LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424

RAZMNOŽAVANJE

Vrlo je laka za razmnožavanje i u kratkom vremenu možete dobiti veću količinu brzorastućih biljčica, za npr. šišanu ili slobodnorastuću živicu. Razmnožava se zelenim reznicama u kasno proljeće i ključićima u kasnu jesen, dijeljenje busena biljke možete izvršiti u kasnu jesen, a možete je razmnožiti i povaljenicom u ljetnim mjesecima i odvojiti od matične biljke sljedećeg proljeća.

VRSTE I SORTE
F. Europaea
ima sitnije cvjetiće zlatnožute boje, ravne do blago savijene grane, cvate u ožujku i travnju i cvijet ostaje na granama čak do 30 dana od cvatnje, visine 2 - 3 m
Hibridi F. × intermedia imaju cvjetove zlatnožute do tamnije boje žutanjka, bogate cvatnje, snažnih uspravnih grana, visina varira od 1,5 - 3 metra, najpoznatija je sorta 'Spectabilis' visine od 2,5 - 3 m i širine do 1,8 m. Cvate u ožujku tamnije žutim cvjetovima. 'Golden nugget' je zlatno žute boje, bogate cvatnje u veljači i ožujku, visine 1,5 m.
F. Ovata 'Tetragold' zlatnožute je boje, cvate u ožujku, grm se oblikuje u okruglastu formu, visine do 1,25 m.
F. Suspensa ima uspravne i tanke grane koje se kako biljka raste počinju savijati prema zemlji u elegantne lukove, cvjetovi su svjetložute boje, visina do 3 m.
F. White ' Abeliophyllum Distichum' je vrlo rijetka sorta porijeklom iz Koreje, kremasto-bijele boje cvjetova, intezivna mirisa na bademe, cvate od siječnja do ožujka, visine do 1,5 m, blijedozeleno lišće na ljubičastim granama, neurednog rasta, sporije raste od ostalih vrsta
F. Roseum ' Abeliophyllum Distichum' je rastom slična prethodno opisanoj, no ima neuobičajenu ružičastu boju cvjetova.
F.%20White%20%27%20Abeliophyllum%20Distichum%27.jpg
Abelio%20pink%20forsithia.jpg
pink_forsythia.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
MAGNOLIJA (Magnolia)
Magnolije spadaju u rod Magnoliaceae. Ime im potjece od francuskog botanicara Pierre-a Magnol-a koji je živio od 1638. do 1715.g, medutim kao ukrasna biljka poznate su vec više od 1400 godina. Domovina im je istocna Azija i Sjeverna Amerika: azijske vrste obicno cvjetaju prije listanja, a americke nakon listanja.
west%20coast,%20canada.jpg


