Član
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
932
UPOZNAVANJE SA ALGAMA I UOBIČAJENI RAZLOZI ZA NJIHOVI POJAVU



Pitanja i odgovori
Šta podstiče slatkovodne alge u biljno uređenom akvarijumu ? Alge će se razvijatu uvek ako imamo nauravnoteženi akvarijumski sistem. Šta uzrokuje ovako nestabilan i neuravnotežen sistem ? Isto ono što je od velikog značaja za sam pravilan razvoj biljaka a to su: NO3, PO4, CO2, mikro i makro elementi

U ranijem dobu razvijanja akvaristike mislilo se da NO3 i PO4 imaju posebnu ulogu u razvoju algi, međutim u nekoliko navrata je dokazano da navedene hranljive materija (čak i ako se predoziraju) ne stvaraju pojavu algi. Naprotiv u smanjenim koncentracijama navedenih elemenata, postoji veća mogućnost za pojavu algi.
Pravi razlog za pojavom algi ipak leži na drugom mestu, najveću grešku akvarista može da napravi ukoliko počne sa smanjivanjem nutrijenata kao potencijalnim izazivačem algi, takva metoda naglog smanjivanja nutrijenata će da pospeši razvoj algi.
Pravi razlozi za pojavom alge leže u:

1. Niskom nivou O2
2. Nedovoljna cirkulacija vode
3. Organsko gomilanje
4. Ne ciklirani akvarijum


1. Nizak nivo O2 u vodi može biti prouzrokovan sa visokim temperaturama (letnji period), zaprljan filter, slabo strujanje vode.

2. Nedovoljna cirkulacija vode može da dovede do lošeg transportovanja hranljivih materija, iako se redovno pažlivo dodaju adekvatne količine CO2, NO3, PO4. Strujanje vode mora biti adekvatno da bi se ove hranljive materije dostavile svim biljkama, jače pumpe, veći broj pumpi sve u zavisnosti od veličine I uređenja akvarijuma, ovo se posebno odnosi na jako ubiljene akvarijume.

3. Organski otpaci se vremenom gomilaju, u ovo se ubraja višak hrane za ribe, riblji izmet kao nusprodukt metabolizma, truli listovi, itd. Puževi I mali rakovi mogu u mnogome da pomognu u razlaganju ovih organskih otpadaka, i oni predstavljaju svrsishodnu kariku u lancu.

4. Ne ciklirani akvarijum, znači prebrzi start bez razvijenih nitrifikacionih bakterija unutar filtera takođe dovodi do potencijalne opasnosti od stvaranja algi.

Ne ubiljeni ili slabo ubiljeni akvarijumi
U ovakvim akvarijumima višak organskih materija i amonijakamože da rezultira pojavom algi.. Redovne nedeljne promena vode (25-50%), stvaranje umerene agitacije površine kako bi se postigla bolja razmena gasova, održavati adekvatan protok vode i redovno čišćenje filtera najbolja su rešenja za održavanje akvarijuma bez algi.
Amonijak (NH3), amonijum (NH4) i nitrit (NO2) treba održavati na 0 ppm. Nitrat (NO3) nivo treba održavati ispod 30 ppm. Fosfate (PO4) nivo treba odrežavati ispod 0,5 ppm.
Svetlo ne bi trebalo da radi duže od 10 sati dnevno. Treba imati na umu da alge korist jako svetlo, treba se truditi da prilikom izbora lokaciej za akvarijum to bude u nekom yasenčenom delu našeg životnog prostora, znači dalje od prozora da bi se izbegli prirodni izvori svetlosti. Direktnim izlaganjem sunčevim zracima povećavamo šansu pojave algi u akvarijumu.

Ubiljeni akvarijumi
Ubiljeni akvarijumi su malo složeniji, jer se ne treba brinuti samo za ribe, tu su i biljke. Istina je da će biljke donekle održavati kvalitet vode, ali šta se događa kada odjednom doživimo naglo nagomilavanje algi , postavlja se pitanje, kako je to moguće ?.

Šta pruzrokuje pojavu algi u ubiljenom akvarijumu ?

U nekim tekstovima se može naići na podatak da pojavu algi u ubiljenom akvarijumu prouzrokuje prekomeran nivo hranjivih materija kao što su NO3 i PO4 uglavnom se u tim tekstovima navodi da se treba smaniti nivo hranljivih materija. Najčešće smanjivanje NO3 i PO4 uglavnoim dovodi do još veće ekspanzije algi u akvarijumu što nas još više dovodi u probleme.
U jako ubiljenim akvarijumima sam produkt ribljeg metabolizma (riblji izmet) sam po sebi nije dovoljan za uspešan i pravilan razvoj biljaka bez prisustva algi. Biljka se slične ljudima, zahtevaju umerenu i adekvatno izbalansiranu prihranu da bi se uspešno i pravilno razvijale.

Najčešći mogući razlozi za pojavu algi u akvarijumima.

1. Neciklirani akvarijum

Kod većine novih neiskusnih akvarista alge se pojavljuju u prva 2 mesec po pokretanju akvarijuma. U novoformiranim akvarijumima najčešći nedostatak ujedno i pojava algi jesu upravo korisne bakterije koje pomažu u balansiranju čitavog sistema. Navedene bakterije imaju ulogu u organskoj razgradnji, učestvuju u nitrifikacionom procesu.
Da bi se izbjegli problemi takvog tipa u početku se koriste preparati ili se koristi filter masa iz nekog već cikliranog akvarijuma.

