Zdrava hrana samo u reklami

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Zdrava hrana samo u reklami

M. N. S. |


Česte i opasne zloupotrebe u promovisanju hrane, posebno namirnica za najmlađe. Čak 66,67 odsto ispitanih proizvoda je nezdravo, a da to nije označeno



Zloupotrebe u reklamiranju postoje kod svih namirnica

SVAKA reklama ima samo jedan cilj - da proda proizvod. U "potrazi" za kupcem, tvorci oglasa ne libe se ni da javno upotrebe neistinu. Zloupotrebe u reklamiranju su česte i opasne, posebno kada je hrana u pitanju. I u Srbiji, međutim, "cilj opravdava sredstvo" pa se pod etiketom "zdravo" lažno promovišu čak i namirnice namenjene najmlađima.

Prema rečima Petra Bogosavljevića, predsednika Pokreta potrošača Beograda, zloupotrebe u reklamiranju postoje kod svih namirnica.

- Ako ih ima kod dečije hrane, što je potvrdilo i naše istraživanje, onda je ima sigurno i kod drugih manje osetljivih namirnica - kaže Bogosavljević.

- Rezultati ovog projekta o marketingu hrane za decu u Srbiji, nisu nimalo dobri - čak 66,67 odsto reklamiranih proizvoda namenjenih deci je nezdravo.

Tokom ovog istraživanja reklame su praćene sedam dana na četiri televizije, od koje je jedna potpuno rezervisana za najmlađe. U ovom periodu reklamiran je 21 proizvod za decu.

- Poređenjem deklarisanih vrednosti šećera, masti i soli sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je da sedam proizvoda ili 33,33 odsto pripada kategoriji zdravih, a 14 proizvoda, ili 66,67 odsto kategoriji nezdravih proizvoda - kaže Bogosavljević. - Šest ispitanih proizvoda imalo je višak masti i šećera, 11 proizvoda je svrstano u kategoriju veoma nezdravih proizvoda, jer su deklarisane količine šećera i masti veće od 50% do 3,5 puta od visokog nutritivnog nivoa.

Sve korporacije čije su proizvode proveravali potrošači, svojim reklamama okrenute su deci. Usmerene su na prevenciju gojaznosti i ishranu. U reklamiranju nezdrave hrane deci primenjene su različite marketinške "cake"- od ponavljanja reklama do izjava "stručnjaka" o nutritivnim vrednostima.

Potrošači su posle ovog istraživanja zaključili da se ništa ne preduzima da se zakonska i podzakonska regulativa u Srbiji, kojom se obezbeđuje zdrava ishrana, uskladi sa preporukama SZO i standardima zemalja koje posvećuju punu pažnju zaštiti zdravlja stanovništva, a posebno dece.

MILIONI ZA ODŠTETU
AMERIKANKA Atena Hohenberg prošlog februara tužila je firmu "Ferero", kada je saznala da njen omiljen doručak "nutela" nije zdrav, kao što je u reklami naznačeno. Na američkom sudu Atena je uspela da dobije parnicu i odštetu od 3,5 miliona dolara. Od tog novca, sa 2,5 miliona dolara biće obeštećeni kupci i to po četiri dolara za teglicu. "Ferero" će morati da promeni svoju ambalažu, kao i reklamu na TV stanicama i internet-stranicu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
I Srbija ima svoje Nutele

I Srbija ima svoje Nutele

Izvor: B92, Novosti


Beograd -- Vest o Amerikanki koja je tužila Ferero jer Nutela nije zdrava kao što se reklamira, mogla bi da bude i vest iz Srbije.

4697410774fa13f255e90a980802617_640x360.jpg

Iako teško da bi dobila ikakvu otpremninu, a kamoli onu od tri miliona dolara, puno je mama u Srbiji koje bi mogle da tuže proizvođače zbog lažnih reklama o zdravoj hrani, čaki za najmlađe.

To proizilazi iz istraživanja Pokreta potrošača Beograda, koje je objavio predsednik Petar Bogosavljević.

"Tužila Nutelu, dobila 3,5 mil. USD
Amerikanka Atena Hohenberg prošlog februara tužila je firmu Ferero, kada je saznala da njen omiljen doručak Nutela nije zdrav, kao što je u reklami naznačeno. Na američkom sudu Atena je uspela da dobije parnicu i odštetu od 3,5 miliona dolara. Od tog novca, sa 2,5 miliona dolara biće obeštećeni kupci i to po četiri dolara za teglicu. Ferero će morati da promeni svoju ambalažu, kao i reklamu na TV stanicama i internet-stranicu."

Svaka reklama ima samo jedan cilj - da proda proizvod. U "potrazi" za kupcem, tvorci oglasa ne libe se ni da javno upotrebe neistinu. Zloupotrebe u reklamiranju su česte i opasne, posebno kada je hrana u pitanju.

I u Srbiji, međutim, "cilj opravdava sredstvo" pa se pod etiketom "zdravo" lažno promovišu čak i namirnice namenjene najmlađima.

Prema rečima Petra Bogosavljevića, zloupotrebe u reklamiranju postoje kod svih namirnica.

“Ako ih ima kod dečije hrane, što je potvrdilo i naše istraživanje, onda je ima sigurno i kod drugih manje osetljivih namirnica”, kaže Bogosavljević.

Kako kaže, rezultati ovog projekta o marketingu hrane za decu u Srbiji, nisu nimalo dobri - čak 66,67 odsto reklamiranih proizvoda namenjenih deci je nezdravo.

Tokom ovog istraživanja reklame su praćene sedam dana na četiri televizije, od koje je jedna potpuno rezervisana za najmlađe. U ovom periodu reklamiran je 21 proizvod za decu.

“Poređenjem deklarisanih vrednosti šećera, masti i soli sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je da sedam proizvoda ili 33,33 odsto pripada kategoriji zdravih, a 14 proizvoda, ili 66,67 odsto kategoriji nezdravih proizvoda”, kaže Bogosavljević.

“Šest ispitanih proizvoda imalo je višak masti i šećera, 11 proizvoda je svrstano u kategoriju veoma nezdravih proizvoda, jer su deklarisane količine šećera i masti veće od 50 odsto do 3,5 puta od visokog nutritivnog nivoa”, kaže on.

Sve korporacije čije su proizvode proveravali potrošači, svojim reklamama okrenute su deci. Usmerene su na prevenciju gojaznosti i ishranu. U reklamiranju nezdrave hrane deci primenjene su različite marketinške "cake" - od ponavljanja reklama do izjava "stručnjaka" o nutritivnim vrednostima.

Potrošači su posle ovog istraživanja zaključili da se ništa ne preduzima da se zakonska i podzakonska regulativa u Srbiji, kojom se obezbeđuje zdrava ishrana, uskladi sa preporukama SZO i standardima zemalja koje posvećuju punu pažnju zaštiti zdravlja stanovništva, a posebno dece.

 
Natrag
Top