LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
KARATHANE GOLD EC-uza pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,05-0,06%
STROBY WG-za pepelnicu vinove loze i jabuke u koncentraciji od 0,02%
COLLIS KS-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,03-0,04%
CABRIO TOP WG-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,15%
TERCEL WG-za pepelnicu jabuke u koncentraciji od 0,2-0,25%
BELLIS WG-za pepelnicu jabuke u koncentraciji od 0,08%
QUADRIS SC-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,075-0,1%
ZATO 50 WG-pepelnica jabuke u koncentraciji od 0,01-0,015%

Vrlo je bitno napomenuti,da se u vrijeme temperatura iznad 30 stupnjeva,mora smanjiti koncentracija svih sredstava na bazi sumpora na 0,2%,kako ne bi došlo do ožegotina.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Rak jabuke i kruške (Nectria galligena)


Riječ je o vrlo važnoj bolesti jabuke(manje kruške),koja nastaje putem rana(od tuče,rezidbe,mraza ili raznim mehaničkim oštečenjima).Na starijim granama se javljaju rak rane,koje se udubljuju i stvaraju koncentrične krugove oko rana.Biljka nastoji zarasti rane stvaranjem kalusnog tkiva.Obično to ne uspije,pa bolest prodire duboko u tkivo,što izaziva sušenje grana,a ponekad i cijelog stabla.
Diagnosis_Fig17.jpg

Suzbijanje provodimo rezidbom,kada uklanjamo grane sa simptomima ove bolesti,pri ćemu rane trebamo premazati pastom(Mikazol ili Biopol pasta).Kemijsko suzbijanje obuhvača do dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u vrijeme opadanja lišća,posebno ako se radi o toploj i kišnoj jeseni.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Trulež ploda (Monilia fructigena)


Ova bolest,kao što joj i samo ime govori,uzrokuje propadanje več formiranih plodova,koji prvo dobiju smeđu pjegu,koja se naglo širi,meso dobija smeđu boju,trune i plod se pretvara u crno-trulu "mumiju"(koje moramo obavezno ukloniti iz voćnjaka jer uzrokuju pojavu m.laxe).
Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša,koje nastupaju iza dugog,toplog perioda,jer tada plod naglo buja,te dolazi do sitnih pukotina,koja su ulazno mjesto za infekciju gljivom.
gulmonilia3.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pored toga,sva mehanička oštečenja,uzrokovana vremenskim nepogodama ili napadom štetnih insekata,također potpomažu razvoju ove bolesti.
Suzbijanje je indirektno,što znači da pravilnom zaštitom,koja uključuje suzbijanje štetnih insekata i pojavu drugih bolesti,možemo spriječiti i nastanak ove bolesti.
moniliavruchtrot.jpg


Što se tiče kemijskog suzbijanja ove bolesti,ono se najčešće primjenjuje kod koštićavih vrsta voća i to u vrijeme njihovog dozrijevanja.Za tu svrhu koriste se fungicidi kao što su TELDOR u koncentraciji od 0,1%,SIGNUM u koncentraciji od 0,056-0,075%,EUPAREN MULTI WP 50 ili EUPAREN MULTI WG 50 u koncentraciji od 0,2%,KIDAN SC u koncentraciji od 0,3%,SWITCH62,5 WG u koncentraciji od 0,08%,BELLIS WG u koncentraciji od 0,08%.Naravno,pri ovoj zaštiti vrlo je bitno voditi računa o karenci zaštitnog sredstva.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Bakterijska palež koštićavih voćaka (Pseudomonas mors-prunorum)


Ovo je bolest koja nije toliko učestala,pojavljuje se mjestemično,ali može prouzročiti znatne štete na nasadima koštičavog voća,posebice na višnji i trešnji.Pojavljuje se i na breskvama,marelicama i šljivama.
Simptomi ove bolesti su različiti zimi i ljeti.Zimi,na mladim izbojima i granama mogu se uočiti plitke upale na kori,koje izgledaju poput pjega.
pseudomo2.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Opkoli li upala(pjega) izboj ili granu,a i deblo,dio iznad te nekroze ugiba.Zbog toga mlade voćke brzo uginu.Ukoliko oboljela voćka ili njezin dio potjera,njezino je lišće sitno i klorotično,uvija se i vene.Na starijim granama i deblu javlja se smolotok.
Ako je u jesen do zaraze došlo kasno,tada je slijedeće godine lišće normalnog izgleda.Oko nekroze-pjege,javlja se zadebljanje kore,odnosno izbojka.Kod starijih voćaka rano odbacivanje lišća znači da će se vočka doskora osušiti.Kod breskve su te pjege svjetlo-smeđe boje,slično nekrozama od niskih temperatura,a grančice iznad toga suhe.Pupovi se sporo otvaraju,a cvijet i mladi izbojci se suše na dijelu grane.Ispod kore je tkivo nekrotizirano,smeđecrveno.Izlučuje se obilje smole koja može dospjeti i u zemlju pri toplom vremenu.
Ljeti se na listovima javljaju mnogobrojne sitne pjege(sitnije od onih od šupljikavosti lista),a te su pjege opkoljene svjetlijim,žućkastim poljem.U marelice i šljive te pjege ispadaju(kao kod šupljikavosti lista),no na trešnji i višnji pjege ostaju na listu sve do jeseni.Na plodovima se pjege javljaju rjeđe i nešto su sitnije od onih na listovima.Kod breskve su na plodovima prisutne gumaste pjege udubljene u masu ploda.
Što se tiče suzbijanja bakterijske paleži,za sada još ne postoje pesticidi koji bi postigli odgovarajuči rezultat,pa se zbog toga preporučuje prskanje pesticidima na bazi bakra u jesen,pred i tjekom opadanja lišća,te opet u proljeće pred cvatnju.

