Vesti iz sveta tehnologije

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Apple tužen zbog naziva iPad









Izvor:
B92.net







Kineska kompanija IP Application Development tuži Apple zbog korišćenja njihovog zaštićenog imena, skraćenice IPAD, prenosi Business Insider.



11686879234f3126decb1b1947798242_orig.jpg




U decembru prošle godine kineski sud odbacio je tužbu kompanije Apple protiv kompanije Proview zbog nedozvoljenog korišćenja spornog naziva u Kini.

Proview je 2000. godine registrovao nazive iPAD i IPAD u ovoj zemlji, a zatim 2009. godine prodao trejdmark britanskoj kompaniji IP Applications, koja je 2010. pravo na korišćenje ovog naziva prodala Appleu.

Međutim,u tužbi koja je sada pokrenuta protiv Applea se kaže da korišćenje reči iPad u Kini nije bilo deo dogovora.

Business Insider piše da pomenuta kineska kompanija od Applea traži izvinjenje, ali i odštetu od 1,6 milijardi dolara.

Sud još uvek nije doneo konačnu odluku, odložena je zbog žalbe koju je Apple uložio, ali advokat tužioca očekuje da će Apple izgubiti, prenose kineske agencije.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Gugl obrisao podvodnu Atlantidu






Izvor:
Micro.rs





GUGLOVA MAPA PLANETE ZEMLJE (GOOGLE Earth) na kojoj su neki oštrooki korisnici pronašli rešetkaste šare na dnu okeana i odmah shvatili da se radi o Atlantidi i njenim potopljenim ulicama, upravo je ažurirana novim podacima, zbog čega je ovaj mitološki grad na nestalom ostrvu, ponovo nestao s lica zemlje, jer je doslovno izbrisan.


16038_atl%20velika.jpg



Radilo se naime o tome da je proširenje te mape nazvano Okean (Google Ocean) i objavljeno u februaru 2009, sadržalo podatke koji su se na dosta mesta preklapali, jer su dobijeni sonarom, uređajem za mapiranje okeanskog dna, koji brod vuče krećući se pravolinijski dok skenira dno, što je rezultiralo pravilnim prugama na mapi.

Guglova aplikacija sada je očišćena i dopunjena novim podacima o okeanskom dnu koje su prikupili Okeanografski institut Skrips (Scripps Institution of Oceanography) kalifornijskog univerziteta u San Dijegu (University of California San Diego, UCSD), američka Nacionalna okeanska i atmosferska administracija (National Oceanic and Atmospheric Administration, NOAA) i druge grupe.

Rešetkaste šare nastale preklapanjem podataka očistili su studenti sa univerziteta u San Dijegu koji su u protekle tri godine pronašli sve te greške i ispravili ih, tako da Gugl sada koristi ispravljene podatke umesto prvobitnih, zbog ćega su se šare izgubile.

Obnovljeni Okean je, pored toga što više ne sadrži lažnu Atlantidu, postao i tačniji, jer sada 15% njegovih slika okeanskog dna ima rezoluciju od jednog kilometra dobijenu zvučnim talasima sonara, dok je ranije 10% poticalo od sonara a ostatak je dobijen ekstrapolacijom satelitskh podataka. U planu je da se kasnije ove godine tačnost podataka o dubini poveća za dva puta, jer će se koristiti nove tehnike izračunavanja.

Dodajmo na kraju i da je uočena podvodna rešetka u kojoj su neki prepoznali Atlantidu, pokrivala površinu široku oko 160 kilometara, što čak i danas nije malo za jedan grad, mada je Platon u svom opisu
http://www.bbc.co.uk/history/ancient/greeks/atlantis_01.shtml tvrdio da je Atlantida bila velika kao Libija i Azija zajedno, šta god to značilo. I još nešto, Atlantida je navodno potonula kad njeni stanovnici nisu uspeli da osvoje Atinu 9000 godina pre njega i malo je čudno da se onda njeni ostaci nalaze na koordinatama 31 15'15,53N 24 15'30,53W, tj oko 1000 kilometara od obale severozapadne Afrike, zapadno od Kanarskih ostrva.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Firefox 11











Izvor:
ITsvet.com






Nakon ažuriranja na Firefox stabilnu verziju početkom nedelje, Mozilla je objavila i update za Aurora i Beta verzije koje donose neke veoma zanimljive izmene za Firefox na PC.