Pošto biljke rastu puno bolje u hranjivoj podlozi uglavnom se preporučuju brendirane već gotove hranljive podlogee koje su uglavnom dostupne u svim malo bolje opremljenim akvarističkim radnjama. Ovakve gotove podloge uglavnom sadrže razne korisne bakterije koje su uključene u razgradnju organskih materija, uključene su jednim delom i u , redukciju i oksidaciju teških metala i gasova koji se mogu stvoriti unutar same podloge usled raspadanja organskih materija. To znači da se korisćenjem običnih podloga tipa pesak ili šljunak ne uspostavlja odgovarajuće okruženje za vodene biljke posebno pri slabom osvjetljenju odnosno takozvanim low-tech uređenim akvarijumima.

Komercijalne akvarijumske podloge kao što je već navedeno u sebi sadrže neke od korisnih bakterija koje potpomažu u procesima koji se odvijaju unutar akvarijuma, da bi se sve odvijalo kako treba potebno je uraditi određene pripreme. One se sastoje iz pripreme podloge, neophodno je podlogu potopiti u zasebnu posudu na 1 do 2 meseca, na ovaj način izbegavamo zamućivanje akvarijumske vode, pored toga možemo da izbegnemo i naglu pojavu algi u još ne zacikliranom akvarijumu jer će tek natopljena akvarijumska podloga da ispusti u vodu veće količine hranljivih materija koje će alge da iskoriste.
U toku samog procesa pripremanja podloge neophodno je dodavati vodu ukoliko dođe do njenog isparavanja jer podloga mora da ostane potopljena u toku celokupnog procesa pripreme.
Uz sve ove pripreme neophodno neophodno je da se voda kojom se puni akvarijum takođe pripremi odnosno ona treba da bude nehlorisana, ovo se može postići na razne načine, upotrebom preparat za to već namenjenih, aerizacijom ili jednostavnim odlaganjem vode u zasebne posude u kojima će voda da stoji da bi se za nekoliko dana voda sama oslobodila hlora.
Voda se dodatno može pripremiti zagrevanjem na oko 26 c, ovako pripremljenu vodu možemo dodavati u akvarijum.

2. Neadekvatna cirkulacija vode unutar akvarijuma

Kvalitetna cirkulacija vode je od velike važnosti za kvalitetno funkcionisanje čitavog eko sistema. Uz adekvatnu cirkulaciju ravnomjerno će se raspodeliti hranjive materije koje će lakše biti dostupne biljkama. Orijentaciono se uzima da je potrebno da se voda unutar akvarijuma prociklira između 5 i 8 puta u toku jednog sata, naravno ovo se uzima orijentaciono sve u zavisnosti od samog uređenj. Neki akvaristi preferiraju jače strujanje vode, dok drugi više preferiraju slabije strujanje, iz ovog se da zaključiti da se to svodi na empirisku metodu.

Površinska agitacija će osigurati adekvatnu razmenu gasova unutar vode akvarijuma i ambijenta izvan akvarijuma ujedno sprečiće pojavu tankog filma koji se može pojaviti na samoj površini nakon formiranjaDodavanje CO2 u vodu uz adekvatno osvetljenje omogućava biljkama process fotosinteze u kojem je nusprodukt O2 koji je opet preko potreban ribama i ostalim stanovnicima u akvarijumu. U letnjem period najveći neprijatelj biljkama i ribama nije povišena temperature već upravo neadekvatna cirkulacija vode i razmena gasova.
U ubiljenim akvarijumima neophodno je održavati visok nivo O2 isto kao što je neophodno održavati i visok nivo CO2.

3. Neuravnoteženosti između nivoa svetlosti, CO2 i ostalih nutrienata

Za pravilan rast biljaka neophodni su makro elemenati: ugljenik (C), kiseonik (O), azot (N), fosfor (P), kalijum (K), kalcijum (Ca), magnezijum (Mg) i sumpor (S), od mikro elemenat: gvožđe (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), bor (B), nikal (Ni), hlor (Cl) i molibden (Mo).
U odnosu na mikro hranljive elemente biljke imaju veće zehteve prema makro elementima. Makro i Makro hranljive materije može biti dodavan u akvarijume preko već gotovih komercijalno dostupnih preparata gde su svi elementi izbalansirani ili ih možemo dodavati pojedinačno po potrebi. Mora se naglasiti da postoji razlika između doziranja hranjivih materijau akvarijume sa samo nekoliko biljaka i gusto ubiljenih akvarijuma, naravno ulogu imaju i vrste biljaka koje se koriste, neke biljke su manje a nake su više zahtevne po pitanju hranljivih materija.

