Vreme je za setvu

[Nostradamus]

Sporiš (Verbena hybrida)​

[h=2]Verbena hybrida ( Sporiš )[/h]Veoma zahvalna jednogodišnja biljka koja uspijeva na toplim sunčanim mjestima. Cvjetovi su joj skupljeni u mnogobrojne štitaste cvatove i raznobojni ovisno o varijetetu, počevši od bijele, ružičaste, crvene, plave pa do ljubičaste. Sije se na zaštićenim gredicama od veljače do svibnja, a na otvorenom od ožujka do lipnja. Cvate od lipnja do listopada.

 

[Nostradamus]

Petunija (Petunia hybrida)​

[h=2]Petunia hybrida ( Petunija )[/h]Jednogodišnja biljka koja se uzgaja iz sjemena. Uzgoj je dosta zahtjevan pa je najbolje kupiti već uzgojene petunije u svibnju jer spadaju u jeftino cvijeće koje će sve do jeseni cvjetati na vašim prozorima, balkonima i terasama ili na cvjetnim gredicama. Ako ih posadimo u dobru plodnu zemlju i redovito zalijevamo, a prihranjivati ih možemo i dva puta tjedno, obilno će cvasti od lipnja do prvih jesenskih mrazeva. Traže sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto. Ocvali cvjetovi moraju se redovito uklanjati, a ako želimo da nam petunije ne rastu previše u visinu i dužinu te da se stalno pomlađuju, moramo im povremeno zakidati vrhove.

 

[Nostradamus]

Fuksija (Fuchsia hybrida)​

[h=2]Fuchsia hybrida ( Fuksija )[/h]Ovu starinsku biljku nalazimo danas na tržištu u cijelom nizu sorti koje se razlikuju po boji, obliku i veličini cvjetova, kao i po tome rastu li kao grmovi, drvca ili su viseće. Vole svjetla mjesta s puno jutarnjeg sunca, zaštićena od vjetra i jakog podnevnog sunca. Vole meku humusnu zemlju, obilno zalijevanje za vrijeme ljetnih mjeseci i povremeno prskanje (može se dodati folijarno gnojivo), čime se potiče rast lišća. Prihranjuje se jednom tjedno otopinom gnojiva. Cvjetići fuksije vrlo su nježni i osjetljivi pa zato biljku nije dobro dirati i okretati u toku cvatnje. Lako se razmnožava reznicama u vlažnoj pjeskovitoj zemlji prekrivenoj prozirnom folijom. Prikraćivanjem vrhova postiže se ljepši i gušći rast biljke. Najlakše se razmnožava u proljeće, ali se može razmnožavati i tokom cijelog ljeta. Pošto spada u trajnice, zimi je čuvamo u hladnoj sobi, zalijevajući je tek toliko da se grumen potpuno ne osuši.

 

[Nostradamus]

Ukrasna kopriva (Coleus hybridus)​

[h=2]Coleus hybridus ( Šarenolisna ukrasna kopriva ) i[/h][h=2]Coleus pumilus ( Sitnolisna ukrasna kopriva )[/h]Kad je prije stotinjak godina uvezena u Europu, ova je biljka bila korov na plantažama Azije i Afrike. Kod nas je to jeftina i lijepa biljka, skromnih zahtjeva, vrlo prikladna kao sobna biljka, a preko ljeta i kao biljka koja će svojim raznobojnim prekrasnim listovima biti pravi ukras naših balkona i vrtnih gredica. Treba joj dosta topline, vlage i što više svjetla jer su joj tada boje intenzivnije. Vrhove možemo prikraćivati kako bismo dobili lijepe i razgranate uzorke. Cvjetovi su joj plavkasto – bijeli i neugledni pa ih treba kidati kako je ne bi nepotrebno iscrpljivali. Razmnožava se vrlo lako reznicama u čaši vode, u vlažnom pijesku ili sjemenom. Kopriva voli kiselija tla pa ju je dobro zalijevati kišnicom ili prokuhanom ohlađenom vodom iz vodovoda. Preko ljeta zalijeva se obilno do tri puta dnevno. Prezimiti može na toplim i svjetlim mjestima.

 

[Nostradamus]

Vodenika (Impatiens sultani)​

[h=2]Impatiens sultani ( Vodenika )[/h]Vrlo raširena biljka koja se lako razmnožava sjemenom, a još češće reznicama koje se u nekoliko dana zakorijene u čaši vode. Ne podnosi temperature ispod 12-15°C jer potječe iz brdovitih predjela zapadne Afrike. Raste vrlo brzo i cvate obilno pa joj je potrebno puno hrane i vode. Ljeti se zalijeva dva puta dnevno, a od svibnja dohranjuje dva puta tjedno. Zemlja ne smije biti teška, već rahla ili pjeskovita, a voli sunčana mjesta zaštićena od najjačeg podnevnog sunca.