Firefox-on-Flames-xD.jpg



Najveća izmena koju Firefox 11 beta verzija donosi i koja nije bila prisutna u Firefox 11 aurora izdanju, jeste dodatak za sinhronizaciju. Sada korisnici imaju mogućnosti da vrše sinhronizaciju instalacija i podešavanja na većem broju desktop računara. Uprkos tome što Google Chrome već neko vreme ima ovu mogućnost, implementacija ove opcije nije ujednačena pa će biti zanimljivo videti kako će se Firefox snaći u ovoj situaciji.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Fejsbuk uzima milijarde za podatke korisnika








Izvor:
blic.rs







Saopštenje da Fejsbuk, gigant u domenu socijalnih mreža, planira da izađe na berzu sa akcijama vrednim pet milijardi dolara - dok se ukupna vrednost kompanije procenjuje na 100 milijardi dolara - izazvala je histeriju nagađanja o ogromnim sumama koje su u igri i bogatstvu koje će njegovi suosnivači steći.


211226_0614-fejsbuk-foto-reuter_f.jpg




Kako se tvrdi, biće na stotine novih milionera, a i nekoliko novih milijardera. U čitavoj toj gužvi dosta nezapaženo prolazi pitanje šta to Fejsbuk zapravo prodaje? A odgovor je očigledan, ali i neprijatan - svoje korisnike.

Fejsbuk svojim korisnicima stavlja na znanje da je korišćenje besplatno, i da će ostati besplatno, i oduvek se predstavljao kao neka vrsta altruističke službe koja pruža društvene usluge. Fejsbuk je, međutim, prošle godine ostvario zaradu od 3,7 milijardi dolara, odnosno čist profit od milijardu dolara. Ako se zarada ostvaruje, a korisnici ne plaćaju, logičan zaključak je da oni nisu mušterije. Oni su, naime - roba.


Fejsbuk je, zapravo, ogromna i za mnoge zastrašujuća reklamna mreža. Njegov model poslovanja sastoji se u prikupljanju informacije o korisnicima i prodaje podataka oglašivačima.

Krunski dokaz da je upravo tako predstavljaju podaci sadržani u prijavi koju je ova mlada i prosperitetna kompanija podnela prilikom svog izlaska na berzu (tzv. S-1 prijava). Tu se vidi da je sve do 2009. poslovala s gubitkom, a da je profit počela da ostvaruje tek otkako je uvela taster „lajk“, koji olakšava utvrđivanje ciljnih grupa potrošača za određene proizvode. Fejsbuk ima 845 miliona korisnika koji voljno pružaju podatke o svojim potrošačkim navikama, zajedno sa svojim ličnim podacima.

Te informacije postaju vlasništvo Fejsbuka koji njima može da trguje i ostvaruje dobit. Kada se korisnik uloguje, iskaču upravo reklame proizvoda za koje je sam pokazao interesovanje, tako da je ovakvo oglašavanje efikasnije nego u drugim medijima.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Internet je super, ako ga korstiš obazrivo









Izvor:
Mondo.rs







Međunarodni Dan bezbednosti na internetu obeležava se četvrtu godinu za redom, a cilj je da se podigne svest i znanje o tome kako treba koristiti internet i šta treba činiti kako bi korisnici ostali bezbedni, kaže državna sekretarka za Digitalnu agendu Jasna Matić.



v233273p0.jpg




"Cela ova kampanja odnosi se podjednako na informisanje dece, ali i roditelja i nastavnika, jer prvi put u istoriji imamo situaciju da deca o nečemu znaju više od njih i zato nemaju kome da se obrate za savet, nemaju koga da pitaju šta da rade u određenoj situaciji'', objasnila je Matić.

