Zašto Rumuni Rome ponovo vraćaju u Cigane
Izvor: Politika 08.12.2010.
Milan Petrović
Nezadovoljne vlasti tvrde da ih Romi brukaju po Evropi, a da Evropa nedozvoljivo brka Rome i Rumune
Protest u Bukureštu: Nismo Cigani već Romi Foto Beta
Od našeg dopisnika
Bukurešt – Romsko pitanje ponovo je zakomešalo Rumuniju.
Predsednik Trajan Basesku svojevremeno je priznao da je učinjena krupna greška kada je, pre desetak godina, odlučeno da se rumunski Cigani zvanično nazovu Romima. To je, rekao je on, unelo ogromnu zbrku.
Romi su na lošem glasu širom kontinenta gde svojim „primitivnim, nomadskim” ponašanjem „brukaju Rumune”, kaže predsednik dodajući da Evropljani Rumune brkaju sa Romima – odatle loša slika Rumunije.
Predsednikova ocena prerasla je u direktivu koja je ubrzo pretočena u „zakonsku inicijativu“. Poslanik Silviju Prigoana, član vladajuće Demokratsko-liberalne stranke (PDL), izradio je zakonski nacrt kojim se predviđa zvanična upotreba samo naziva Ciganin za pripadnike etničke zajednice koja, prema rezultatima poslednjeg popisa, ovde broji 535.250 žitelja (oko 2,5 odsto rumunske populacije).
Tvrdi se, međutim, da na teritoriji Rumunije živi ukupno oko 2,5 miliona Roma, oko 10 odsto stanovništva. Razlika u ukupnim brojevima objašnjava se time što Romi-Cigani imaju „kompleks niže vrednosti” pa se zbog toga izjašnjavaju kao Rumuni.
Koaliciona vlada premijera Emila Boka složila se sa inicijativom i sada se očekuje da u parlamentu dođe do rasprave i usvajanja zakona koji Rome ponovo prekrštava u Cigane.
Sve to je izazvalo neobičnu žustru polemiku u medijima i podelilo ovdašnju javnost. Većina Roma i njihovih organizacija oštro se suprotstavlja povratku na naziv Cigani, za koji tvrde da je „uvredljiv”.
Uticajni ciganski kralj Čoaba tvrdi da zbrka između Roma i Rumuna postoji zbog njihovog „sličnog ponašanja u svetu“, dok kod kuće rumunski narod ne živi bolje od Roma, pošto u Rumuniji niko još nije integrisan.
Rumunski političari raznih boja koriste „romsku kartu” onda kada hoće da zarade neki poen više. Prilika im se pružila kada su poslednjih godina iz Italije i Francuske počele da stižu informacije o masovnom proterivanju rumunskih državljana, pripadnika ciganske etnije, kada su buldožeri kosili njihova nomadska, kartonska naselja oko velikih evropskih gradova.
U toj povici nisu pravljene razlike između Roma i Rumuna, što je ovde izazvala posebna emocije. Naročito zbog toga što je celo rumunsko društvo bilo optuženo da ne rešava romsko pitanje, već ga izvozi u Evropu.
Ali, i pre toga ovde se došlo do saznanja da sami Rumuni moraju nešto da preduzmu kako bi se izbeglo sve ono što doprinosi brkanju pojmova „rumunskog“ i „romskog“.
Tako se došlo na ideju da valja menjati skraćenicu kojom se u međunarodnim dokumentima, spisima, oznakama pa i na rumunskim pasošima označava Rumunija. Anglosaksonska skraćenica ROM, koja podseća na Rome, zamenjena je francuskom – ROU.
Iz istih razloga došlo je do duplog prekrštavanja jedne novinske agencije. Posle zbacivanja Čaušeskua 1989. i promene svega što je podsećalo na njegovu diktaturu, državna novinska agencija „Ađerpres” nespretno je 1990. preimenovana u „Rompres“. Tek kasnije je zasmetalo ono „rom”, tako da je 2008. naziv vraćen na „Ađerpres”.
Razne rumunske stranke i nevladine organizacije, koje posebno ističu rodoljublje i osetljivost na svakojake atake na svoj nacion, zdušno su prihvatile inicijativu poslanika Prigoane i čak počele da sakupljaju potpise u njenu podršku.
Nema sumnje da je to odraz izvesnog antiromskog raspoloženja koje se lako zapaža u svakodnevnom životu.
Racionalnim Rumunima ostalo je da sa skepsom gledaju na najnovije prekrštavanje Roma u Cigane i da upozoravaju da „romsko pitanje” nije samo rumunsko već sveevropsko i da ga kao takvo i valja rešavati.