Jedna od bitnih stavki koje moramo uzeti u obzir je vrsta osvetljenja ujedno i postavka osvetljenja iznad akvarijuma. Samo postavljanje izvora svetla može biti nisko, srednje ili visoka postavka svetla iznad akvarijuma.
Jači intezitet svetla ubrzava rast biljaka, srazmerno sa ubrzanim rastom dolazi i do većeg trošenja hranljivih materija.
Ubiljeni akvarijumi su kompleksni i dinamički ekosistemi, koji u najvećoj meri zavise od nas. Priroda nema puno utjecaja na ove izolovane ekosisteme, iz tog razloga smo odgovorni ukoliko dođe do napretka ili nazadovanja unutar ekosistema.

Biljke trebaju stabilne nivoe hranjivih materija da bi imale kvalitetan napredak. Uspostavljanje ove ravnoteže pada na akvaristu, on je taj koji mora naći tu ravnotežu u tom procesu ne postoji jedinstvena formula, neophodno je eksperimentisati i pronaći adekvatni balans.

Donekle se možemo orijentisati na osnovu sledećih primera:

Intezitet akvarijumskog svetla:

Niski inteziteti se kreću između 0,3 do 0,5 W / L
Srednji inteziteti se kreću između 0,5 do 0,8 W / L
Visoki inteziteti se kreću od 0,8 W / L ili više

Kako izračunati neophodan intezitet svetla?

Podelite ukupnu snagu akvarijumskog osvetljenja izraženu u vatima sa zapreminom akvarijuma izraženu u litrama na taj način se može dobiti odnos svetlo zapremina.

Primer:
Akvarijum od 180 litara i ima 2 x 30 W fluoroscentnih cevi.
2x30 W = 60 W
60 W podeljeno sa 180 L = 1.25 W / L = 0,33 W / L
Po ovom izračunavanju dobijamo da je ovo low-light akvarijum

U zavisnosti koji način osvetljenja izaberemo dobijamo različiti tip akvarijuma:
Low-light
Medium-light
High-tech
Unutar ove podele možemo uraditi još jednu podelu koja se zasniva na načinu prihrane i dodavanja ili nedodavanja CO2. Iz toga proizilazi sledeća podela:
Low light-Low-tech Ukoliko imate jako zauzet život, dugo radno vreme uopšteno zauzeti ste i nemate puno vremena za česte i redovne promene akvarijumske vode.
U tom slučaju, najbolje je odabrati Low light-Low tech uređen akvarijum, koje treba svega nekoliko promjena vode godišnje.
Iako biljke najviše hranjivih materija dobijaju preko podloge moramo imati na umu da se podloga osiromaši hranljivim materijama nakon otprilike 6 do 12 meseci. Kako bi se ovo sprečilo neophodno je u akvarijum dodati peko suvih ili tečnih preparata umerene doze makro i mikro elemenata.
Low light-High-tech Ovaj metod znači manje svetla, manje hranjivih materija,redovno dodavanje CO2.I za ovaj tip akvarijuma važi isto pravilo o povremenom dodavanju suvih ili tečnih preparata odnosno dodavanjem određene doze makro i mikro elemenata.
Zamena vode se svodi na nedeljne ili dvonedeljne promene vode, što je znatno češće i zahteva više obaveza u odnosu na prethodni Low light-Low tech.
High light-High-tech Ako je izbor pao na ovaj tip uređenja u ovom slučaju neophodno je hranljiva podloga, jači intezitet osvetljenja, shodno ovome ide i redovno dodavanje makro i mikro elemenata, redovno dodavanje CO2, redovne i velike promene vode nedeljno kako bi se sprečila prekomerna doza hranljivih materija.
Jedan od najboljih načina za doziranje hranjivih materija je poznata kao EI (Estimative Index), koji je izumio i popularizirao Tom Barr.

Za moj 160 litara High-tech gusto ubiljen akvarijum sa do 0, 8 W / L primenjivao sam sledeći način doziranja:

CO2 oko 4 mehurića u sekundi, stanje pratiti preko Drop Checkera (25-30ppm).

Utorak - (nakon što je 50% ukupne zapremine vode promenjeno) 1 / 2 kafene kašike KNO3, 1 / 8 kafenih kašika KH2PO4.

Srijeda - 10ml Tropica Plant Nutrition

Četvrtak - 1 / 2 kafene kašike KNO3, 1 / 8 kafene kašike KH2PO4

Petak - 10ml u Tropica Plant Nutrition

Subota - 1 / 2 kafene kašike KNO3, 1 / 16 kafene kašike KH2PO4

Nedjelja - 10ml u Tropica Plant Nutrition

Ponedjeljak – Ništa nisam dozirao

Utorak je uzet kao dan sa kojim se počinje od početka ( zamena 50% vode i hranjiva promena re-doziranje kao što je gore navedeno).

Većina biljaka mogu rasti pod sva tri navedena svetlosna uslova, ukoliko CO2 nije ograničavajući faktor. Na primer Hemianthus calitrichoides Kuba (HC) treba jak intezitet svetla da bi mogla da se razvija u prvom planu i da formira tepih. To nije istina! Ova biljka može da se razvija i ukoliko imamo slabiji intezitet svetla, ukoliko CO2 nije ograničen. U CO2 ograničenom sistemu HC kao i mnoge druge biljke će rasti prema gore pokušavajući da dopre do iznad površine vode gde je dostupan atmosferski CO2. Mnogi imaju mišljenje da biljke kada rastu prema površini zahtevaju jači izvor svjetla to nije uvek pravilo.
Najčešći razlog da biljke razvijaju svoje izdanke prema površini je upravo u nedostatku CO2, isto se dešava ukoliko imamo I pojavu topljenja listova, u oba slučaja najčešći razlog je nedostatak CO2.

