beograd-Brisel-Vašington radeći ono što najbolje ume - predstavljajući kompaniju u pozitivnom svetlu. Osim po poslovnoj sposobnosti i znanju, Milka Forcan je pre svega sinonim za stil i kreativnost. Kao šef Kancelarije za međunarodne odnose „Delte“ učestvovala je na svetskom ekonomskom forumu u Davosu, bila je gost na balu kod predsednika Obame, u Briselu je organizovala konferenciju srpskih biznismena i evropskih zvaničnika. Postala je idol mladih - na „Fejsbuku“ postoji njen klub obožavalaca, a informacije o karijeri i privatnom životu mogu se naći na internet enciklopediji Wikipedia.
Za razliku od Milke Forcan, druga potpredsednica „Delta holdinga“ nije u centru medijske pažnje, što ne znači da je i manje moćna. Direktor kompanije prepustio joj je da upravlja Lukom Beograd, jednim od najvećih, ali i najkontroverznijih projekata „Delte“. Urođenom smirenošću i istrajnošću do sada je uspela da se izbori sa nedaćama, a ono što je najavila kao budućnost Luke Beograd zvuči impresivno - poslovno-stambeni objekat „Grad na vodi“ po zamisli čuvenog arhitekte Danijela Libeskinda, koji bi trebalo da nikne za 15 do 18 godina. Prva je žena član Srpskog poslovnog kluba „Privrednik“, najjače grupacije privrednika u zemlji.
Generalna direktorka najveće medijske kuće u našoj zemlji „Ringier Srbija”, koja izdaje „Blic”, besplatni dnevnik „24 sata”, tabloid „Alo!” i tiražne nedeljnike „Blic ženu” i „Puls”, ovu godinu sigurno će pamtiti po kupovini NIN-a. Krajem godine, urađen je kompletan redizajn magazina tako da NIN sada može da ide u korak sa najmodernijim svetskim izdanjima te kategorije. Čitaoci su to prepoznali, pa je i tiraž magazina znatno skočio. Kada se zna da i ostala izdanja „Ringiera Srbija” beleže odlične poslovne uspehe, Jelena Drakulić Petrović u novu godinu ulazi sa saznanjem da je uradila mnogo, ali da su poboljšanja moguća i potrebna.
„Nisam političar i nikada to neću biti“, rekla je Ružica Đinđić, udovica ubijenog premijera Srbije, nakon što je primila Legiju časti. Odmah je i dodala da je, ipak, prirodno da bude deo stranke i političkog i filozofskog koncepta za koji je život dao njen suprug. Njena moć nije toliko politička. Ona je pre svega simbol dostojanstva iz koga crpi energiju. Ove godine bila je prisutnija u javnosti nego inače, svaki put ukazujući na to gde smo i kuda bi trebalo da idemo. Govorila je na skupu „Odgovor protiv nasilja“ povodom smrti navijača Brisa Tatona, a u intervjuu za jedan ženski magazin prvu put je otvoreno govorila o sebi, svojoj porodici, strahovima i očekivanjima.
Od kada je pre pet godina „Blic“ pokrenuo akciju izbora najmoćnijih žena u Srbiji, Fahreta Živojinović, nekada Jahić, bila je uvek među prvih deset. I baš kada smo pomislili da više verovatno nema čime da nas iznenadi, Lepa Brena je pokazala zbog čega je najmoćnija iz oblasti šou-biznisa, ali i šire. Ne mareći mnogo na pretnje zajedljivaca i ekstremista, održala je dva veličanstvena koncerta u Zagrebu i Sarajevu. Tu nema laži, nema prevare - suze koje smo videli na sceni bile su prave. Postavila je lestvicu visoko za svoje kolege. Pričom o misterioznom filipinskom dečaku koji živi u njenom domu pokazala je da i dalje zna kako da sa pravom merom intrigira javnost.
I pre nego što je izabrana na čelo Vrhovnog kasacionog suda, buduće najviše sudske instance, sudija Nata Mesarović se već nalazila na najodgovornijoj poziciji. Kao v.d. predsednika Vrhovnog suda Srbije, ona je i predsednica Visokog saveta sudstva koji je odlučivao o izboru budućih sudija. Kao predsednica Vrhovnog kasacionog suda sa mandatom od pet godina imaće zaduženje da bira i razrešava sudije. Za ime sudije Mesarović čuli su svi nakon što je pred kraj suđenja za ubistvo premijera Zorana Đinđića postavljena na mesto predsednika Veća. Ona je suđenje privela kraju i tročlano Veće je izreklo osuđujuću presudu.