Značaj vršnjačkih odnosa

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Značaj vršnjačkih odnosa






Kod dece je orijentisanost na druge ljude veoma brzo vidljiva.Počeci socijalnih odnosa sa vršnjacima počinju već i pre 6 meseci(beba gleda drugu decu,smeška im se i dodiruje ih).Nakon 18 meseci se razvija svest o drugima,a od 2godine dete počinje da se igra sa drugom decom i tada kontakti i interakcije sa drugima postaju sve dugotrajnije.Sa dve i po godine dete počinje da govori o svojim unutrašnjim procesima,a između treće i četvrte godine pokazuje empatiju i simpatiju ka drugima.Od četvrte godine pa nadalje,deci je veoma bitna prihvaćenost od strane njihovih vršnjaka(RODA).
Značajan faktor u socioemocionalnom i kognitivnom razvoju pojedinca je kvalitet interpersonalnih odnosa koji se uspostavljaju između deteta i osoba iz njegovog okruženja.Od svih osoba sa kojima dete uspostavlja interakciju,najveći uticaj na razvoj i sazrevanje deteta imaju vršnjaci.Značaj vršnjačkih odnosa potvrđen je brojnim istraživanjima koja pokazuju da kvalitet i kvantitet vršnjačke interakcije tokom detinjstva ima uticaja na tekući,ali i na kasniji razvoj(http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/).Jedan od istaknutih autora,Žan Pijaže,smatrao je da kooperacija u velikoj meri doprinosi razvoju.Pri kontaktu sa vršnjacima,deca uviđaju da postoje stanovišta koja se razlikuju od njihovih.Pomoću kooperativnosti oni razmatraju predloge druge dece i tada dolazi do kognitivnog konflikta.Diskusija koja se razvija među vršnjacima je,čak,značajnija od diskusije deteta i odraslog,zbog simetrije u interakciji(http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/).

VRŠNJAČKA PRIHVAĆENOST I
ŠKOLSKO POSTIGNUĆE

Značajno pitanje koje je uključeno u razmatranje značaja vršnjačkih odnosa u detinjstvu je pitanje statusa pojedinca u vršnjačkoj grupi,to jest interpersonalne odnose između članova neke grupe karakteriše javljanje naklonosti/nenaklonosti ka ostalim članovima grupe.Određeni članovi grupe bivaju prihvaćeni,to jest popularni a drugi su odbačeni ili ignorisani.Prihvaćenost se,zapravo,odnosi na stepen u kom ostali članovi vršnjačke grupe žele da ostvare određenu formu druženja sa detetom,to jest da učestvuju u zajedničkim aktivnostima (igranje,učenje i slično ) (http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/).Vršnjačka nominacija i rejting lista su sociometrijske tehnike koje se najčešće koriste za određivanje statusa vršnjaka u grupi.Učenici sa visokim sociometrijskim statusom,označeni su kao ‘popularni’ ili ‘prihvaćeni’.Kada deca opisuju nekog kao ‘dobrog’,pretpostavlja se da se to odnosi na njegove prijateljske postupke,empatiju,kao i niz drugih prosocijalnih ponašanja.Omiljena deca su vešta u interakciji sa drugom decom,ona lako postaju članovi neke grupe,stiču prijateljstva na odmeren,nenametljiv i samouveren način.Oni potkrepljuju drugu decu,pokazuju osetljivost na potrebe i želje drugih pa im je zbog toga komunikacija jako dobra,snalaze se podjednako dobro kako u ulozi govornika tako i u ulozi slušaoca.Vešto rešavaju sukobe,u osetljivim situacijama postupaju tako da to odgovara svima,koriste razum,a ne silu (http://www.roda.hr/).Popularnu decu vršnjaci opažaju kao lidere,kao kooperativne i kao one koji dele sa drugima.Nastavnici ih pozitivnije procenjuju u odnosu na decu koja su odbačena.Prihvatanje ili odbacivanje dece od strane svojih vršnjaka je povezano sa školskim postignućem.Potvrđena je veza između školskog postignuća i sociometrijskog statusa i veza između socijalnog ponašanja i akademske uspešnosti.Decu,koju su vršnjaci pozitivnije procenjivali u predškolskom periodu,nastavnici su ocenili kao manje rizičnu grupu za postizanje neuspeha u školi.Vršnjačka prihvaćenost za vreme najranijih godina školovanja predstavlja ‘tampon’ zonu ili zaštitni faktor u odnosu na akademske teškoće.Nastavnici uspešne đake opažaju kao manje devijantne ,manje povučene i omiljenije među svojim vršnjacima.Popularni đaci većinu svog vremena provode u učenju i sticanju novih znanja.Važan faktor koji je povezan sa vršnjačkom prihvaćenošću i školskim postignućem je socijalna odgovornost.Utvrđeno je da socijalno odgovorno ponašanje posreduje odnos između školskog uspeha,vršnjačkog statusa i procesa samoregulacije (http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/).U istraživanju longitudinalnog karaktera,na uzrastu učenika četvrtog i šestog razreda,potvrđeno je da kvalitet vršnjačkih odnosa,naročito indeks vršnjačke prihvaćenosti,i akademsko postignuće utiču jedno na drugo.Naime,popularni učenici imaju više ocene (iz jezika i matematike) od onih koji su odbačeni.Međutim,oni postižu bolji uspeh i nakon dve godine,što upućuje na zaključak da vršnjačka prihvaćenost može da služi kao socijalni resurs koji olakšava akademsko postignuće,ali istovremeno,školski uspeh može da utiče na to da li će neko biti prihvaćen ili odbačen od strane vršnjaka (http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/).Postoje dva modela koja se tiču povezanosti sociometrijskog statusa i socijalnog funkcionisanja u vršnjačkoj grupi i akademskog postignuća.Po prvom modelu,socijalna kompetencija i interpersonalna prihvaćenost čine emocionalne i socijalne izvore postignuća u školi.Po drugom modelu,akademsko postignuće utiče na socijalno ponašanje i prilagođavanje.Akademske teškoće mogu dovesti do frustracija,koje onda doprinose devijantnom socijalnom ponašanju.Pored ovoga,akademsko postignuće određuje socijalni ugled u vršnjačkoj grupi i samim tim utiče na sliku o sebi.Neuspešni učenici veoma teško dobijaju pozitivan status među vršnjacima i poštovanje,i oni zbog toga razvijaju negativnu sliku o sopstvenoj vrednosti.Posledica toga jeste ispoljavanje socioemocionalnih problema.