4. Nedovoljna akvarijumska higijena i održavanje sistema

Nakon završenog procesa cikliranja akvarijuma dolazi do sve većeg gomilanja organskih materija što dovodi do zagušivanja filter mase unutar filtera, biljna masa se povećava do točke gde akvarijumsko održavanje postaje neophodno.

Od tog momenta neophodno je redovno menjanje vode, prilikom svake izmene vode preporučuje se sifoniranje podloge. Nema potrebe za dubinskim sifoniranjemu jako ubiljenim akvarijumima da ne bi došlo do pomeranja i eventualnog oštećivanja korenskog sistema, dovoljno je da se pokupe otpali listovi i vidljive nečistoće na površini podloge.
Filter u akvarijumskom sistemu ima ulogu da ukloni nečistoće koje se nalaze u vodi, nutrifikacione bakterije koje su nastanjene u filter masi potpomažu razgradnju organskih materija.
Spoljni filteri su funkcionalniji od unutrašnjih filtera, jedan od razloga je što spoljašni filter zadržava svu prikupljenu nečistoću izvan akvarijuma, što nam olakšava samo čišćenje filter mase.
Začepljen filter ima smanjenu cirkulaciju, treba ih čistiti redovno, koliko često zavisi od vrste pumpe odnosno snage same pumpe i od kapaciteta filter mase. Naravno ne smemo zaboraviti ni količinu riba unutar akvarijuma, ukoliko je veća količina riba u akvarijumu tada će i samo prljanje akvarijuma biti veće u odnosu na akvarijume u kojima je manje riba.
Prilikom čišćenje filtera odnosno filter mase potrebno je obratiti pažnju da se filter masa ne pere sa vodom koja sadrži hlor. Voda koja sadrži hlor može smanjiti količinu korisnih bakterija koje su oformljene unutar filtera.

Periodična promena vode je vrlo važna i preporučuje se obavljati je na nedeljnom nivou, ovo se uglavnom odnosi na High light-High-tech tip akvarijuma.
High-tech tipovi akvarijuma zahtevaju česta doziranja hranljivih materija (3x nedeljno) iz tog tog razloga se upravo preporučuje nedeljna promena vode kako ne bi dolazilo do prekomernog nagomilavanja hranljivih materija.
Low-tech tipovi akvarijuma ne zahtevaju tako redovne zamene vode, jer je kod njih dodavanje hranljivih materija ređe, iz tog razloga teže može doći do nagomilavanja istih.. Kod low-tech akvarijuma dovoljno je menjati 50% vode svakih 2 meseca.

5. Ostali načini suzbijanja prekomernih naslaga algi

Određene vrste organizama koji se drže u akvarijumima ribe i rakovi takođe mogu ušestvovati u održavanju higijene u akvarijumu.

Jedan od favorita je račić Caridina multidentata (bivši C. japonica), ovu vrstu račića je popularizirao Takashi Amano. Ta kozica je vrlo delotvorna kada je u pitanju končasta alga. Pored toga što ova vredna kozica jede alge hrani se i ribljim ostatcima i ribljim otpadom, kozice sve ovo razgrađuju na prostija jedinjenja.
Otocinclus vittatus je riba koja naraste svega 3,5 do 5 cm, vrlo je koristan stanovnik akvarijuma, hrani se dijatomejama.
Crossocheilus siamensis je još jedan stanovnik akvarijuma koji pomaže u borbi protiv crne bradate alge poznate i pod nazivom BBA. Crossocheilus siamensis je riba koja naraste do 14 cm iz tog razloga nije preporučljiva za manje akvarijume.
Nerita sp. je puž koji se sve češće može naći u akvarijumima, pored interesantnog izgleda njegova uloga je i u održavanju higijene u akvarijuma. Ova vrsta puža se hrani sa zelenom bradatom algom koja se najčešće javlja na dekoraciji (kamen, drvo) . Prilikom držanja ove vrste puževa u akvarijumu treba obratiti pažnju na njihovu populaciju, naime oni polažu jaja koja su bele boje, nekada ako je populacija prevelika može da dođe do prenagomilavanja jajašaca ove vrste puža i to izgleda neugledno.


