Zaduži se u švajcarcima i propadni

Član
Učlanjen(a)
03.07.2010
Poruka
255
BEOGRAD 10. 07. 2010


PRESS ONLINE

Zaduži se u švajcarcima i propadni!

Građani koji su pre dve godine uzeli stambene kredite u „švajcarcima" zbog kursne razlike sada za ratu treba da izdvoje čak i 20.000 dinara više
s
kredit.jpg


U prethodne dve godine, otkako je dinar počeo drastično da slabi prema drugim valutama, najgore su prošli građani koji bankarske pozajmice plaćaju u švajcarskim francima. Da bi izmirili mesečnu ratu kredita od 60.000 franaka, koja iznosi 447 franaka, klijenti banaka sada treba da izdvoje čak 14.000 dinara više nego pre dve godine.
kredit2.jpg


Iako je većina banaka još početkom 2009. godine ukinula kredite u „švajcarcima" i savetovala građane da ove pozajmice prebace u evre ili dinare, veliki broj klijenata još uvek otplaćuje takve pozajmice. Među njima je i Snežana D., naša čitateljka iz Beograda, koja je 2007. godine uzela stambeni kredit od 93.000 švajcarskih franaka.


Nekad bili povoljni
- Tada su ovi krediti bili izuzetno povoljni! Pošto moja plata iznosi oko 80.000 dinara, nije mi bio problem da mesečno izdvojim oko 28.000 dinara za ratu kredita. Ali, kako je počela kriza, a dinar u odnosu na franak počeo drastično da pada, rata je bila sve veća. Sada je došlo dotle da za ratu moram da izdvojim više od polovine plate, oko 48.000 dinara. To je neizdrživo - žali se naša sagovornica.
Poslovne banke za svoje klijente i dalje nude mogućnost prebacivanja kredita u drugu valutu, što važi i za stambene pozajmice u švajcarskim francima. Procedura je u većini banaka ista kao kada se odobrava nov kredit. To znači da je potrebno podneti zahtev i svu dokumentaciju koju traži banka. Što se tiče naknade za odobrenje i konverziju kredita, cene se razlikuju, a ima banaka koje ne naplaćuju ove usluge.
Banka Hipo Alpe-Adrija u ponudi nema kredite koji se odobravaju u švajcarskim francima, ali svojim klijentima koji su se ranije zadužili u toj valuti omogućavaju preindeksaciju.
- Postoji mogućnost preindeksacije stambenih kredita iz švajcarskih franaka u evre. Postupak je sličan odobrenju novog kredita, a troškovi su naknada za odobrenje koja iznosi od 0,5 do 2 odsto i dodatnih 0,5 odsto za konverziju kredita u evre - objašnjavaju u Hipo banci.
Za preindeksaciju kredita od 93.000 franaka, što je oko 70.000 evra, klijent plaća naknadu za odobrenje najmanje 350 evra i još toliko za konverziju kredita.
a
0610-Nemanja-Jovanovic.jpg


Za preindeksaciju plaća se i upis hipoteke
U Komercijalnoj banci objašnjavaju da se sa stambenog kredita indeksiranog u „švajcarcima" može preći na kredit u evrima saglasno važećim uslovima za kredite indeksirane u valuti EU.
- U postupku konverzije kredita iz švajcarskih franaka u evre, klijent snosi troškove upisa hipoteke i naknade banke u visini od jedan odsto na neotplaćeni deo glavnice. Ukoliko je kredit osiguran kod Nacionalne korporacije, klijent plaća naknadu od 30 evra i eventualnu razliku u premiji osiguranja kredita - navode u Komercijalnoj.


U Unikredit banci takođe potvrđuju da je procedura za prebacivanje iz švajcaraca u evre ista kao kada se prvi put podnosi zahtev za stambeni kredit.
- Prema Ugovoru o stambenom kreditu Unikredit banke, predviđeno je da klijent koji uredno otplaćuje svoj kredit ima pravo da jednom u toku perioda otplate podnese zahtev za izmenu valute kredita. Za stambeni kredit indeksiran u švajcarskim francima koji klijent želi da prebaci u evre ne plaća se bankarska provizija. U ovom slučaju će klijent nastaviti da otplaćuje stambeni kredit sa promenjenom valutom po trenutno važećim uslovima, odnosno uz aktuelnu kamatnu stopu i sve ostale preduslove - kažu u toj banci.


Prebacivanje u evre
Klijenti Erste banke mogu sve vrste kredita iz „švajcaraca" preindeksirati u evre ili dinare, i to bez ikakve nadoknade.
- Preindeksacija kredita obavlja se pod uslovima koji trenutno važe za odgovarajući kredit u evrima ili dinarima. Trošak koji plaća klijent je izveštaj Kreditnog biroa, što je trenutno 205 dinara. Kada je u pitanju stambeni kredit, potrebno je promeniti založnu izjavu u sudu, što se obavlja po tarifi koju određuje sud. Kod osiguranih stambenih kredita potrebno je platiti 30 evra za promene koje radi Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita - objašnjavaju u Erste banci.