 

[Nostradamus]

Što izabrati? Kako i u što posaditi? Koju vrstu zemlje kupiti? Kako dalje njegovati izabrane biljke? Sve su to stvari koje je ipak potrebno znati kako bi naše izabrane biljke rasle što bujnije i cvale što duže.​

Svibanj je za mnoge ljubitelje cvijeća najljepši i najuzbudljiviji mjesec. Konačno je prestala opasnost kasnih proljetnih mrazeva, a tržnice i vrtlarije prepune su prekrasnih biljaka koje razgledavamo, biramo i kupujemo pravim zanosom istinskih ljubitelja cvijeća. Zaista, ponuda je više nego bogata. Kupit ćemo biljke koje će krajem proljeća, cijelo ljeto, pa i veći dio jeseni krasiti naše balkone, terase, vrtove i dvorišta. Što izabrati? Kako i u što posaditi? Koju vrstu zemlje kupiti? Kako dalje njegovati izabrane biljke? Sve su to stvari koje je ipak potrebno znati kako bi naše izabrane biljke rasle što bujnije i cvale što duže.

 

[Nostradamus]

[h=2]Izbor cvjetnih lonaca[/h]Najbolji izbor su porozni glineni lonci jer u njima korijenje ima dovoljno zraka, međutim, zbog trajnosti, praktičnosti i niže cijene najčešće se odlučujemo za plastične lonce. Na dnu lonca nalazi se otvor kroz koji otječe suvišna voda. Iznad njega ćemo staviti komad crijepa ili krhotine razbijene glinene tegle, a kod biljaka osjetljivih na vlagu, sloj šljunka, pijeska ili usitnjenog drvenog ugljena (ugljena za roštilj). Želimo li uljepšati obične cvjetne lonce, možemo nabaviti tzv. ukrasne cvjetne lonce, koji mogu biti od porculana, keramike, kamena ili plastike. U tom slučaju, suvišnu vodu koja se skuplja na dnu ukrasnog lonca prilikom zalijevanja redovito moramo uklanjati ili ćemo lonac s biljkom postaviti na mali okrenuti lončić ili na par većih kamenčića kako korijen biljke ne bi stalno bio u vodi te počeo trunuti, zbog čega biljka ugiba.

 

[Nostradamus]

[h=2]Zalijevanje[/h]Jasno je da biljke ne mogu živjeti bez vode. Voda je neophodna za njihov uspješan uzgoj i rast. Osnovno pravilo kojeg bismo se trebali pridržavati je da biljke nikada ne zalijevamo hladnom vodom koja dolazi izravno iz vodovoda. O količini vode koja je potrebna pojedinoj biljci raspitajte se prilikom kupovine, kao i to podnosi li biljka zalijevanje mlakom vodom ili kišnicom. Naime, tvrda je voda bogata vapnom te će zemlja u loncu postati alkalična. Biljke koje uspijevaju samo u zemlji kisele reakcije time ćemo osuditi na propast. Vodu možemo omekšati prokuhavanjem. U vodu isto tako možemo staviti nešto treseta pa pustiti da odstoji 24 sata, a onda čistu vodu odlijati i upotrijebiti za zalijevanje. Za vrućih ljetnih dana biljke zalijevamo dva puta dnevno – ujutro i navečer.

 

[Nostradamus]

[h=2]Zemlja[/h]Većini će biljaka koje ćemo posaditi u naše cvjetne lonce i žardinjere odgovarati fina rastresita humusno lumbrikalna zemlja koju možemo kupiti u svim većim trgovačkim centrima. Samo za biljke koje vole kiselija tla kupit ćemo posebnu vrstu zemlje namijenjene rododendronima, ciklamama, hortenzijama i dr. Na tržištu se već mogu naći posebne vrste zemlje namijenjene uzgoju pojedinih biljaka, što osigurava uspješniji uzgoj tih biljnih vrsta, kao što su kaktusi, petunije, pelargonije, rododendroni i dr.

 

[Nostradamus]

[h=2]Prihranjivanje[/h]Ukoliko smo cvjetne lonce u potpunosti ispunili svježom zemljom, biljke ćemo početi prihranjivati tek polovicom lipnja. Za pojedine biljne vrste postoje i posebne vrste mineralnih gnojiva koje su svojim sastavom prilagođene njihovim potrebama (rododendroni, azaleje, petunije, pelargonije). U pravilu sve mlade biljke prihranjujemo u vrijeme tjeranja, primjerice mlade pelargonije, petunije, fuksije itd., jednom tjedno otopinom mineralnog gnojiva. Isto ćemo tako jednom tjedno prihranjivati i cvatuće biljke. Biljke koje su u fazi intenzivnog rasta, pupanja i cvjetanja, kao na primjer vodenika (Impatiens sultani), možemo dohranjivati i dva puta tjedno. Zalijevanje biljaka uz dodatak gnojiva možemo kombinirati s prihranjivanjem biljaka putem listova pomoću otopine folijarnih gnojiva. Na taj način hranjive tvari ulaze u biljku izravno kroz list te potiču da još bujnije raste i cvate. Budući da biljke hranu primaju danju, najbolje ih je prihranjivati rano ujutro. Prilikom pripremanja otopine gnojiva trebamo se precizno pridržavati uputstava o količini gnojiva koje se dodaje u vodu za zalijevanje. Veća količina gnojiva od preporučene može izazvati oštećenje dlačica korijena, pa čak i uginuće cijele biljke.