Preporučuju se slijedeči fungicidi:
NORDOX 75 WG-u koncentraciji od 0,1-0,2%
NEORAM WG-u koncentraciji 0,5-0,6%
CUPRABLAU-Z-u koncentraciji od 0,8%
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pepelnica vinove loze (Uncinula necator)

Pepelnica je opaka bolest koju je otkrio Oidium Tuckeri, pa je ona po njemu i dobila ime oidij. Botanički, latinski naziv uzročnika je gljivica Erysiphe necator, kojem je stari naziv Uncinula necator, Schw., Burr. Oidij. Pepelnica (uz naziv oidij, lug, metljika i dr. nazive) je vrlo raširena gljivična bolest , koja napada sve zelene dijelove (mladice,lišće,cvat i već razvijen plod bobicu). Za razliku od peronospore, micelij ove gljivice (koja prezimi u formi spolnih plodišta na otpalom lišću ili u pupu, iz kojeg hifama dospije na tek izrasle mladice) razvija se na površini zelenih organa i tzv. haustorijama iz napadnutih organa crpi sok. Kasnije se širi posebnim rasplodnim stanicama-konidijama. Intenzitet napada (i šteta) ovisi o naravi sorte (a među osjetljive svrstavamo müller thurgau, pinot bijeli, sauvignon bijeli, silvanac zeleni i dr.), vremenskim prilikama (čemu pogoduju sparni dani za vrijeme vegetacije), gustoći sklopa (npr. broju čokota po jedinici i bujnost poticana gnojidbom), te o načinu zaštite. Kao što je istaknuto, neke su sorte vinove loze više, druge manje otporne na napadaj ove gljivice, kojoj pogoduje visoka temperatura i vlažnost zraka.
31.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Stoga u područjima s većom relativnom vlažnošću zraka posebnu pažnju valja obratiti na to. Ispravna, a to znači ne jaka gnojidba (dušikom), odstranjivanje suvišnog lišća i zaperaka i dr. kulturalne mjere (uništavanje korova npr.) pridonose zaštiti od ove bolesti. Kao sredstvo za zaštitu najviše se koristi elementarni sumpor, kojem se vinogradari opravdano ponovo vraćaju i čija se uporaba preporuča u razdoblju poslije cvatnje pa sve do šare i to po suhom vremenu. Uz pripravke na bazi močiva sumpora (kao što su Chromosul 80 i dr.), te organske (Karathane i dr.) postoje i sistemični fungicidi (Bayleton Tilt, Topas, Rubigan, Anvil, Folicur 250TC i dr.).Fitomedicina stalno izučava i pronalazi nova i efikasnija sredstva u borbi protiv ove opake bolesti (poput Quinoxyfen-a i sl.), pa se možemo nadati i novim otkrićima na tom području, poglavito na području primjene biopesticida. Za sva zaštitna sredstva što se već nalaze na tržištu uputstva su napisana na kutiji u kojoj su ona upakirana. Valja međutim znati, neka od tih sredstava jaki su otrovi, pa osim pozornosti preporuča se konzultirati iskusnog fitomedicinara. Uz navedena postoje i tzv. kombinirana sredstva zaštite (kao Folicur E), što istovremeno lozu brane od peronospore, oidija, odnosno pepelnice i sive plijesni. Naime, zaštitu loze od pepelnice vinogradari najčešće provode istovremeno kada lozu prskaju protiv peronospore (plamenjače), ma da se zna da je glavni napad pepelnice kasnije, tj. u doba kada plamenjača više nije prijetnja zdravstvenom stanju loze. Pepelnicu na lozi najlakše zapažamo na bobici (na kojoj se prvo vidi siva prevlaka, koja prelazi u tamne mrlje, da bi poslije na tom mjestu bobica napukla, tako jako da se pokažu čak i sjemenke). Dobar vinogradar ne čeka da primijeti prve simptome, već zaštitu provodi preventivno i u pravom trenutku. Ta akcija ne smije ni uraniti ni zakasniti. Na velikim plantažama stručnjaci prate vegetaciju, temperaturu i relativnu vlažnost zraka, pa, prema tome, određuju pravi trenutak tretiranja. Oni znaju da ni jedno sredstvo lozu ne štiti trajno, već deset (kontaktni fungicidi) do 14 dana (sistemici). S obzirom na to da pepelnica ima moć stjecanja rezistentnosti, poglavito prema nekim zaštitnim sredstvima, najčešće se isto sredstvo koristi dva, a najviše do tri puta, a zatim mijenja s nekim drugim (najbolje u konzultaciji s fitomedicinarom).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vinogradara praktičara zanimat će i sljedeći interesantni podaci. Prvi zapis o pojavi ove bolesti datira iz 1841. i to u Engleskoj, da bi zbog njena napada od 1852. do 1854. urod grožđa u Francuskoj pao čak za 80 %. Prvi poziv na uzbunu od njene opasnosti kod nas objavio je Gospodarski list 1853., što još nije potvrda da je do tog časa bolest već i do nas stigla. Za nas je zanimljiv podatak da je prvi puta u zaštiti od ove bolesti sumpor korišten 1861. u Bakarskoj Dragi, a samo godinu dana poslije i u Kraljevici. Naime, te godine (1862.) Gospodarski list prenosi preporuku Tršćanskog vrtlarskog društva kako valja sumporiti lozu. Naime, tada se preporučalo prašenje sumpornim cvijetom prvi put kad čokot prolista, a grozdići se pokažu, drugi put neposredno pred cvatnju, treći put desetak dana poslije cvatnje, a četvrti dva do tri tjedna poslije trećeg tretiranja. Najnovijim istraživanjima fitopatologa dokazano je da suzbijanje ova opake bolesti valja obaviti u tijeku vegetacije (a ne u doba mirovanja) i to rigoroznije u vinogradima u kojima je u tijeku prošle godine bio jak napad od onih u kojima te bolesti nije bilo. U tom slučaju zaštitu valja otpočeti ranije (kod zdravih vinograda to može biti kada su ljetorasti već podosta porasli i kada je na njima već porastao veći broj tj. i do deset listića). Ako je sorta osjetljiva na ovog patogena (a takve su od bijelih kultivara chardonnay i sve vrste pinota, a od crnih primjerice cabernet sauvignon) tada uz redovitu zaštitu (ne po jakom suncu i vrućini, ali ne ni po rosi), valja provoditi i promjenu zaštitnog sredstva, kako se ne bi iskazala rezistentnost na jednu vrstu pripravka. Kada vinogradare zaskoči ova bolest jedini način kurative je prskanje s pripravkom hipermangana (kojeg valja razrijediti u vodi u koncentraciji od 0,125% uz dodatak 2% gašenog vapna), nakon čega kroz dan-dva slijedi prskanje s jednim od sistemika protiv pepelnice.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Skladišne bolesti


