Da li nauka može da pruži odgovore na filozofska pitanja?

Član
Učlanjen(a)
24.09.2010
Poruka
544
Па добро, је не кажем да је наука тренутно То је, наравно, изазвало бурну реакцију цркве...

Bez ikakvog razloga, po meni. Crkva i religija koriste nenaučne principe objašnjavanja svega njima od interesa pa će uvek moći da "objasne" u svom duhu, sve što nauka otkrije. Sve nenaučne metode imaju tu "vrlinu" da mogu da objasne sve što žele, tako da im to sigurno neće biti nikakav problem.
 
Učlanjen(a)
26.11.2010
Poruka
45
Па добро, је не кажем да је наука тренутно у стању да одговори на сва филозофска питања, али не треба за нешто тврдити да се никада неће десити. Зато сам и рекао да то да ли ће се на нешто одговорити зависи могућности наших умова. На нека питања је већ огдоворено или се бар много више зна него пре, нпр. атоми, протони, електрони па и ситније честице... што баш и није било познато старим мудрацима.

Често се каже: Бог је створио свет! То је и најлакше "објашњење", а и одређеним институцијама иде поприлично и прилог. Постоји теорија која каже да је све настало из јединства бесконачно мале запремине и бесконачно велике густине, након Великог праска. Проблем је био: шта је довело до Великог праска. Ту се нашло место за несхватљиву силу- Бога. Међутим, ако се не варам (а ако се варам онда се извињавам), Стивен Хокинг у последње време износи тезу која говори да је до Великог праска могло доћи без "спољних" утицаја, чиме изостаје потреба за Богом. То је, наравно, изазвало бурну реакцију цркве...

..u toj tezi velikog praska ima velika šupljina ( koju u ovom izlaganju vidim u pretpostavci "која каже да је све настало из јединства бесконачно мале запремине и бесконачно велике густине" ) , koja uvek polazi od ovakve pretpostavke : nešto je postojalo pa je ono eksplodiralo i počelo da stvara vreme i prostor-matrijalno energetski svet ... to što je postojalo ( ma šat bilo ) , postojalo je u svom prostoru
i svom vremenu sa svojom energijom i materijom ....mi to možemo nazvati nukleus ; pra materija ----i šta ti ja znam ...dakle, sve počinje od gradivnog matrijala ( takvog i takvog / onakvog i onakvog )...to postojanje gradivnog matrijala stvara mogućnost za raznorazne špekulacije ( filozovske, naučne, religijske -- dogmatske )...dakle teorija praska sama po sebi ostavlja špekulativni prostor koji je idealan za religijsku dogmu .... konačno nju je formirao teolog , a kao takvu odmah je prihvatio Rim ....zašto ; zato što sve polazi od Tvorca ( gradivni matrijal i kako je ovde rečeno sila koja izaziva eksploziju ---a ako kažemo daje sila u gradivni matrijal a on je od tvorca , opet je i sila od tvorca --- što Stiven namerno propušta da uoči )....kako god razmišljali i postavljali ovu stvar , ova teorija veliča samo delo ( a sa njim i Tvorca )....dakle, filozofija pa i njene ćerke ( naučne discipline ) kad god stoje na ovoj tezi ništa drugo
ne rade nego veličaju Tvorca ....u tome je veličina teorije velikog praska i genijalnost njenog tvorca...inače. ima teze, da je kosmos takav oduvek ( nema početka i kraja ; nema tvorca pa i nema vreme nastanka ----jednak u svomu beskraju )....tad, na takvoj tezi nauka bi služila prirodi stvari ( bila bi rasterećena dogmi - pa tad bi imala priliku da se obračuna sa sopstvenim dogmama ; za razliku
od njenog tvorca filozofije )....dakle, teza da crkva se suprotstavlja unutrašnjoj sili u velikom prasku , naprosto ima drugih razloga ....stvar je vrlo jednostavna ....ako sila dolazi iznutra , a ona je neotuđiv deo Tvorca, onda je i Tvorac unutra ( u gradivnom matrijalu )-- eksplozija v. praska sve razbacujue i menja; a time se otvara prostor za nove dogmatske spekulacije ( kao što su višebožačke ; recimo , tvorac žrtvuje
sebe zarad stvaranja svog sveta ---njega više nema, ali ima sveta sa polubogovima ---a njih čovek može da menja )koje dovode u pitanje vlast međ ljudima ( što naravno smeta )....
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
20.02.2010
Poruka
6
nauka stice saznanja o spoljasnjoj stvarnosti i primenjuje ih kroz tehnoloske inovacije. cilj nauke je da upozna=citaj pokori=prirodu.
cilj filosofije proizlazi iz samog cina filosofiranja,jer se filosofija bavi ispitivanjem raznih aspekata stvarnosti=naucnog,religioznog,umetnickog.
moderna filiosofija je prilicno naucna, dakle bavi se problemima saznanja,pravljenja teorija,formiranja teorijskih termina.na taj nacin danasnja filosofija tera nauku da se preispituje i ciljevima i u metodan=ma istrazivanja. filosofi su primorani da postaju naucnici, a naucnici filosofi. multidisciplinarnost je imperativ za danasnje mislioce.
znaci mogla bi nauka da daje odgovore na filosofska pitanja iz odgovarajucih oblasti,npr,filosofije nauka.
eto mogla bih sad da otvorim temu o materiji,koja je mnogo vise filosofska nego naucna,ili nije?
pozdrav
 