VRŠNJAČKA ODBAČENOST I
ŠKOLSKO POSTIGNUĆE
Često je na sceni okrutna društvena igra žigosanja različitih i neuklopivih u šablon.Autsajderi su odbacivani zbog kulturoloških,fizičkih ili finansijskih razloga.Ova od društva izopštena deca najčešće upadaju u drugu krajnost (previše su zatvorena,napadna su,svadljiva ) (Ljiljana Ćuk ).
Odvojenost od prijatelja često je ‘’duboko nesrećno iskustvo za decu’’,što može negativno da utiče na njihovo mentalno zdravlje,dok je odbijanje od druge dece usko povezano s problemima kao što su depresivna raspoloženja i agresivnost,kao i nesocijalno i delikventno ponašanje (file://localhost/vaspitanje_nemaju prijatelje).Deca koja su aktivno nevoljena ili odbačena od strane svojih vršnjaka imaju teškoće u interpersonalnim odnosima.Odbačenost spada u relativno stabilnu kategoriju.Ukoliko odbačena deca promene socijalnu sredinu i nađu se u novoj grupi vršnjaka,oni ponovo dobijaju status odbačenih.To dokazuje da se jednom uspostavljen status dugo zadržava kao takav.Rezultati pokazuju da odbačena deca ispoljavaju agresivno ponašanje,asocijalno ponašanje,ometaju druge,imaju niže samopouzdanje u odnosu na popularnu decu,usamljeni su,nadmeni su i upadaju u nevolje,nastavnici su im manje naklonjeni i procenjuju ih kao osobe koje su sklone devijantnom ponašanju.Odbačena deca se nalaze pod velikim rizikom.Kod njih je veća verovatnoća pojave negativnih ishoda,kao što su delikvencija,kriminalitet,ponavljanje razreda,problemi u ponašanju i slično_Odbačeni učenici imaju veću šansu u odnosu na ostale statusne grupe,za doživljavanje akademskih teškoća i postizanje školskog neuspeha.Rizik za nastajanje ovih problema nije jednak kod sve odbačene dece.Uticaj vršnjačke odbačenosti povećava se sa dužinom trajanja i vremenskom blizinom takvog socijalnog iskustva (http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/). Postoji nekoliko razloga zašto deca bivaju odbačena od strane svojih vršnjaka:eek:metanje drugih na nastavi,akademska neuspešnost (ona određuje socijalni ugled učenika u razredu ),nezrelost ili nepripremljenost za efikasno učestvovanje u socijalnim situacijama.Povezanost statusa odbačenosti sa akademskim teškoćama karakteristična je za učenike od najmlađih do najstarijih razreda osnovne škole.Ova veza je pronađena i kod dece na predškolskom uzrastu.Akademsko postignuće negativno korelira sa vršnjačkom odbačenošću i u starijim razredima osnovne škole i u srednjoj školi,to jest,odbačeni učenici imaju teškoće u školskom radu i samim tim postižu i lošije rezultate iz različitih predmeta.U sprovedenom longitudinalnom istraživanju pokazano je da učenici koji su imali status odbačenih u trećem i četvrtom razredu,u osmom razredu postižu slabiji školski uspeh.Takođe,oni koji su Seminarski, diplomski, maturski radovi, maturalne radnje, izrada seminarskih, diplomskih i maturskih radova | Maturski.Com prevremeno napustili školu uglavnom su na mlađem uzrastu bili odbačeni,dok u stavovima prema školi nije nađena razlika među učenicima različitog sociometrijskog statusa.Većina istraživanja koja su rađena u vezi sa vršnjačkom pripadnošću i školskim postignućem važe za sve kulture.Na osnovu dobijenih nalaza,potvrđeno je postojanje recipročnih efekata školskog postignuća i socijalnog funkcionisanja.Utvrđeno je da se akademska neuspešnost odražava na socijalnu kompetenciju i vršnjačku prihvaćenost,kao i da pokazatelji socijalne nekompetencije ,to jest,agresivno-disruptivno ponašanje i vršnjačka odbačenost negativno utiču na školsko postignuće (http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/ )