S. Gavrić
 
Član
Učlanjen(a)
03.07.2010
Poruka
255
Franak fras za ratu

Franak fras za ratu

S. MORAVČEVIĆ | 12. jul 2010. 20:58
Izvor: Novosti

Otplata kredita u švajcarskoj valuti opterećuje građane. Rate od 50 do 75 odsto veće nego po uzimanju zajma

Kretanje-Svajcarskog_310x186.jpg


GRAĐANI koji su uzeli bilo koji kredit u švajcarskim francima, jer su kamatne stope bile znatno povoljnije od onih u evrima, gorko se kaju, jer su im sada rate, zavisno kada su se zadužili skoro duplirane! Zbog naglog rasta kursa “švajcarca” u odnosu na dinar, od početka krize, kućni budžeti su se stanjili, naročito onima koji su uzeli stambeni kredit.

Tako na primer, jedan sugrađanin je uzeo stambeni zajam u janauru 2008. godine od 70.000 franaka ili tadašnjih 41.600 evra. Obračunata mu je rata od 409 “švajcaraca” pri kursu od 51 dinar i u dinarima je iznosila 21.500 dinara. Za dve i po godine, mesečne obaveze u “švajcarcima” su opale na 402 franka, ali obračunate u našoj valuti, narasle su na 32.100 dinara, jer je švajcarski franak dostigao 80 dinara. - I dalje imam malu kamatu od 4,8 odsto godišnje, banka će mi u avgustu, kako je najavila, smanjiti ratu za još pet franaka, ali kada se to preračuna u dinare, ja iz meseca u mesec dajem sve više, jer kurs konstantno raste - kaže naš sugrađanin.

Da je ovaj građanin prešao na evre, kako opet neki “savetuju”, rata bi mu skočila na 330 evra, odnosno još više bi izdvajao. A, da kojim slučajem ima novca da ovaj stambeni kredit otplati u celosti, trebalo bi mi 47.000 evra, odnosno za oko 5.000 evra više nego kada je podizao ovu pozajmicu, iako je već otplatio dve i po godine. Problem je u odnosu evra i švajcarskog franka.

U ništa boljoj poziciji nisu ni građani koji su uzeli gotovinske kredite u švajcarskim francima. Tako na primer, ako je neko pre četiri godine uzeo gotovinski zajam od 6.800 “švajcaraca” sa kamatom od 11 odsto godišnje, imao je ratu od 114 franaka ili preračunato u dinare 5.090 dinara. Prošlog meseca, ova rata je dostigla čak 8.380 dinara. Ovog meseca uvećana je za još oko 1.000 dinara, jer je švajcarski franak po prodajnom kursu banke koja je odobrila ovaj kredit dostigao 79,80 dinara.

Za razliku od korisnika stmabenih zajmova, građani sa gotovinskim pozajmicama imaju mogućnost da pređu na dinarske kredite i tako sebi skrate muke, naročito, ako se odluče za fiksnu kamatu.

OJAČAO I EVRO

EVRO je u odnosu na švajcarski franak malo manje ojačao, prema dinaru, tako da građani koji otplaćuju rate u ovoj valuti izdvajaju za oko 25 do 30 odsto više nego pre početka krize. Uz to su neke banke smanjivale marže, pa su kamate pale ispod četiri odsto. Tako na primer, kod jedne banke krajem 2008. godine kamata na stambeni kredit je iznosila 4,96 odsto, a rata za zajma od 50,000 evra, 264 evra. Tri meseca kasnije, kamata je pala na 3,59 osto, a rata na 226 evra. U martu ove godine,kamata je bila 3,26 odsto, a rata 208 evra. Na vrlo bliskom nivou je bila i u junu.
 
Član
Učlanjen(a)
03.07.2010
Poruka
255
Nbs:ne zaduživati se i ne štedeti u "švajcarcima"

NBS:NE ZADUŽIVATI SE I NE ŠTEDETI U "ŠVAJCARCIMA"

Utorak, 20. Juli, 2010.| Autor: Agencija TANJUG
Izvor: Kurir Online

BEOGRAD - Kao što je ranije Narodna banka Srbije (NBS) upozoravala građane da se ne zadužuju u švajcarskim francima, ukoliko nemaju i prihode u ovoj valuti, tako i sada ukazuje na potrebu da budu oprezni prilikom odluke da štede u ovoj valuti, podstaknuti nešto povećanim kamatnim stopama koje im nude neke banke, navodi se u saopštenju NBS.
881864.jpg

"NBS još jedanput upozorava da građani, i kod zaduživanja i kod štednje, ne treba da se rukovode samo visinom kamatnih stopa, već da treba da imaju u vidu devizni rizik koje nose promene kursa i nepredvidivost fluktuacija kursa švajcarskog franka u odnosu na druge svetske valute".

Imajući u vidu volatilnost kursa, koja se kreće u oba smera i činjenicu da je ona kod švajcarskog franka na srednji rok bila značajno izraženija nego, na primer, kod evra, posledice po građane mogu biti iste, ističe se u saospstenju.

Odnosno, kao što im je jačanje švajcarskog franka anuliralo očekivanu korist od nižih kamatnih stopa na kredite odobrene u toj valuti, tako i moguće slabljenje franka u budućnosti može da anulira očekivanu dobit od ponuđenih, trenutno viših kamatnih stopa na štednju u ovoj valuti.

Ukoliko imaju rashode, odnosno plaćanja u dinarima, građani mogu doći u situaciju da iz te štednje ne mogu da ih podmire, kao što sada za mnoge povećane rate uzetih zajmova vezanih za švajcarski franak predstavljaju sve veći problem, piše u saopštenju.
 
Natrag
Top