West Coast, Canada, ulica s rascvjetanim magnolijama - photo by Orhideja

OPIS BILJKE
Ima ih preko 100 vrsta od grmolikih do stablašica, zimzelenih ili listopadnih. Križanjem americkih i azijskih vrsta dobiveni su kultivari velikih cvjetova u bijeloj, žutoj, krem, ružicastoj i purpurnoj boji, oblika tulipana ili zvijezde dok im je plod najcešce slican cešeru. Visina im varira od 2 metra do cak nevjerojatnih 25 metara. Cvatu cak od sijecnja pa sve do srpnja. Upotrebljavaju se kao soliteri ili za stvaranje drvoreda, cesto ih nalazimo u parkovima.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
STANIŠTE / NJEGA
Otporne su na niske temperature, medutim cvjetovi nekih vrsta stradavaju u proljece zbog kasnih nocnih mrazeva i sjevernog vjetra (npr. 'Stellata'), pa ih sadite na južnoj, zašticenoj strani, najbolje u polusjeni iako dobro uspijevaju i na izravnom suncu. M. Grandiflora podnosi temperaturu do 20 stupnjeva ispod nule, pa je pogodnija za sadnju u južnijim krajevima.
Zemlja mora biti rahla, pomalo kisela i sposobna zadržati vlagu, ne voli vapnenasta tla, na tlu s više vapna imaju svjetlije lišce. Takvo zemljište kod nas dobro podnosi Magnolia liliflora »Nigra«, Magnolia kobus te Magnolia grandiflora
Sadnja mladih biljaka se preporuca tek u travnju kad više nema opasnosti od niskih temperatura, nikako ih nemojte saditi preduboko, magnolija ima površinsko korijenje pa je preduboka sadnja može udaviti i mlade biljke obavezno zaštitite pri korijenu tijekom prvih zima debljim slojem malca! Tijekom prvih godina vegetacije zalijevajte redovito radi rasta korjenova sustava, kasnije ne dopustite tlu potpuno isušivanje i potrebna je redovna godišnja prihrana.
Ovisno o vrsti osigurajte joj dosta prostora za rast i grananje, kako bi u cvatu došla do izražaja.
OREZIVANJE
Ne voli orezivanje, eventualno uklonite suhe i oštecene grane, ili granu viška koja poremecuje ravnotežu grma, ali o tome vodite racuna dok je biljka još mlada. Zbog mekana drva vece rezove obavezno premažite kakvom pastom za cijepljenje. Orezuje se nakon cvatnje, a veci se zahvati obavljaju tijekom zime. Moja je preporuka da pustite grm ili drvce da raste i dobije svoj prirodni oblik.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
RAZMNOŽAVANJE
Razmnožavamo ih margotiranjem, povaljenicama, reznicama, sjemenom i rjede cijepljenjem.
- margotiranje se vrši u lipnju ili listopadu
- razmnožavanje povaljenicama najcešci je nacin zakorijenjivanja ali biljcicu odvajamo od maticnog grma tek u jesen druge godine
- zahvaljujuci clanovima našeg foruma doznajemo da se može razmnožiti i reznicama skinutih s biljke 15 – 30 dana nakon cvatnje (za detalje pogledajte u forumu razmnožavanje-magnolia)
- sjemenom - stratifikacijom u pijesku do proljeca osim Magnolia acuminata i Magnolia kobus kod kojih sjetvu obavljamo odmah po sazrijevanju sjemena.
- cijepljenje se rijetko koristi, obavlja se u zatvorenom prostoru tijekom zime na kvalitetnim podlogama

VRSTE I SORTE

Magnolia grandiflora - velecvjetna magnolija, potjece iz SAD-a
Zimzeleno piramidalno stablo, velikih, kožastih, glatkih i sjajnih listova s gornje strane, te dlakavih i boje hrde s donje, može doseci visinu i do 25 metara, u našim uvjetima tek 10 u visinu i 5 u promjeru, ima vrlo velike bijele mirisne cvjetove, u obliku kupole s 10 -12 latica i crvenim prašnickim nitima. Cvate od svibnja do lipnja ali neki kultivari i od srpnja do kolovoza, cvjetovi ne traju dugo ali se u velikom broju otvaraju jedan za drugim pa stablo ostaje cvatuce duže vremena.

grandiflora%2011.jpg
plod%20grandiflore.jpg

Magnolia grandiflora cvijet i plod
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Magnolia × soulangiana - Soulanžova magnolija
Ova kineska magnolija izraste u široki i gotovo šest metara visoki grm ili stablo, medutim u dobrim klimatskim uvjetima stariji primjerci biljke mogu doseci visinu i od zavidnih 25 metara. Cvjetovi i listovi pojavljuju se gotovo istovremeno, iako cesto procvate prije nego prolista, ovisno o sorti. Listovi su joj jajoliki, dužine do 15 cm, s izrazito vidljivim žilicama u sredini. Cvjetovi su veliki i do 15 cm u promjeru, zvonolika oblika pa je neki nazivaju i tulipanastom magnolijom. Dobro podnosi onecišcenje pa je cesto nalazimo u gradovima zasadene u drvored.
Sorta Linnei Alba ima velike mesnate bijele cvjetove, cvate u travnju i svibnju, u isto vrijeme ružicasto cvate i Magnolia Norberti, a sorta Rustica rubra cvate u svibnju cvjetovima s unutrašnje bijelo i ružicasto s vanjske strane.

