Vrtoglavica: Prolećni ringišpil u glavi

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Prolećni ringišpil u glavi

Promene vremena i nagli skokovi temperature izazivaju vrtoglavice. Uzrok problema kod mladih ljudi može da bude i hiperventilacija, a kod starijih hronične bolesti

7XoUNxb.jpg


TOKOM svakog prelaznog perioda, kada temperatura i atmosferski pritisak variraju, što je odlika i prolećnih meseci, povećava se i broj pacijenata sa vrtoglavicom.

Pacijenti opisuju da im se vrti u glavi, da su malaksali i umorni, a ove vrtoglavice se obično aktiviraju tokom nestabilnih dana.

Prema rečima dr Svetlane Valjarević, specijaliste ORL u Kliničko-bolničkom centru Zemunu postoji više uzroka prolećnih vrtoglavica:

- Kod određenog broja pacijenata u proleće se javljaju alergijske kijavice, tako da zbog zapušenosti nosa i otežanog disanja, pacijenti često imaju glavobolju koju pogrešno nazivaju vrtoglavicom.

Takođe, skok spoljašnje temperature i dugo stajanje na toploti mogu kod nekih osoba da dovedu do naglog pada krvnog pritiska, što dovodi do smanjenja moždane cirkulacije, osećaja mučnine, propadanja, pa i gubitka svesti (takozvana vazodepresorna reakcija - sinkopa).

Slične tegobe, kaže naša sagovornica, moguće su i kod ljudi koji imaju aritmije, loše regulisan šećer u krvi, malokrvni su ili su pod velikim fizičkim naporom.

- Kod nekih pacijenata, uglavnom mladih, vertiginozni simptomi izazvani su hiperventilacijom, odnosno dubokim i ubrzanim disanjem, zbog čega dolazi do smanjenja ugljen-dioksida u krvi, a posledica je spazam, odnosno stezanja krvnih sudova mozga i osećaja ošamućenosti - objašnjava dr Valjarević.

Neophodno je prvo odrediti da li se kod pacijenata zaista radi o vrtoglavicama. Prave vrtoglavice su posledica poremećaja ili oboljenja čula za ravnotežu koje se nalazi u unutrašnjem uvu i koje su oblast lečenja otorinolaringologa (supspecijaliste audiologa, neurootologa). Praćene su osećajem okretanja, nistagmusom (nevoljnim ritmičnim pokretima očnih jabučica), mučninom sa povraćanjem ili bez, a često i osećajem straha od pada ili gubitka svesti. Pogoršava ih naglo okretanje glave.

- Bitno je naglasiti da je vrtoglavica (vertigo) epizodni fenomen, koji uvek traje ograničeno vreme, nekoliko sekundi, minuta, sati ili dana - navodi dr Valjarević. - Najčešća je takozvana položajna vrtoglavica, koja predstavlja bezopasan poremećaj čula za ravnotežu i karakteriše se kratkotrajnim vrtoglavicama koje nastaju nakon nagle promene položaja glave, najčešće prilikom leganja u krevet, okretanja i zabacivanja glave ili saginjanja. Epizode takve vrtoglavice traju oko 15 sekundi.

Veoma često pacijenti ne razlikuju pravu vrtoglavicu (vertigo), od takozvanih vertiginoznih simptoma. Takvi pacijenti imaju određene subjektivne osećaje, koje opisuju raznim nazivima - tonjenje, ošamućenost, neravnoteža, nestabilnost, dezorijentacija, loša koncentracija, stezanje oko glave, bol "negde u dubini".

- Kada pacijent navodi da tegobe traju nedeljama, mesecima (a nekada i godinama), najverovatnije je da se ne radi o vrtoglavicama, već o simptomima koji nisu posledica poremećaja ili oštećenja unutrašnjeg uva. Osećaj neravnoteže i nestabilnosti kod takvih pacijenata nije praćen nistagmusom. Takve simptome izazivaju stres, napetost, depresija, panični poremećaj, koji kod nekih ljudi mogu biti pogoršani sa pojavom prolećnih dana - dodaje dr Valjarević.

MENIJEROVA BOLEST

Doktorka Svetlana Valjarević navodi da vrtoglavice ne moraju da budu izazvane promenama vremena i atmosferskog pritiska, niti problemima sa cirkulacijom i vratnom kičmom: - To može da bude vestibularni neuritis (upala vestibularnog nerva i čula za ravnotežu), Menijerova bolest nepoznatog uzorka gde su napadi vrtoglavice praćeni zujanjem u uvu i oštećenjem sluha, ili oštećenje čula za ravnotežu nekim lekovima.

(Novosti)
 
Natrag
Top