Kако је некад било

[Jurivaka]

Pa, malo sam zaksnio za tu školu. U međuvremenu, dobro sam se informisao, za razliku od nekih koji robuju vlastitim predrasudama.

 

[TBPTKO]

Za sve jugonostalgicare...

Kad Hrvat Srbinu kaže brate,
Kad Slovenci piće plate,
Kad se Crnogorci posla late,
Kad Makedonci dobiju više plate,
I kad Bosanci sve to shvate
Bit će opet SFRj, brate.

Znaci nikad.. xD

 

[Jurivaka]

Ima ovdje na sekciji zanimljivih i smiješnih slika, nešto što mi se veoma svidjelo. To su ovi stihovi:

Druže, Tito, skrenuli smo s puta,
Sad nas jebe i Kurta i Murta!

 

[pulisav]

Pojedinacni primeri nikad nisu, pametnima dokaz da je to jedina ISTINA.
Otac mi je bio komunista, pravi, deda je pak svake nedelje ujutro isao u crkvu. Slavio je Svetog Jovana Krstitelja. Svi, sem oca, bi uvek bili na slavi, i kada je deda 1981 umro, tri popa su ga ispratila uz kopletan protokol, tako da je od kad su ga izneli iz kuce, a zbog crkvenog protokola, po izlasku iz kuce, pa na svakoj raskrsnici, pa na groblju, sve ukupno trajalo do mraka. Bio je januar i zima ih nije ubrzala. I moj otac komunista je prisustvovao smo sto se nikada nije krstio kad i ostali.
...
Vezano za "komunizam upala mozga, a fašizam upala pluća"
...HRIST, SVETI SAVA, PAVLE zajednistvo propovedahu, medj ljudima.. s BOGOM..

 

[TBPTKO]

Nisu ga drugovi posel ribali ?

A da jetatica otišao u crkvu na službu , priča bi bila grugačija.

Ovako se mogao vaditi na mamu, familiju, amanet....

 

[Jurivaka]

Ovako je nekad bilo: Iz ukupnog neto društvenog proizvoda, prvo su se podmirivali oni koji su taj proizvod stvarali, tj. radnici. Ostatak se dijelio prema važećim zakonima.
Danas se iz ukupnog društvenog proizvoda prvo podmiruju dažbine državi, potom svoj profit uzimaju vlasnici kapitala, a radnicima što ostane (ako ostane).

 

[TBPTKO]

ko je onda uzeo deviznu štednju građana ?

Ko je se zaduživao po inostranstvu ?

Bacane su pare za masu fabrika koje su u startu bile u minusu jer su bile nerentabilne, sa zastarelom opremom...
Ili na JNA koja se raspalagore nego vojska Kraljevine pred Hitlerom.

 

[Jurivaka]

Devizna štednja i ovo o čemu ja govorim (raspodjela nacionalnog dohotka) nemaju nikakve veze. Što se tiče zaduživanja, zar se danas država (i države) ne zadužuju? Naravno da se zadužuju, ali, za razliku od nekadašnjih vremena, zadužuju se da bi finansirali potrošnju, dok su se nakada kreditima finansirale investicije i infrastruktura. Što je poneka fabrika bila promašaj, to je stvar lošeg planiranja i procjene tržišta, ali, radi nekolicine takvih promašaja, ne može se govoriti generalno o lošoj strani ukupnih investicija.
I na kraju, opet, kakve veze ima raspad JNA i raspodjela nacionalnog dohotka?

 

[death row]

Jurivaka, sve je tačno što si napisao na ovoj temi ali ne može se samo posmatrati rezultat nego i hronologija dešavanja. Od čega su i jedni i drugi krenuli i dokle su stigli sa državom i materijalno i duhovno? Kakvo nasleđe su dočekali komunisti a kakvo su ostavili? Hoću da kažem da postoji mnogo pitanja na koja se mora odgovoriti i da kritikovanje ovih današnjih demokrata i razočarenje u raznim oblastima života realno postoji, ali je isto tako važno utvrditi koliko su zaista bili u mogućnosti da nešto promene

 

[Jurivaka]

Jurivaka, sve je tačno što si napisao na ovoj temi ali ne može se samo posmatrati rezultat nego i hronologija dešavanja. Od čega su i jedni i drugi krenuli i dokle su stigli sa državom i materijalno i duhovno? Kakvo nasleđe su dočekali komunisti a kakvo su ostavili? Hoću da kažem da postoji mnogo pitanja na koja se mora odgovoriti i da kritikovanje ovih današnjih demokrata i razočarenje u raznim oblastima života realno postoji, ali je isto tako važno utvrditi koliko su zaista bili u mogućnosti da nešto promene

Otvorio si dobro i interesantno pitanje: šta su komunisti zatekli na početku svoje vladavine, a šta su ostavili na njenom kraju, na prostoru bivše Jugoslavije? Proučavao sam taj period naše zajedničke istorije i pročitao veoma mnogo različitih dokumenata. Ne pretendujem da mogu dati odgovore na sva pitanja, ali na ona osnovna moslim da mogu. Pa da pokušam.

Komunisti su zatekli jednu, uglavnom, agrarnu zemlju u kojoj je više od 70% stanovništva živjelo na selu. Isti toliki procenat toga stanovništva bio je nepismen. O stepenu industrijskog potencijala nije se moglo ni govoriti, jer industrija, tako reći, nije bila uopšte razvijena. A i ono malo industrijskih kapaciteta koji su postojali, uništeno je tokom rata. Infrastruktura - drumski i željeznički saobraćaj bio je takođe nerazvijen. Gotovo da nije ni postojao asfaltirani put.
Eto, ukratko šta su komunisti zatekli.
Za vrijeme svoje četrdesetpetogodišnje vladavine, uspjeli su napraviti čudo! Nepismenost stanovništva je svedena na desetak priocenata. Selo je doživjelo drastične promjene. Gotovo da nije bilo sela koje nije imalo struju i vodu. Srednjevjekovna ognjišta, zamijenili su štednjaci i drugi moderni aparati za domaćinstvo, a kace i škafove za kupanje, moderna kupatila i kade. Izgrađeno je desetine hiljada kilometara modernih puteva i željezničkih pruga. Već sredinom sedamdesetih godina, Jugoslavija se ubrajala u srednje razvijene industriijske zemlje. Uzgred, tada smo imali izjednačen duštveni proizvod po jednom stanovniku, sa Japanom!
Ako sada pogledamo u istorijskom kontekstu, za koje vrijeme je sve ovo postignuto, onda s pravom može reći da je postignuto čudo. Jer postići ovakav opšti razvoj, gledano u istorijskim relacijama, u nekakvim "normalnim" uslovima, potrebno je najmanje dva vijeka!
Može neko voljeti ili ne voljeti komuniste, ali se ne može poreći činjenica da su postigli nevjerovatan razvoj zemlje za vrijeme svoje vladavine. Takav primjer u svijeu ne postoji, ili bar meni nije poznat.

Da se samo još ukratko osvrnem na to, šta su nova demokratska društva, nastala na prostorima nekadašnje Jugoslavije, uradila sa time što su naslijedili od komunista. To je bar bjelodano. Najmanje jedna trećina nekadašnjih fabrika uopšte više ne radi. A najveći dio onih koji još rade, jedva da mogu isplatiti niske plate radnicima. Neko će, možda, ovdje prigovoriti da se radi o zastarjeloj tehnologiji i td., što unaprijed odbacujem. Sve eventualne prigovarače te vrste, upitao bih, zašto služi amortizacioni fond, nego da se vrši zamjena dotrajalih ili zastarjelih sredstava za proizvodnju?