Voda u Akvarijumu

Član
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
932
Tvrdoca vode
Kada vodene padavine dospeju na površinu zemlje tlo ih uglavnom upija i voda naišavši pod zemljom na nepropusni sloj klizi preko njega i na nekom nižem mestu izbija na površinu obično kao izvor. Voda koja u svom podmzemnom kretanju prolazi kroz različite slojeve zemljišta, najbojle rečeno, kada se kroz njega cedi nailazeći na lakše rastvorljive materije rastvara ih i na površinu izlazi obogaćena ovim materijama. To su najčešće hemijska jedinjenja soli kalcijuma i magnezijuma kao i još neka druga jedinjenja. Prema količini ovih rastvorenih materija određuje se tvrdoća vode i što je u njoj više rastvorenih materija ona je tvrđa. Stepen tvrdoće vode je međunarodno određen i on se meri i označava nemačkim stepenom tvrdoće ºDH. Osnova za merenje jednog nemačkog stepena je kada je u jednoj litri rastvoreno 10 mg kalcijuma oksida (CaO), ili se može meriti i količinom magnezijum oksida (MgO) koga u 1L treba da ima 7,14 mg.
Vode u stvari najviše sadrže kalcijum karbonat (CaCO3) i magnezijum karbonat (MgCO3). I ova tvrdoća vode se još naziva karbonatnom a meri se nemačkim stepeno ºdKH.
Postoji i još nekarbonatna tvrdoća koju čine hemijska jedinjenja kisele hemijske reakcije, to su različiti sulfati, hloridi, nitrati kalcijum i magnezijum fosfati.
Količina rastvorenih mineralnih materija u vodi određuje njenu tvrdoću koja se sastoji od rstvorenih soli kalcijuma i magnezijuma i one u vodi čine katjone i ukupna tvrdoća vode se meri ukupnom količinom rastvorenih katjona , ova ukupna količina rastvorenih soli u vodi se meri i označava nemačkim stepenom ukupne tvrdoće º dGH.
Nekarbonatna i karbonatna tvrdoća se obično meri zajedno i razlikujemo nekoliko stepena tvrdoće vode koja se u akvaristici najčešće primenjuje:
• 0 – 4 º veoma meka
• 4 – 8 º meka voda
• 8 – 12 º polutvrda voda
• 12 - 18 º tvrda voda
• 18 - 30 º jako tvrda voda
• Preko 30 º pretvrda voda


Sa obzirom da su neka hemijska jedinjenja koja čine vodu tvrdom kao kalcijum hidrokarbonat Ca(HCO3) u stvari jedinjenja sa veoma labavom molekularnom vezom. Zbog toga je dobro vodu prokuvati i ona tada postaje znatno mekša uz vidljiv beličasti talog na dnu nerastvorljivog kalcijum karbonata. Kada se voda ohladi sa gumenim ili plastičnim crevom pažljivo otočimo vodu ali tako da ne pretočimo talog i skramu. Osobina vode da može da joj se tvrdoća kuvanjem smanji se zove nestalna tvrdoća.

pH VREDNOST
Ukoliko u vodi preovlašuđu joni jedinjenja u kojima preovlađuje katjon, tada voda ima kiselu reakciju, ukoliko preovlađuju jedinjenja koja u sebi sadrže slobodan anjon tada voda ima bazičnu reakciju a srednja vrednost je neutralna. Količina jona u vodi se određuje merenjem i dobijenu vrednost nazivamo pH. Skala za merenje pH vrednosti ima 14 vrednosti: od 0 do 7 je kisela reakcija, a od 7 do 14 je bazična reakcija vode. Utvrđeno je da vrednost ispod pH 4,5 predstavljaju kiselu i za živi svet otrovnu sredinu, isto tako otrovne su vrednosti i bazične sredine sa pH vrednostima od 9 do 14. Za život većine ribe najoptimalnije vrednosti su između 6 i 7,5 pH. Vrednost pH se u akvaristici meri različitim vrstama indikatora (akmus papir) a u novije vreme na svetskom tržištu se mogu naći razni dosta skupi elektronski instrumenti za ova merenja.
U toku dana pH vrednost se menja, u jutarnjim časovima voda je kisela usled veće koncetracije ugljen-dioksida koji u toku noći ispušta bilje. Uopšte je poznato da bilje za kišeljava vodu (snižava vrednost pH). Ako je voda prekisela pH vrednost možemo povisiti pažljivim dodavanjem sode bikarbone tako što u 100 g mlake vode rastvorimo 1g sode bikarbone, kada je dobro rastvorena rastvor sapsemo u bocu i dopunimo do 1l. Kod dodavanja ovog rastvora u akvarijum sa ribama i biljem treba biti veoma obazriv. Rastvor dodavati u veoma malim količinama uz češće merenje pH vrednosti pomoću lakmus papira.
Ukoliko je potrebnija kiselija voda tada obično uzmemo suvog treseta (šaku – dve), stavimo ga u 1,5 – 2l vode, trebalo bi da je destilovana, i sve dobro prokuvamo 10-ak minuta. Kada se ova veoma smeđa voda ohladi i blago slegne tresetni čaj, procedimo pomoću levka i pamuka. Ovako prokuvan treset obično ima Ph vrednost oko 5, pa dodavanjem ove kisele vode u akvarijum dobijamo pH v rednost koja je potrebna našim ribama.
U pogledu pH vrednosti voda se može ovako okarakterisati:
• 0 – 3 jako kisela
• 3 – 5
kisela
• 5 – 6 slabo kisela
• 6 – 7 nakisela
• 7 neutralna
• 7 – 8 blago bazična
• 8 – 9 slabo bazična
• 9 – 10 bazična
• 10 – 14 jako bazična

Prema ispitivanjima mnogih ihtiologa životna granica se kreće između vrednosti pH 4,5 i 8,5. Ipak najviše ribljih vrsta žive u vodama čija pH vrednost se kreće izmešu 6 i 7,5. Ribe se lako prilagođavaju promenama životnih uslova no ipak se uvek treba pridržavati toga da uslove života ne smemo naglo menjati. Zbog toga moramo biti veoma oprezni prilikom prenosa riba iz suda u sud, naročito prilikom transporta, kada dođemo kući, u kesu sa ribama treba postepeno dodavati vodu iz akvarijuma da se izjednače hemijske osobine vode i da ribe ne bi bile šokirane drastičnim razlikama.



izvor : Akvarijum
 
Član
Učlanjen(a)
27.09.2010
Poruka
1
verovatno je akvarijum izlozen direktnoj suncevoj svetlosti,morate ga pomerati na mestu dalje od prozora.
morate imati rasprsivac za vazduh
i dovoljna cirkulacija vode kroz dovoljno veliki filter
 
Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
može malo više podataka o akvariju. koliko je u pogonu, jeli cikliran, koji stanovnici su unutra, koja oprema? jesi li ispirao pijesak kako treba?
generalno trebalo bi pojačati protok vode kroz akvarij i na površini. dobro bi bilo i zamračiti ga na neko vrijeme.
 
Natrag
Top