Član
Učlanjen(a)
29.06.2010
Poruka
2.014
cilj nauke je da upozna=citaj pokori=prirodu.

Ne bih se baš složila sa ovom izjavom, da je cilj nauke da pokori prirodu. Ako iko ima imalo zdravog razuma, treba da shvati da se priroda nikada ne može pokoriti. Čovjek je sitna materija spram prirode i čovjek još prirodu nije ni upoznao. Da bi je pokorio, morao bi biti moćniji od nje, a to nikada neće biti. Samo jedan zemljotres i čovjek ostaje mali, jadan i nemoćan, kakav i jeste. To važi za sve prirodne katastrofe. dalje od toga da ne idemo. Čovjek nikada neće pokoriti prirodu.
 
Učlanjen(a)
26.11.2010
Poruka
45
cilj nauke je da upozna=citaj pokori=prirodu.

Ne bih se baš složila sa ovom izjavom, da je cilj nauke da pokori prirodu. Ako iko ima imalo zdravog razuma, treba da shvati da se priroda nikada ne može pokoriti. Čovjek je sitna materija spram prirode i čovjek još prirodu nije ni upoznao. Da bi je pokorio, morao bi biti moćniji od nje, a to nikada neće biti. Samo jedan zemljotres i čovjek ostaje mali, jadan i nemoćan, kakav i jeste. To važi za sve prirodne katastrofe. dalje od toga da ne idemo. Čovjek nikada neće pokoriti prirodu.

...ima gledišta ( koja za sebe tvrde da su naučna ) , koja smatraju da čovek može da pokori prirodu ...ako pod prirodom smatramo blisku nam okolinu (lokalne : šume, livade i potočiće ) , onda džaba sve ovo pričasmo ...ali, ako to ( priroda ) obuhvata kosmos , onda je to trućanje frazera ....dakle , čovek prirodi nije dorastao ni u jednoj mili sekundi sopstvenog bitisanja ( a da ne govorimo o njenom )...
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.09.2009
Poruka
8.464
Razlika između čovjeka i prirode - svega onoga što ga okružuje, je u tome, što se priroda ne mijenja u smislu već datih zakonitosti i pojava, dok čovjek i njegova svijest, odnosno njegova spoznaja, stalno evoluira. Nauka se svakim danom sve više razvija, sve više zalazi u tajne prirode, pa je otuda razumno pretpostaviti da će za čovjeka, naročito onoga u budućnosti, prioda biti sve manje tajna, a sve više otvorena knjiga!
Prema tome, mnogo toga što danas izgleda kao metafizički pojam, nešto što je imanentno samo filozofiji, možda sutra to neće biti.
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
26.11.2010
Poruka
45
Razlika između čovjeka i prirode - svega onoga što ga okružuje, je u tome, što se priroda ne mijenja u smislu već datih zakonitosti i pojava, dok čovjek i njegova svijest, odnosno njegova spoznaja, stalno evoluira. Nauka se svakim danom sve više razvija, sve više zalazi u tajne prirode, pa je otuda razumno pretpostaviti da će za čovjeka, naročito onoga u budućnosti, prioda biti sve manje tajna, a sve više otvorena knjiga!
Prema tome, mnogo toga što danas izgleda kao metafizički pojam, nešto što je imanentno samo filozofiji, možda sutra to neće biti.