VRSTE ALGI I NAČINI TRETIRANJA


Alge su sastavni deo akvarijuma i nemoguće je osloboditi se algi u potpunosti, alge su neprijatelj koga ne možemo da pobedimo, ali se protiv njih možemo uspešno boriti ako shvatimo na koji način možemo da ograničimo njihov broj i njihovu ekspanziju u akvarijumu tako da ih svedemo na minimum.
Spore algi možemo da nadjemo svuda u sredini u kojoj živimo u zemlji, vodi pa i u vazduhu, znajući da se nalaze svuda oko nas onda i nije čudna njihova pojava u akvarijumima. Jedna od stvari u borbi protiv algi ne smemo da smetnemo sa uma a to je da će alge uvek brže i bolje da iskoriste višak hranljive materije nego vaše biljke u akvarijumu . Da bi se ovo sprečilo u akvarijumu bi trebalo da se nalaze i neke od brzorastućih biljaka kao što su Vallisneria spiralis, Sagittaria subulata, Hygrophila difformis i druge, one samim svojim brzim rastom troše višak hranljivih materija iz vode. Za pojavu prekomerne količine algi odgovorna je količina fosfata i nitrata , treba da se trudimo da ih održimo na minimalnom nivou, to se najlakše postiže redovnom zamenom vode i pravilnim hranjenjem riba . Na pojavu algi bitno utiče sam intezitet svetla i period koliko je dugo akvarijum izložen osvetljenju , za uspešan i pravilan razvoj biljaka je nepotrebno da svetlo radi duži od 12 sati , dok će alge rad svetla preko 12 sati vrlo vešto da iskoriste u svoju korist. Za akvarijume u kojima se ne vrši dodavanje CO2 namamo potrebe za jakim osvetljenjem, naravno sa fotoperiodom od 12 sati, u protivnom dolazi do nagomilavanja algi.
I pored svega gore navedenog u tekstu postignutog balansa nemoguće je osloboditi se algi u potpunosti , postoje i hemiski preparati za otklanjanje algi ali oni resavaju problem samo na kratko vreme alge će se vratiti iz prostog razloga zato što uzrok za njihovu pojavu nije otklonjen. Upotrebom hemijskih preparat možemo da uništimo neke od biljaka delimično ili trajno i opet se vraćamoi na početak u borbi protiv algi.
Da bi se uspešno borili protiv algi u daljem tekstu biće objašnjene neke od najčešćih algi koje se javljaju u akvarijumima bilo na podlozi, staklu ili na samim biljkama.


POVRŠINSKA SKRAMA (Surface Scum)

surfacescum3.jpg


Površinska skrama koja se poneka oformi u svom sastavu sadrži belančevine nju možemo formulisati i kao Bio-film, uzrok nastanka je najčešće povećana koncentracija organskih jedinjenja, slaba cirkulacija i nizak nivo rastvorenog CO2 u void. Niži prosti organizmi se lako razvijaju u ovakvoj sredini, organizmi kao što su različiti tipovi bakterija, zoo-spora, protozoa, malih crva i puževa. Često se oformljeni bio-film na površini vode vrlo kompaktan teško ga je odstraniti sa opreme koja se nalazi pri površini vode (cevi, grejači), na površina vode ponekad se formiraju masne fleke, boja može da se kreće od bledo bele do bledo zelene. U praksi se pokazalo da se ovaj površinski bio-film najlakše uklanja uz pomoć komada papira koji se položi pažljivo po površini tako da se masa nahvata na papir, umesto papira može se koristiti i komad tekstila, ovu radnju treba ponoviti nekoliko puta dok se veći deo površine ne očisti. Nako završetka ovog procesa potrebno je zameniti oko 80% vode sa već prethodno pripremljenom vodom, isprati filter masu I postaviti dodatnu pumpu koja će da poveća površinsko strujanje vode ili namestiti sprej bar da vrši pojačano strujanje vodene površine. Površinska skrama može da se javi u još jednom obliku koji se manifestuje u vidu bledo bele skrame koja se na dodir lako raspada, sama struktura ove skrame je mnogo tanja u odnosu na prethodno opisanu. Sa ovim oblikom površinske skrame se najlakše bori ukoliko se adekvatno postigne talasanje površine vode.

SVILENA ALGA, VODENA SVILA (Spirogyra - Silk Algae, Water Silk)

spyrogira1.jpg


Svilena alga je dobila ime po izrazito finim nitima koje se fromiraju na listovima biljaka, najčešće se pojavljuje u akvarijumima koji sadrže visoke koncentracije hranljivih materija, visoke koncentracije CO2 ili prejak intezitet svetla. Razvija se veoma brzo stvarajući duge upletene niti. Organizmi koji se inače hrane sa algama ne pokazuju interesovanje za ovu algu. Ova vrsta alge se manulelno vrlo lako uklanja. Iz nekih empiriskih metoda dolazi se do zaklučka da se ova alga uglavnom javlja ukoliko je oslabljen protok unutar filtera. Pravilnim održavanjem filtera (redovnim čišćenjem filter mase) ujedno i adekvatnim protokom vode trebalo bi da se izbegne pojava ove alge.

KLADOFORA ALGA (Cladophora algae)

cladophora1.jpg


Kladofora alga je samo još jedan oblik alge u nizu već opisanih algi, strukturno ova alga je sastavljena od gomile niti koje su veoma jake i pojedinačno kratke. Ova alga se pojavljuje na dekoraciju kako na kamenu tako i na drvetu, jedan od glavnih faktora za njen razvoj je direktna izloženost izvoru svetlu, u retkim slučajevima ova alga se pojavljuje i na biljkama. Kladofora alga se razvija uglavnom na jednom delu dekoracije što olakšava njeno uklanjanje, dobra filtracija povećana doza CO2 i poboljšana cirkulacija vode koja utiče na bolje raznošenje hranljivih materija po celukopnoj površini akvarijuma. Ova vrsta algi nema prirodnih neprijatelja, ribe izbegavaju ovu vrstu algi.