KAKO POMOĆI ODBAČENIM UČENICIMA
Veliki je broj istraživača koji su se usmerili na razvijanje programa za poboljšanje socijalnih veština potrebnih za uspostavljanje i održavanjepozitivnih vršnjačkih odnosa.Odbačenim učenicima nedostaju odgovarajuće socijalne veštine koje su potrebne za socijalno i akademsko funkcionisanje.Socijalne veštine ne dovode do toga da učenik bude pametniji,već mu pružaju mogućnost da koristi veštine učenja i znanjekojima se ispoljava postignuće.Primena interventnih programa pokazuje da deca koja dobijaju akademsku pomoć i koja napreduju u akademskom pogledu postaju kompetentnija u socijalnim interakcijama i i maju manje socioemocionalnih teškoća u poređenju s decom koja ne prolaze program obuke.Postoje različite procedure koje se koriste ze povećanje interpersonalne kompetentnosti.Četiri osnovna procesa koja se nalaze u osnovi svake obuke su:podučavanje,uvežbavanje,potkrepljenje ili fidbek i reduktivni procesi (http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/).Za odabir učenika kojima je potrebna obuka,kao i za procenu efekate interventnih programa ,najčešće se koriste sociometrijske tehnike ,a uz to se preporučuje i sistematsko posmatranje ponašanja učenika.Nakon primene programa vežbanja socijalnih veština dobijeni su pozitivni efekti što pokazuje da ovi programi doprinose efikasnom menjanju socijalnog ponašanja,kao i da su do određene mere uspešni u generalizaciji tih efekata,vršnjačkoj prihvaćenosti i redukovanju asocijalnog ponašanja učenika.Treba istaći da nije potvrđeno da je akademska obuka bila uspešnija u odnosu na obuku socijalnih veština.Postignuti efekti nisu bili statistički značajni ni za jednu grupu,ali bez ozira na to,postignut je određeni napredak koji se održao i nakon završene obuke.
KRITIČKI OSVRT NA RAD
Deca usvajaju socijalne veštine učestvujući u vršnjačkoj zajednici kao njen deo.U njoj uče kako da rade,kako da slušaju,da razmišljaju i da se saosećaju sa drugima.Brojna istraživanja i dobijeni nalazi potvrđuju činjenicu da vršnjački odnosi imaju veoma značajan uticaj ne samo na tekući razvoj ,već i na kasniji,akademski,bihejvioralni i emocionalni razvoj.Bitno je naglasiti da je utvrđivanje sociometrijskog statusa od velikog značaja u početnim godinama školovanja jer ono dovodi do uspešnosti pojedinca i sprečavanja negativnih efekata.Da li će dete biti prihvaćeno ili odbijeno u kasnijem periodu,zavisi samo od toga na koji način i u kojoj meri ono stupa u odnose sa svojom vršnjačkom grupom u ranom detinjstvu.Treba još istaći kao najbitniju stvar da vršnjačka grupa ima glavnu ulogu u formiranju ličnosti,to jest,od nje najviše zavisi u kakvu će se osobu formirati dete.

LITERATURA
1.http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/ .Pristupljeno 15.10.2008. iz baze Google
2.Ljiljana Ćuk .Pristupljeno 15.10.2008. iz baze Google
3.file://localhost/ Vaspitanje_nemaju prijatelje.Pristupljeno iz baze Google
4.RODA .Pristupljeno iz baze Google

 
Poslednja izmena:
Natrag
Top