Svakako ! No treba imati nekoliko stvari u vidu : ako naučna spoznaja se proširuje ( u smislu mi saznajemo sve više i više o prirodi u kojoj smo ) , tad na osnovu tih saznanja doćićemo do spznaje da se naše neznanje o prirodi sve više i više otvara pred nama---- dakle , znanjem nam se multiplicirano otkriva svera neznanja ....pa ako ovo povežemo sa osnovnom temom , možemo zaključiti da nauka sve što više otkriva objektivne istine o prirodi u kojoj smo , sve manje daje odgovore na filozofska pitanja ( opet imamo efekat multipliciranja pitanja ) ...dakle, naukia ne može da zadovolji filozofiju ( naprosto , filozofija je iznedrila nauku ).......a to nam govori samo jedno -- čovek nikad neće moći totalno da upozna prirodu , zato što je on njen proizvod ( nezna prozor ništa o stolaru ---- Spinoza ).

Dodato posle 11 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

....P.S.
volim da mislim, da se priroda menja ...hoću da kažem, da je kosmos jedinstven živi organizam ( nemam druge izraze ) , koji je u stalnim promenama - nama neshvatljivim i nespoznatljivim ( pa čak i u intelektualnim ---da tako kažem )... našim intelektualnim potencijama je spoznatljiviji model kosmosa žive i nežive prirode -- matrijualan i energetski....no, te naše podele prirode su zapravo i naša ograničenja koja nam sputavaju spoznaju ...kad budemo bili na naučnom nivou da foton ( i sve druge čestice - znane i neznane ), vidimo i kao žive organizme sa izraženom voljom ( i sve što tome predhodi ) ...spoznajno odskočićemo do kraja mlečnog puta ( da tako kažem )...dotad, bićemo samo prozor nekog stolara...
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
09.08.2014
Poruka
5
"Da li nauka može da pruži odgovore na filozofska pitanja?"

Ne, naravno da ne. Ali ni obrnuto.

Oni koji pričaju da "nauka" daje odgovore na sva pitanja, pa i filozofska, zapravo se ne bave naukom nego jednom vrlo lošom i naivnom filozofijom. Oni zapravo ne znaju ni što je nauka ni što je filozofija...
 
Učlanjen(a)
14.08.2014
Poruka
3
A šta ako kažemo da je filozofija nauka o mudrosti? Filozofija odgovara na svoja pitanja, a ako je sama nauka, onda nauke tehnički odgovara na filozofska pitanja.
:p

"Da li nauka može da pruži odgovore na filozofska pitanja?"

Ne, naravno da ne. Ali ni obrnuto.
A zašto?

Zavisi od samog filozofskog pitanja; nija filozofija samo trabunjanje o nekim metafizičkim stvarima stvarima.
Neki filozofi su se, na primer, bavili poreklom sveta, ljudi itd. To je takođe filozofsko pitanje, i nauka je odgovorila na to, doduše nakom mnogo vekova.

Sa druga strane, normalno je da nauka, koja se bavi činjenicama i fenomenima koji se mogu dokazati, neće davati odgovor na spiritualna pitanja nekih duhovnika. Nauka neće ni zalaziti u to, jer nema potrebe; nauka se ne bavi time, i nije iste prirode kao filozofija.

Tako da nauka može odgovoriti na neka filozofska pitanja. Problem je u tome da li ti veruješ u naučno objašnjenje, a to je već sasvim druga tema.

Da li filozofija može odgovoriti na naučna pitanja? Opet zavisi od pitanja i filozofije i tako ukrug.

Oni koji pričaju da "nauka" daje odgovore na sva pitanja, pa i filozofska, zapravo se ne bave naukom nego jednom vrlo lošom i naivnom filozofijom. Oni zapravo ne znaju ni što je nauka ni što je filozofija...
Ako je nauka samo „naivna filozofija” onda nema svrha postavljati ovo pitanje na prvom mestu, jer izjednačavaš dva različita sveta.
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
21.09.2015
Poruka
1.460
Sami filosofi pocetkom nove ere su dali odgovore na prethodno postavljena pitanja a sve te odgovore dala je hriscanska filosofija.
 
Natrag
Top