CRNE (BRADATE) ALGE

Crna_alga.jpg


Crne bradate alge poznate i kao crvene alge mogu da se pojave u akvarijumima kako sa kiselom tako i u akvarijumima sa baznom vodom. U akvarijumima sa tvrdom vodom crne alge se pojavljuje u obliku sitnih dlačica bele ili sive boje koje prave koncastu strukturu na ivicama listova ili na dekoraciji drvetu ili kamenu. Teško ih je ručno ukloniti, ova vrsta alge se ređe pojavljuje u akvarijumima gde se redovno se dodaje CO2, od 30-40 ppm. Neki napominju da se ređe javlja u akvarijumima, gde se voda NE MENJA često, a zdrave brzorastuće biljke mogu u potpunosti da spreče ovu algu da se razvija u akvarijumu.
Jedna od prevencija kada kupite nove biljke za svoj akvarijume se sastoji iz tog da dobro natopite biljke u slabom rastvoru varikine na 2 minuta, nakon ovoga bilke obavezno proprati sa čistom vodom pre sađenja u akvarijum.
Crne alge znaju obično i same od sebe da se povuku kada se ponovo uspostavi zadovoljavajući kvalitet vode, odnosno kada je novo fosfata i nitrata na niskom nivou.
Jedini prirodni neprijatelj ovih algi su ribe Crossocheilus siamensis .


ZELENE PRAŠKASTE ALGE

Praskasta_alga.jpg


Zelene praškaste alge su u stvari zoo-spore koje se zadržavaju na samom staklu akvarijuma. One formiraju tanak zeleni sloj po površini stakla i za vrlo kratko vreme mogu prekriti celu površinu akvarijuma. Nije poznat tačan pravi uzrok za pojavu ovih algi ali je jedan od glavnih uzroka za njenu pojavu korišćenje jakog neadekvatnog inteziteta svetla.
Samo fizičko uklanjanje ove alge sa stakla neće nam pomoći u borbi protiv ove vrste algi, alga će nekih 30 do 60 minuta da pluta rasuta po vodi akvarijuma i nakon toga ponovo će da se uhvati za staklenu površinu. Iz nekog razloga ova alga izbegava biljke, drvo, kamen i ostalu dekoraciju, zadržava se iskljčivo na staklu.
Manjak hranljivih materija, odnosno održavanje nitrata na niskom nivou nije presudna za zaštitu od pojave i ekspanzije ove vrste algi. Najbolje rešenje u borni protiv ove alge je otkrivena od strane Tom Barra. Po njegovom proučavanju ove vrste alge i posvećenom vremenu u borbi protiv nje, treba da pustimo da se alga razvije, bez fizičkog odstranjivanja sa stakla. Ovog se treba pridržavati 10 do 20 dana, nakon ovog perioda alga će početi da razvija tanku prošaranu u više boja navlaku, na nekim mestima moći će da se primeti blago odpadanje algi u komadićima, to je pravi momenat da se alga odstrani sa stakla.

To je jedini način za uspešno odstranjivnja zelene praškaste alge iz akvarijuma.



ZELENA VODA ( CVETANJE ALGI )

Zelena_voda.jpg


Ovo vrsta algi je najčešći problem kod formiranja novog akvarijuma, pojavljuje se u periodu od 10 do 15 dana dolazi do nagle ekspanzije jednoćeliskih algi. Kao što je već navedeno pojava ove alge je karakteristično za novo formirane akvarijume u kojima se još nisu fomirale anaerobne bakterije ili kao rezultat većeg poremećaja u filtraciji vode (nagomilavanje nitrata, fosfata i amonijaka u vodi). Poremećaj ovih parametara je osnova za uzrok pojave zelene vode.
Šta se dešava sa ovom algom? Alge mnogo bolje i brže troše fosfate od biljaka samim tim dolazi do njihovog naglog širenja. Nihovo razvijanje ne ide u nedogled ova pojava zelene vode posle nekog vremena može sama od sebe da se povuče, alge svojom brzom ekspanzijom sagorevaju nitrate i kao proizvod reakcije dobijaju se nitrati koje troše biljke, tako da posle nekog perioda možemo da primetimo da voda sama od sebe počinje da se razbistrava.


Postoji nekoliko načina za brži način eliminacije ove pojave.

Prvi način je da se akvarijum u potpunosti zatamni sa crnim materijalom ili cnom plastičnom kesom za smeće. Ova metoda je pogubna i za same biljke u akvarijumu ali to je samo trenutno oštećenje biljaka, vremenom biljke će da se oporave. Prilikom korišćenja ove metode za oslobađanje od ove vrste algi potrebno je da obratimo pažnju na nivo nitrata u vodi, dolazi do naglog skoka nitrata zbog velikog broja odumiranja algi. Da bi se smanjila količina nitrata u vodi potrebno je da zamenimo veću količinu akvarijumske vode svežom pripremljenom vodom.

Drugi način je upotreba Diatom filtera, ova vrsta filtera koristi posebne medijume za filtriranje vode uz pomoć kojih se oslobađamo nagomilanih algi u vodi i kao rezultat dobijam čistu vodu.