Ona je podsetila da je Ministarstvo telekomunikacija
http://dev.mtid.gov.rs/naslovna.1.html pre tri godine pokrenulo sajt Kliknibezbedno.rshttp://www.kliknibezbedno.rs/, na kojem se roditelji mogu informisati o internetu kako bi sa decom mogli da razgovaraju o toj temi, a igrice i kvizovi su namenjeni deci kako bi podigli nivo njihovog znanja.

Matić je dodala da je serijom tribina i seminara za decu, uz savete roditelja, pedagoge i psihologe u školama širom Srbije podignut nivo znanja o internetu i bezbednosti.

"Internet se u Srbiji dosta koristi, naročito su popularne društvene mreže, posebno kod najmlađih, zato roditelji sa decom treba da razgovaraju o tome kako koriste internet, da im deca do 12 - 13. godine budu prijatelji na Facebooku ili nekoj drugoj mreži, kao i da povremeno pogledaju šta se dešava na njihovim profilima", savetovala je Matić.

Ona je istakla da deca do 12. godine internet treba da koriste u prisustvu roditelja ili nekog starijeg člana porodice, i na računaru koji stoji u dnevnoj sobi tako da se vidi šta dete radi na njemu.

Kada je reč o rezultatima koji su postignuti tokom ove četiri godine od početka kampanje, Matić je kazala da se u radu sa decom vide velike razlike.

"'Deca su sada svesna toga da svoje šifre ne treba da daju nikom, da one moraju redovno da se menjaju, da se nikad ne treba sastajati da nekim koga su upoznali samo preko interneta, da za prijatelje na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama ne primaju ljude koje ne znaju, kao i da se za svaku sumnjivu situaciju treba obratiti roditeljima ili nastavnicima", naglasila je Matić.

Ona je podsetila da u Srbiji postoji i Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, ali i MUP, koji uspešno inetrevenišu u slučajevima moguće ili stvarne zloupotrebe dece na internetu.

Udruženje "Roditelj" apelovalo je na roditelje da pokažu veću odgovornost i da više vode računa o tome kako njihova deca koriste internet, posebno ako su predškolskog uzrasta ili u osnovnoj školi.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Anonimusi upali u mail sirijskoj predsedništva






Izvor:
B92.net






Anonymousi su uspeli da upadnu u mail nekoliko članova predsedništva Sirije.


13092206484f3245850f8d1809230102_orig.jpg



Oni su upali na mail server i bez puno muke došli do mailova sirijskog ministra predsedničkih poslova, čija je lozinka bila 12345.

“Hakovano” je ukupno 78 naloga ljudi iz predsedništva, a Anonymousi kažu da je čak 31 nalog imao lozinku 12345, a bilo je i lozinki testing, system, iloveyou,123vivasyria i drugih.

Inače, neke od lozinki korišćenih među članovima predsedništva Sirije našle su se i na listi najgorih lozinki 2011. godine
.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Stigao Chrome 17










Izvor:
B92.net







Dan nakon Chromea za Android objavio i Chrome 17 za računare, pošto je ispravio 20 propusta u prethodnoj verziji i dodao nova upozorenja koja se pojavljuju pri preuzimanju programa koji sadrže zlonameran kôd.

Chrome17 sadrži i par novih funkcionalnosti, uključujući proširenje asortimana pomenutih upozorenja i predučitavanje strana koje sugeriše funkcija automatskog kompletiranja unosa u adresno/pretraživačko polje.



19921991834f34c7d982b76869735460_orig.jpg




Google je prethodnu verziju objavio pre osam nedelja, 13. decembra, jer svoj stabilni kanal ažurira svakih šest do osam nedelja, što je fleksibilniji raspored od fiksnog (šestonedeljnog) koji je usvojila Mozilla.

Samo jedan od 20 ispravljenih propusta spadao je u kategoriju kritičnih, najvišu na Googleovoj skali. Osam je u pogledu opasnosti imalo oznaku „visoka“, pet „srednja“, a šest „niska“.