Magnolia%20tree%20-%20photo%20by%20orhideja1.jpg

Magnolia x soulangiana u West Coast, Canada, photo by Orhideja
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Magnolia stellata - zvjezdasta magnolija
Ova magnolia je spororastuca, medutim dok ostalim vrstama treba i do 4 godine da procvatu, Stellata cvate vec godinu dana nakon sadnje. Habitus joj je u obliku grma ili stabla okrugle krošnje, naraste 2 – 3 m u visinu, pa je pogodna za manje vrtove. List je 4-10 cm dugacak, jajaste forme, sjajnozelen a u jesen žuckast..Ima prekrasne bijele zvjezdaste cvjetove ovalnog ili elipticnog oblika, duljine 6-12 cm, sastavljene od veceg broja položenih latica, koji plijene pozornost svojom elegancijom, bjelinom i mirisom. Cvate vrlo rano, vec u ožujku, pa joj cvjetovi cesto stradavaju od ranih mrazeva i hladnih vjetrova. Posadite je stoga uz južni zid ili u zavjetrini.
magnolia%20stellata1.jpg



Magnolia liliiflora 'Nigra'
Grm kuglastog oblika promjera do 3 i visine do 4 metra, ovalnih tamnozelenih listova koji su dugacki do 13 i široki do 7 cm. Cvjeta 12 cm dugackim, lila-purpurnim cvjetovima od svibnja do lipnja, cesto kad vec prolista.

liliflora-uncle%20tom.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Magnolia kobus
Spada u red najotpornijih magnolija, porijeklom iz Japana, raste na svim vrstama tla. Naraste do 6m u visinu, srednje velikih je listova a ima bijele cvijetove koji se pojave u travnju, prije no što prolista.
Magnolia sieboldi (Magnolia parviflora)
Ovaj grm širokog rasta visine od 10 m, cvjeta kasnije od vecine magnolija, od lipnja do srpnja. Relativno je tankih grana, kratko zašiljenih ovalnih listova koji su s nalicja plavkasti, a s lica glatki i tamnozelene boje. Cvjetovi su mirisni široki do 10 cm, bijeli s crvenim prašnicima, sa šest latica na dugackim stapkama.



m.%20kobus.jpg
sieboldi1.jpg

Magmolia kobus
Magnolia sieboldi


Magnolia obovata
Japanskog je porijekla, naraste kao manja stablašica, golih i crvenkastih izbojaka. Listovi su joj dugacki do 10 cm i obrnuto su jajasti, zanimljive s nalicja plavo-sive boje i dlakavi uz žile. Cvijet joj je velik, žuckaste boje, a sjeme crveno.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Magnolia denutata
Kineska je magnolija kuglastog je oblika, otporna na hladnocu i kod nas naraste do oko 4 metra visine. Ima dlakave izbojke, lišce joj je obrnuto jajoliko s nalicja dlakavo. Cvjetovi su joj veliki od 6 do 12 cm širine, mirišljavi, bijele boje.

Magnolia × brooklynensis 'Yellow Bird'
Nadasve zanimljiva ali vrlo rijetko videna magnolija u našim prostorima i botanickim vrtovima. Izrazito žuti cvjetovi križanjem su dobili kvalitetnu formu tulipana i svojom pojavom plijene pažnju. Naraste do 4 m visine. Cvatnja pocinje i kod mladih biljaka pocetkom svibnja.

Magnolia-obovata-1.jpg
magnolia-denudata-1.jpg
jelow%20bird.jpg

Magnolia obovata
Magnolia denutata
Magnolia × brooklynensis 'Yellow Bird'

Magnolije su vrlo otporne biljke sa dugim životnim vijekom: U proljece dominiraju vrtovima svojom raskošnom cvatnjom i zato s pravom nose naziv »kraljice proljetnog« cvijeca
 
Natrag
Top