Buduči da se gljivice nekih skladišnih bolesti pojavljuju u voćnjaku čak do dva mjeseca prije same berbe,veoma je bitno posvetiti punu pozornost njihovom pravilnom suzbijanju.Izrazito kišovita ljeta znatno pridonose razvoju štetnih gljivica,no one se pojavljuju i za sušnih razdoblja.
Na mjestima gdje su plodovi oštečeni razvijaju se gljivice,koje mogu prouzročiti različite truleži.Iako nema vidljivih simptoma krastavosti na plodovima prilikom unošenja jabuke u skladište,kasne zaraze mogu se pojaviti u skladištu u obliku crnih pjega koje se razvijaju na kožici ploda.
Smeđa trulež ploda može se javiti i u voćnjaku prije unosa u skladište.Otvorene rane omogučavaju ulazak patogena u plod.Ukoliko se bolest javi u voćnjaku,može se prepoznati po smeđoj pjegi koja se širi i nakon nekog vremena može obuhvatiti čitav plod.
BCS00024084.jpg



Za suzbijanje skladišnih bolesti veoma je bitno započeti s tretmanima na vrijeme,još krajem 7. i tokom 8.mjeseca kada se koriste fungicidi kao što su ZATO 50 WG,ZATO PLUS,BELLIS,CAPTAN ili MERPAN.Riječ je o površinskim fungicidima koji djeluju na krastavost,kao i na skladišne bolesti.
 
Natrag
Top