Četvorici istraživača koji su prijavili 11 grešaka isplaćeno je 10.500 dolara, a jednom od njih i dodatnih 3.133 dolara, jer je otkrio jedan zaista ozbiljan propust. Preostalih devet otkrili su članovi Googleovog bezbednosnog tima koji učestvuju u projektu otvorenog koda Chromium (odakle se snabdeva i Chrom) i drugi programeri, koji iz ovog ili onog razloga nemaju pravo na ove bonuse.

Kao što je već uobičajeno, Google je blokirao pristup svojoj bazi grešaka za ovih 20 slučajeva, kako zlonamernici ne bi saznali detalje i iskoristili ih za buduće napade. Taj deo baze se otvara nekoliko nedelja ili meseci kasnije, kad je većina korisnika prešla na novu verziju.

Svaka nova verzija obično sadrži i neke očigledne promene, pa je tako bilo i ovog puta. Dve vidljive novine su prošireni asortiman upozorenja koja se pojavljuju pri preuzimanju softvera s interneta i brže prikazivanje nekih strana.

Upozorenja obaveštavaju korisnike kada preuzimaju izvršne datoteke (poput onih s nastavcima exe i msi) za koje Google zna da su zlonamerne ili sumnja da su takve, ili potiču s lokacija poznatih po tome što distribuiraju takav sadržaj. Ona su postala sastavni deo Hroma još od verzije 12 objavljene u junu 2011, ali su sad obuhvatnija.

Informacija o datoteci koja nije poznata ili ne potiče od poznatog tvorca, šalje se Googleu na analizu kako bi je rangirao saglasno izgrađenoj reputaciji i poverenju u poređenju s ranije viđenim datotekama istog tvorca ili iste lokacije. Datoteke koje su sumnjive u tom smislu, označavaju se kao problematične i korisniku se prikazuje alarmni signal.

Google je osnažio i svoju antifishing alatku, tako da Chrome sada ispituje odredišnu adresu i upoređuje je sa adresama lokacija za koje se zna da pokušavaju da ukradu poverljive infromacije. Ukoliko utvrdi poklapanje objavljuje upozorenje.

Novina u Chromeu 17 je i predučitavanje strana kad korisnik počne da unosi adresu ili izraz za pretraživanje. Ukoliko automatsko dopunjavanje ukaže na stranu koju će korisnik najverovatnije posetiti, Chrome će odmah početi da priprema njen prikaz kako bi skratio vreme od trenutka kad se pritisne Enter do potpuno učitane strane.

Sudeći prema podacima kompanije Net Applications, Chrome je u januaru držao 19% svetskog tržišta. Ispred njega su bili Firefox sa 20,9% i Internet Explorer sa 53%.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Odlazi prvi Googleov zaposleni










Izvor:
B92.net







Kraj jedne ere, tako je naslovljen članak objavljen na sajtu All Thing D, koji prenosi saznanje da prvi Google zaposleni odlazi iz ove kompanije.


9293622454f34e198dc853765342904_640x418.jpg



Kreg Silverstajn bio je prvi koga su Leri Pejdž i Sergej Brin zaposlili. On sada odlazi iz Googlea kako bi se pridružio organizaciji Khan Academy.

“Kreg je bio u Googleu od prvih dana. On je bio deo razvoja pretrahe i dao mnogo doprinosa Googleu sve ove godine. Želimo mu sve najbolje na Khan Akademiji i znamo da će uraditi dosta na promociji edukacije širom sveta”, rekao je ovim povodom portparol kompanije.

Silverstajn odlazi nakon trinaest godina provedenih u Googleu.

Od izvršnog direktora kompanije još uvek nema zvaničnij izjava ovim povodom.
 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
ASUS Zenbook UX-31










Izvor;
B92.net








Apple je, voleli ga ili ne, te hteli to da priznamo ili ne, prvi počeo.