Izvor: Politika 08.12.2010.
Milan Petrović
Nezadovoljne vlasti tvrde da ih Romi brukaju po Evropi, a da Evropa nedozvoljivo brka Rome i Rumune
Protest u Bukureštu: Nismo Cigani već Romi Foto Beta
Od našeg dopisnika
Bukurešt – Romsko pitanje ponovo je zakomešalo Rumuniju.
Predsednik Trajan Basesku svojevremeno je priznao da je učinjena krupna greška kada je, pre desetak godina, odlučeno da se rumunski Cigani zvanično nazovu Romima. To je, rekao je on, unelo ogromnu zbrku.
Romi su na lošem glasu širom kontinenta gde svojim „primitivnim, nomadskim” ponašanjem „brukaju Rumune”, kaže predsednik dodajući da Evropljani Rumune brkaju sa Romima – odatle loša slika Rumunije.
Predsednikova ocena prerasla je u direktivu koja je ubrzo pretočena u „zakonsku inicijativu“. Poslanik Silviju Prigoana, član vladajuće Demokratsko-liberalne stranke (PDL), izradio je zakonski nacrt kojim se predviđa zvanična upotreba samo naziva Ciganin za pripadnike etničke zajednice koja, prema rezultatima poslednjeg popisa, ovde broji 535.250 žitelja (oko 2,5 odsto rumunske populacije).
Tvrdi se, međutim, da na teritoriji Rumunije živi ukupno oko 2,5 miliona Roma, oko 10 odsto stanovništva. Razlika u ukupnim brojevima objašnjava se time što Romi-Cigani imaju „kompleks niže vrednosti” pa se zbog toga izjašnjavaju kao Rumuni.
Koaliciona vlada premijera Emila Boka složila se sa inicijativom i sada se očekuje da u parlamentu dođe do rasprave i usvajanja zakona koji Rome ponovo prekrštava u Cigane.
Sve to je izazvalo neobičnu žustru polemiku u medijima i podelilo ovdašnju javnost. Većina Roma i njihovih organizacija oštro se suprotstavlja povratku na naziv Cigani, za koji tvrde da je „uvredljiv”.
Uticajni ciganski kralj Čoaba tvrdi da zbrka između Roma i Rumuna postoji zbog njihovog „sličnog ponašanja u svetu“, dok kod kuće rumunski narod ne živi bolje od Roma, pošto u Rumuniji niko još nije integrisan.
Rumunski političari raznih boja koriste „romsku kartu” onda kada hoće da zarade neki poen više. Prilika im se pružila kada su poslednjih godina iz Italije i Francuske počele da stižu informacije o masovnom proterivanju rumunskih državljana, pripadnika ciganske etnije, kada su buldožeri kosili njihova nomadska, kartonska naselja oko velikih evropskih gradova.
U toj povici nisu pravljene razlike između Roma i Rumuna, što je ovde izazvala posebna emocije. Naročito zbog toga što je celo rumunsko društvo bilo optuženo da ne rešava romsko pitanje, već ga izvozi u Evropu.
Ali, i pre toga ovde se došlo do saznanja da sami Rumuni moraju nešto da preduzmu kako bi se izbeglo sve ono što doprinosi brkanju pojmova „rumunskog“ i „romskog“.
Tako se došlo na ideju da valja menjati skraćenicu kojom se u međunarodnim dokumentima, spisima, oznakama pa i na rumunskim pasošima označava Rumunija. Anglosaksonska skraćenica ROM, koja podseća na Rome, zamenjena je francuskom – ROU.
Iz istih razloga došlo je do duplog prekrštavanja jedne novinske agencije. Posle zbacivanja Čaušeskua 1989. i promene svega što je podsećalo na njegovu diktaturu, državna novinska agencija „Ađerpres” nespretno je 1990. preimenovana u „Rompres“. Tek kasnije je zasmetalo ono „rom”, tako da je 2008. naziv vraćen na „Ađerpres”.
Razne rumunske stranke i nevladine organizacije, koje posebno ističu rodoljublje i osetljivost na svakojake atake na svoj nacion, zdušno su prihvatile inicijativu poslanika Prigoane i čak počele da sakupljaju potpise u njenu podršku.
Nema sumnje da je to odraz izvesnog antiromskog raspoloženja koje se lako zapaža u svakodnevnom životu.
Racionalnim Rumunima ostalo je da sa skepsom gledaju na najnovije prekrštavanje Roma u Cigane i da upozoravaju da „romsko pitanje” nije samo rumunsko već sveevropsko i da ga kao takvo i valja rešavati.