Treći način je upotreba UV-Sterilizatora, ova vrsta filtera uništava alge putem UV zraka. Ukoliko koristimo ovaj način da bi se oslobodili od ove alge potrebno je da obratimo pažnju na količinu nitrata isto kao i u prvom načinu dolazi do njihovog naglog skoka, obavezna je zamena veće količine vode radi poboljšanja kvaliteta vode .

Četvrti način oslobađanja od zelenih algi je dodavanje veće količine dafnija u vodu dafnija se hrani ovom jednoćeliskom algom, mada u tom slučaju je potrebno da se ribe premeste iz akvarijuma da se riba ne bi hranila sa dafnijom. Ova metoda lepo izgleda u teoriji mada je teže ostvarljiva zbog same nabavke dovoljne količine dafnija.


ZELENE TAČKASTE ALGE


Tackasta_alga.jpg


Razvoj i ekspanzija zelene tačkaste alge je usko povezana sa jakim svetlom i nedstatkom PO4 u akvarijumu, svetlo je neophodno za njen razvoj. Ova vrsta alge se može naći na akvarijumskom staklu i na spororastućim biljkama, zelena tačkasta alga teži da se sama izloži jakom svetlu. Zelena tačkasta alga se pojavljuje u akvarijumima i jedan je od indikatora nedostatka (PO4) i bez obzira na to sto redovno vršimo dodavanje CO2 u vodu. Možemo da održavamo njen razvoj i ekspanziju na niskom nivou. Kao preventive u zaštiti protiv ove alge, treba redovno nedeljno menjati vodu.
Ova vrsta algi moze sa stakla da se mehanički ukloni žuljanjem, struganjem sa alatkom namenjenom za tu namenu ili možete da koristite potrošenu kreditnu plastičnu karticu, ukoliko koristite plactičnu karticu izbegavate da oštetite staklo. Zelena tačkasta alga se širi u manjim grupama kako po biljkama tako i po staklu . U biljnim akvarijumima treba da obratimo pažnju da spororastuće biljke sadimo na mestima gde je svetlo slabijeg intezitet, na taj način bi se moglo izbeci pojava algi na listovima biljaka.



STAGHORN ALGE

staghorn3.jpg


Staghorn alge rastu kao dugačka samostalna vlakna koja zajedno obrazuju strukturu sličnu granama. Ova alga se razvija neposredno ispod izvora svetlosti, razvija se i na biljkama i na opremi. Posle nekog vremena Staghorn alga svojim razvijanjem počinje da podseća na mahovinu, dobija takvu formu pa je mnogi na prvi pogled i mešaju sa mahovinom. Jedina dobra strana ove vrste alge je ta što nakon perioda razvijanja alga staje sa razvojem i ostaje na tom nivou, ne širi se dalje velikom brzinom dok je uglavnom taj nagli rast i ekspanzija odlika drugih vrsta algi. Vlakna mogu da se protežu po površini ili u jako teškom slučaju mogu da prekriju list biljke, u tom slučaju dolazi do toga da napadnuti list biljke odumire.
Za pojavu ove alge uz jak intezitet svetla potreban je i visok nivo amonijaka, to nam je ujedno i dobar pokazatelj lošeg kvaliteta vode u našem akvarijumu. Bitno je znati da riba Crossocheilus siamensis može uspešno da odžava ovu vrstu algi na prihvatljivoj količini. Najbolja metoda za suzbijanje Staghorn algi je da u akvarijumu imamo brzorastuće biljke i da redovno vršimo kontrolu nivoa nitrata.


KONČASTE ALGE

Koncasta_alga.jpg


Končaste alge rastu pojedinačno na ivicama listova, izdanci rastu u visinu i do 30 cm dužine. Jako se lako uklanjaju trljanjem sa lista koji je napadnut. Prevelika količina gvožđa u vodi je jedan od uslova za pojavu končaste alge. Ukoliko dodajemo hemiske preparate za bolji razvoj biljaka poželjno ih je koristiti u takvom obliku da tretiramo samo podlogu, na taj način končasta alga teže dolazi do potrebnih sastojaka za razvoj. Ukoliko vodu tretiramo sa tečnim preparatima za pospešivanje i razvoj biljaka moramo da pazimo u kojim količinama doziramo preparate u vodu da bi izbegli pojavu končastih algi .
Algama se hrane mali račići Cardina japonica, končasta alga ukoliko gusto razvije svoje izdanke izgledom može da podseća na Dlakavu algu.


BRADATE ZELENE ALGE

bradata_alga.jpg


Bradate zelene alge mogu jako atraktivno da izgledaju u akvarijumu ako se nalaze na kamenu ili drvetu. Kao i za većinu algi bradata alga se pojavljuje ispod intenzivnog izvor svetlosti. Ova alga je jako mekana i klizava na dodir, mehanički se lako odstranjuje sa površina na kojoj se pojavi. Bradata alga se javlja na opremi, dekoraciji, podlozi, na spororastućim biljkama. Raste i razvija se velikom brzinom, izdanci rastu do 3 cm u visinu. Najbolji način da kontrolišemo razvoj ove alge je uz pomoć Crossocheilus siamensis koji se hrani ovom algom, sa ovom algom se hrani i Plecostomus spp. Fotoperiod ne bi trebao da bude duži od 12 sati u toku dana ako zelimo da izbegnemo pojavu bradate alge, takođe je potrebno obratiti pažnju na količinu nitrata u vodi .
Bradata alga se najčešće pojavljuje u biljnim akvarijumima gde je nivo CO2 i NO3 na niskom nivou. Za pojavu ove alge nije bitno da li je pH vode visok ili nizak, najkarakterističnije za nju je da se češće pojavljuje u akvarijumima koji su slabo ili potpuno uređeni bez biljaka.