Ideal savršene mobilnosti bez kompromisa kada su performanse u pitanju, i autonoman dovoljno da će trošenje baterije izbrisati kao glavnu brigu računarstva u pokretu, izvađen je iz koverte još davne 2008. godine. U stvari, tako je trebalo da bude, ali od svega toga, prvi MacBook Air bio je samo ultra mobilni, inače performansama skroman i autonomnošću prosečan skupi Apple laptop.

Ipak, Apple nije odustao od ideje, te se 2010. godine pojavio novi model koji je Air uspeo da postavi u ravan sa MacBook, pa čak i MacBook pro modelima. U tom trenutku valjalo je ozbiljno razmisliti da li ima smisla trošiti novac na glomazne tradicionalne laptopove kada je Air mogao većinu toga što i oni, uz ozbiljno duže trajanje baterije i već poznatu mobilnost.

Osveženje iz 2011. i nova generacija procesora, zajedno sa odličnim inžinjeringom iz 2010. otklonili su sve sumnje u to da li Air može biti dostojan pozicije primarnog i jedinog računara.

Trenutak u kom je postalo moguće imati mobilni računar koji je istinski mobilan, ne (previše) skup, a može sve što bi prosečan računar trebalo da može, trenutak je u kom je rođena nova familija laptopova.

Intel, čiji procesori pogone i Macove već neko vreme, sredinom prošle godine izložio je ambicioznu ideju o novom talasu laptop računara koji će biti ultra prenosni, drugim rečima laki i tanki, čije ce baterije trajati dugo, a koji će moći da urade sve što im korisnici kao zadatak mogu postaviti.

Ultrabookovi kako je pomenuta kompanija nazvala novu familiju zasnovani su na novim generacijama mobilnih čipova koji troše malo struje i nije im potrebno puno mesta u kućištu, i koji u kombinaciji sa brzim diskovima (većinom SSD) uspevaju da donesu performanse koje smo ranije sretali samo kod ozbiljnijih "tradicionalnih" laptopova. Sve to na kraju trebalo bi da postane mainstream i kada su cene u pitanju ne bi li i prosečno platežno moćni kupici bili u sposobni da sebi priušte takvu spravu.



1964440524f33d7cb2eafb903111757_orig.png



Binu na prošlogodišnjem Computexu sa Intelom podelio je i ASUS, koji je među prvima krenuo sa proizvodnjom ultrabookova. Zenbook serija sa dijagonalama ekrana od 11 i 13 inča predstavlja reklo bi se zenit ASUS-ove produkcije spojen sa Intelovim aspiracijama ka dominaciji u još jednom segmentu mobilnog računarstva.

Domaće predstavništvo ASUS-a na test nam je ustupilo model UX-31, drugim rečima "trinaesticu".



Kućište

Govoriti o dizajnu i izradi kućišta Zenbooka, a ne primetiti sličnost sa Appleovim ekvivalentom skoro je nemoguće, no ipak, Zenbook ima svojih karakterističnosti. Pre svega, dizajnerski jezik kojim Zenbookovi komuniciraju dovoljno je karakterističan da skreće pažnju čak i slučajnih prolaznika.

Koncentrični krugovi na spoljnoj strani poklopca koji je nešto drugačije obojen od ostataka čine ceo laptop prepoznatljivim i odlično sugerišu da se radi o kvalitetnom metalnom kućištu. Da se htelo više kada je dizajn u pitanju vidi se i na detaljima, te su "Intel Inside" i "Windows 7" nalepnice drugačije dizajnirane kako bi se uklopile i celinu.

Kućište je izrađeno od aluminijuma, radi se o unibody pristupu koji za rezultat ima izuzetno kompaktno i čvrstu celinu. Šta god da smo probali i ma kako ga držali, Zenbook ni jednog trenutka nije pokazao znake slabosti kada je konstrukcija u pitanju. U tom kontekstu se ASUS-u nema šta zameriti, jednostavno sve je realizovano kako valja.


