LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]"Zaduženi nek se sami spasavaju"
[/h] Izvor: Tanjug
Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi kaže da ne postoji "spoljni spasitelj" koji bi izbavio iz krize prezadužene vlade u evrozoni.
(European Union)
On nije dao naznake da je banka spremna da uskoči i podrži finansije evropskih zemalja.
Dragi je ukazao da vlade moraju same da preduzmu teške korake da uravnoteže svoje budžete i reformišu privredu da bi podstakle njen rast.
"Nikada se neću umoriti od pričanja da prvi odgovor treba da daju vlade. Ne postoji spoljni spasitelj za zemlju koja ne želi sama da se spasi", predočio je Dragi.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Ekonomisti smatraju da je EFSF suviše mali da bi spasao Italiju, koja se našla u središtu dužničke krize koja je već primorala Grčku, Irsku i Portugaliju da zatraže finansijsku pomoć od drugih zemalja evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Kao "zaštitni zid" da bi se tržišta u međuvremenu smirila, EU ima ojačani fond za spasavanje.
Neki ekonomisti su apelovali na ECB da poveća obim kupovine obveznica evropskih zemalja. Banka je do sada sprovodila program kupovine dužničkih hartija, ali u ograničenom obimu, uz napomenu da je taj program privremen i da vlade ne treba da se oslanjaju na takvu vrstu pomoći od ECB.
Dragi je naglasio da ta kupovina nije "ni večna ni beskonačna" i u svom govoru se fokusirao na Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), trenutni evropski fond za spasavanje, koji predstavlja zaštitu protiv krize.
On je pozvao evropske zvaničnike da brzo primene korake za jačanje fonda, da bi se tržišta uverila da će vlade na vreme otplaćivati svoje dugove.
Vlade su se složile oko načina za proširenje moći fonda i traže spoljne investitore, kao što su zemlje u razvoju, koji bi doprineli sposobnosti fonda za kreditiranje, što za sad ne daje željene rezultate.
[h=2]Lagard: Nijedna zemlja nije imuna[/h] Svetska ekonomska prognoza je "prilično pesimistična" i zahtevaće od svih zemalja da preduzmu mere, počev od onih u Evropi, kako bi se izbegla eskalirajuća kriza koja nosi rizik od globalne depresije, kaže izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard.
Ona je rekla da je prognoza svetske privrede sada prilično pesimistična, i dodala da "nijedna privreda na svetu, bilo da je ona siromašna, u razvoju, srednje razvijena ili bogata, neće biti imuna na krizu koja trenutno eskalira".
"To nije kriza koju može da reši jedna grupa zemalja koja će primeniti određene mere. Nadamo se da će taj problem biti rešen tako što će sve zemlje, svi regioni, sve kategorije zemalja preduzeti potrebne mere", istakla je Lagardova.
Čelnica MMF-a je ipak uočila nekoliko ekonomskih svetlih tačaka u zemljama Azije i Latinske Amerike, za koje navodi da su, uz pomoć Fonda, tokom kriza osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka preduzele korake kako bi se izborile sa slabostima u svojim bankarskim sistemima i regulatornim okvirima u sektoru finansija.
"Svi izazovi na koje su naišli u vreme azijske i latinoameričke krize su im sad dobro došli", rekla je Lagardova i dodala da će borba protiv krize zahtevati napor i prilagodjavanja i da će morati da bude pokrenuta u samom epicentru problema, u kojem se očito nalaze evropske zemlje, a posebno države članice evrozone.
[/h] Izvor: Tanjug
Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi kaže da ne postoji "spoljni spasitelj" koji bi izbavio iz krize prezadužene vlade u evrozoni.
(European Union)
Dragi je ukazao da vlade moraju same da preduzmu teške korake da uravnoteže svoje budžete i reformišu privredu da bi podstakle njen rast.
"Nikada se neću umoriti od pričanja da prvi odgovor treba da daju vlade. Ne postoji spoljni spasitelj za zemlju koja ne želi sama da se spasi", predočio je Dragi.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Ekonomisti smatraju da je EFSF suviše mali da bi spasao Italiju, koja se našla u središtu dužničke krize koja je već primorala Grčku, Irsku i Portugaliju da zatraže finansijsku pomoć od drugih zemalja evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Kao "zaštitni zid" da bi se tržišta u međuvremenu smirila, EU ima ojačani fond za spasavanje.
Neki ekonomisti su apelovali na ECB da poveća obim kupovine obveznica evropskih zemalja. Banka je do sada sprovodila program kupovine dužničkih hartija, ali u ograničenom obimu, uz napomenu da je taj program privremen i da vlade ne treba da se oslanjaju na takvu vrstu pomoći od ECB.
Dragi je naglasio da ta kupovina nije "ni večna ni beskonačna" i u svom govoru se fokusirao na Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), trenutni evropski fond za spasavanje, koji predstavlja zaštitu protiv krize.
On je pozvao evropske zvaničnike da brzo primene korake za jačanje fonda, da bi se tržišta uverila da će vlade na vreme otplaćivati svoje dugove.
Vlade su se složile oko načina za proširenje moći fonda i traže spoljne investitore, kao što su zemlje u razvoju, koji bi doprineli sposobnosti fonda za kreditiranje, što za sad ne daje željene rezultate.
[h=2]Lagard: Nijedna zemlja nije imuna[/h] Svetska ekonomska prognoza je "prilično pesimistična" i zahtevaće od svih zemalja da preduzmu mere, počev od onih u Evropi, kako bi se izbegla eskalirajuća kriza koja nosi rizik od globalne depresije, kaže izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard.
"To nije kriza koju može da reši jedna grupa zemalja koja će primeniti određene mere. Nadamo se da će taj problem biti rešen tako što će sve zemlje, svi regioni, sve kategorije zemalja preduzeti potrebne mere", istakla je Lagardova.
Čelnica MMF-a je ipak uočila nekoliko ekonomskih svetlih tačaka u zemljama Azije i Latinske Amerike, za koje navodi da su, uz pomoć Fonda, tokom kriza osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka preduzele korake kako bi se izborile sa slabostima u svojim bankarskim sistemima i regulatornim okvirima u sektoru finansija.
"Svi izazovi na koje su naišli u vreme azijske i latinoameričke krize su im sad dobro došli", rekla je Lagardova i dodala da će borba protiv krize zahtevati napor i prilagodjavanja i da će morati da bude pokrenuta u samom epicentru problema, u kojem se očito nalaze evropske zemlje, a posebno države članice evrozone.