DLAKAVE ALGE

Dlakava_alga.jpg


Dlakave alge formiraju svoje kolonije na spororastćim biljkama, na podlozi i na komadim dekoracije drvetu ili kamenu. Dlakava alga je zeleno-sive boje. Raste u visinu do 4 cm. Lako se mehanički uklanja sa površina na kojima se nalazi. Većina akvarista ne uklanja ovu vrstu algi iz akvarijuma iz razloga zato što ona predstavlja dobar dodatak uz osnovni izvor hrane za većinu riba. U akvarijumima gde je strujanje vode jače dlakava alga obrazuje loptice po dnu akvarijuma, ako je strujanje vode jače loptice se pomeraju po dnu .

BRAON ALGE

Braon_alga.jpg


Braon alge su u stvari diatomeje, mogu da se formiraju na staklu biljkama i na dekoraciji. Lako se mehanički uklanjaju sa površina na kojima se nalaze. Pojava ovih algi je često povezana sa formiranjem novog akvarijuma, obično se pojavi u prvih 2 meseca od formiranja akvarijuma. Ukoliko se braon alge formiraju kod starije formiranih akvarijuma uzrok možemo da potražimo kod slabog inteziteta svetla ili ukoliko se u vodi nalazi veća količina silikata i minerala. Crossocheilus siamensis je algar koji se hrani braon algom i sa velikom lakoćom može da se oslobodi naslaga braon algi u akvarijumu, mada braon alge ponekad znaju i same da se povuku ukoliko se uslovi za njeno razvijanje promene.

FUZZ ALGE (zelene alge)

Fuzz_alga.jpg


Zelene alge se razvijaju na listovima biljaka i na samim stabljikama biljaka, obično ako su izložene jakom se brže razvijaju. Biljke na kojima se formirala zelena alga imaće problema sa rastom i razvijanjem iz prostog razloga zato što će sama biljka pod uticajem alge da ispušta u vodu hranljive materije koje su joj neophodne za pravilan razvoj i rast . Za zelenu algu vlada mišljenje da je sasvim normalna pojava ako se nalazi u akvarijumu u nekim manjim kolonijama. Akvarijumi koji su naseljeni sa Crossocheilus siamensis, Amano shrimps i sa nekim vrstama živorotki vrlo lako mogu da se nose u borbi sa kolonijama zelenih algi. Dobro ubiljen akvarijum sa više vrsta biljaka i sa pravilnom prihranom biljaka i živih organizama u akvarijumu sprečiće pojavu zelenih algi.

PLAVO ZELENA ALGA (CIJANOBAKTERIJA)

cijano_bakterija.jpg


Plavo zelena alga je u stvari pogrešno klasificirana u pitanju je zapravo cijano-bakterija. Mogu da se formiraju u plavoj ili zelenoj boji sa jačim ili slabijim primesama obadveju boja, karakteristične su po svojoj ljigavoj (Razmazanoj) formi. U akvarijumima u kojima se razvija ova vrsta alge, akvarijumska voda ima specifičan miris močvare. Pojavljuje se u akvarijumima gde je voda alkalna (povišeni pH). Lako se mehanički uklanjaju sa površina na kojima se nalaze, mogu da se razvijaju kako na biljkama tako i na dekoraciji (Podloga, drva, kamen) i na opremi. Ukoliko se ne obrati pažnja na njihov razvoj, vrlo brzo mogu da prekriju čitav scenario u akvarijumu. Česća zamena vode (Nizak nivo nitrata) nije uspešan vid borbe protiv ove vrste algi. Ukoliko se ipak desi da nam se ova vrsta alge otrgne kontroli i počne njeno veliko širenje po akvarijumu 200 mg erythromycina na 50 l vode brzo rešava problem plavo zelene alge. Ukoliko primenjujemo ovaj način oslobađanja akvarijuma od plavo zelene alge trebalo bi da imamo spremnu pripremljenu svežu vodu radi eventualne zamene vode nakon završenog tretiranja vode sa erythromycinom. Poterbno je i da obratimo pažnju na eventualne nagle promene nivoa nitrata i amonijaka u vodi , baš iz ovog razloga je poželjno imati pripremljenu svežu vodu kao preventivu.
Kao zakjučak mozemo da izvučemo da ukoliko vršimo redovnu zamenu vode u akvarijumu biljkama i ostalim stanovnicima pružamo pravilnu sredinu za razvoj i samim tim smanjujemo šansu za pojavu algi, uverićete se da je ovo pravi način za oslobađanje od algi u akvarijumu. Ukoliko se ipak dođe do pojave algi treba reagovati blagovremeno i nemojte da vas to vrati korak nazad u projektu koji ste započeli.



Zahvaljujemo se Dušku Bojiću na predivnim fotografijama i na konsultacijama oko teksta.



izvor : Aqua-art
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top