18445475824f33d7ce8e4e5594400281_orig.png



Sistem hlađenja realizovan je veoma slično kao kod MacBook Aira, uz dodatnih otvora za vazduh na donjem delu kućišta koji dopunjuju primarnu "izduvnu granu" na spoju ekrana i ostatka laptopa. Kada smo kod ekrana valja primetiti da je su poklopac i ekran kao celina nešto teži nego što smo navikli, pa se dešava da pod određenim uglovima gravitacija učini svoje i "otvori" laptop do kraja, ili učini da krene da se zatvara. Ovo se najčešce dešava prilikom podizanja i prenošenja, primetno je, ali ne i suštinski problematično.


Ekran

Kao što je pomenuto, na testu smo imali model sa ekranom dijagonale 13,3 inča. Radi se o LED ekranu, tehnološki karaterističnom za trenutni notebook mainstream. Ono što nije uobičajeno je rezolucija.

ASUS je odlučio da u Zenbook od 13,3 inča ugradi ekran impozantne rezolucije od 1600x900 piksela, što znači obilje prostora na ekranu i veoma jasan i kvalitetan prikaz. Nema se šta puno govoriti o tome, vreme koje je potrebno za navići se na ovu rezoluciju obrnuto je proporcionalno periodu navikavanja na bilo šta manje na istoj dijagonali.


Touchpad i tastatura



Ono što je jako dobro kada je Zenbookov touchpad u pitanju su dimenzije.
Radi se o dovoljno velikoj površini, diskretno podeljenoj na dva tastera u dnu. Performanse su generalno dobre, softverski update popravio je propuste koji su pravili probleme ranije. U nekim momentima multitouch pokreti rade odlično (zumiranje slika), po nekad i ne baš sjajno, no suštinski problem u ovom kontekstu je softverska podrška koja varira od programa do programa.

Skrol i zumiranje se značajno razlikuju u Internet Exploreru i Chromeu, te valja ispitati sve opcije i pronaći onu koja se najbolje uklapa u navike i potrebe. ASUS se potrudio da uz laptop isporuči i tutorijale za multitouch pokrete, koje je moguće dodatno konfigurisati.

Ugođaj koji Zenbook pruža kada su touchpad i multitouch pokreti u pitanju jedan je od najboljih koji možete naći u Windows svetu. Poređenje sa Macom pak jednostavno nema puno smisla.


11334748674f33d7cfe44c1346696092_orig.png



Tastatura je takođe jedan od zanimljivih i karakterističnih momenata kada je Zenbook u pitanju, budući da se radi o metalnim tasterima, koji se bojom uklapaju sa ostatkom kućišta. Na prvi pogled čudan osećaj pri kucanju ubrzo nestaje, te Zenbookova chicklet tastatura funksioniše prilično dobro, uz apsolutnu čvrstinu (nema ugibanja).

Čini se da je hod tastera mogao biti malo veći, odnosno da su plitki, te da se ponekad dešava da povratna informacija o tome da li je taster pritisnut ili nije ne stigne u potpunosti do vrhova prstiju.

U mraku stvari mogu biti još zanimljivije, budući da tastatura nema svoje osvetljenje.


Specifikacije

Ono što Zenbook čini izuzetno brzom spravom pre svega su procesor i storage. Model koji smo imali na testu opremljen je dvojezgarnim i7 procesorom (2677M, SandyBridge) na 1,8GHz, uz 4GB DDR3 memorije. Solid state disk od 128GB sa sistemom komunicira preko SATA3 interfejsa, dok je grafika Intelova, HD 3000.

Performanse svega pomenutog zajedno su odlične, te teško da će bilo šta što prosečan korisnik računara danas može naumiti biti nemoguće izvesti. Šta više, Zenbook bez problema izlazi na kraj i sa ozbiljnijim stvarima, te može funkcionisati kao radna stanica u svim namenama koje ne podrazumevaju potrebu za ozbiljnijim grafičkim podsistemom.

Pored performansi i kvaliteta izrade, ASUS je ozbiljno shvatio i zvučni podsistem, te u Zenbook ugrađuje Bang & Olufsen zučnike koji uspevaju da proizvedu iznenađujuće jak, ali i za takve uslove kvalitetan zvuk.

Trajanje baterije kao ključni preduslov za upotrebljivost jednog Ultrabooka u slučaju Zenbooka je na jako dobrom nivou. Uz prosečno korišćenje računara (internet, office, multimedija) i uključen ASUS-ov power management softver, baterija će potrajati između 5 i 6 sati, što je konlurentan i objektivno odličan rezultat.

Ono u čemu cela familija ne briljira su portovi i povezivanje, te Zenbook ima dva USB porta (jedan USB 3), slot za SD kartice, audio priključak, video i mini HDMI izlaz.
Uz Zenbook dobija se Windows 7 Home Premium, uz ASUS-ov sistemske programe među kojima je možda najzanimljiviji alat za prepoznavanje lica i logovanje na sistem na ovaj način.



Ultra

Ako je suditi po Zenbooku, ultrabook budućnost je stigla i uopšte nije loša. Zenbook je lak (1,3 kg), kvalitetan i robustan, dobro izgledajuć i izuzetno brzi laptop sa baterijom koja može da dohvati 6 sati autonomije. Tastatura bi mogla biti bolja, mada je ovakva kakva je daleko od lošeg, a isto važi i za ugođaj prilikom korišćenja touchpada.


12368150124f33d7d2227af664886830_orig.png



Valja istaći da je ASUS predvideo potrebu za dodacima, te se u kutiji dobijaju futrola, USB ethernet adapter i VGA adapter. U slučaju da kupujete MacBook Air, sve ovo zajedno bi vas koštalo, po slobodnoj proceni, oko 100 EUR, od ASUS-a se dobija kao deo paketa.

Zenbook UX-31 na domaćem tržištu košta oko 115 hiljada dinara. To je sa jedne strane više od onoga što se generalno percepira kao optimalna cifra za kupovinu laptopa.

Sa druge strane, većina "tradicionalnih" primeraka koji koštaju između 500 i 800 EUR teško da mogu da pariraju Zenbooku, kako kvalitetom tako i performansama.

Poređenje sa Apple konkurencijom otkriva da je Zenbook za skoro 15 hiljada dinara jeftiniji od najjefinijeg 13-inčnog Aira, pri čemu je brži, ima bolji ekran, veoma sličan kvalitet izrade, ali lošiju tastaturu bez osvetljenja i touchpad.

Prema tome, ASUS je Zenbookom postavio ozbiljne standarde kada je novi segment tržišta u pitanju, te ostaje da vidimo kako će ostali proizvođači videti svoj put do kupaca. Ukoliko sada kupujete ultrabook, primarna dilema je da li hocete Mac ili Windows računar. Ako ste voljni da pređete u Apple tabor, za i protiv lista za Air i Zenbook biće duga, a izbor ni malo lak.




 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Skinite ceo The Pirate Bay








Izvor:
B92.net







Zabrinuti ste da će i The Pirate Bay, baš kao i drugi torent sajtovi, prestati sa radom? Sada možete skinuti sve torente sa njega i napraviti sopstvenu kopiju.


19580617944f3767d2c0048089173419_orig.jpg



Kao što znate, The Pirate Bay ne hostuje nikakve filmove, muziku i druge fajlove, već samo torente, prenosi Gizmodo, i to 1.643.194 njih.

Sada ih sve možete preuzeti, radi se o zip fajlu veličie 90MB, sa

Kod:
[SIZE=3][URL="http://torrentfreak.com/download-a-copy-of-the-pirate-bay-its-only-90-mb-120209/"][COLOR=#000000]ove adrese[/COLOR][/URL][/SIZE]


i imaćete pristup svim torentima i kada TPB bude ugašen, piše Gizmodo.

Prošlog meseca je najavljeno da će The Pirate Bay prestati da hostuje torente, a sada postoji način da se obezbedite "za svaki slučaj".
 
Natrag
Top