Virus Rabiesa (besnila)

TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
[h=1]Virus Rabiesa (besnila)
[/h]

Virus Rabiesa (besnila) spada u rod Lissavirusa a porodicu Rhabdoviridae. Oblika je puščanog metka. Ima lipidnu ovojnicu, pa je osetljiv na delovanje etera i hloroforma, rastvarače za lipide, deterdžente i proteolitične enzime. Genom se sastoji od jednolančane RNK.

ba1463.jpg


Put prenošenja


Prirodni rezervoar su divlje životinje: lisice, vukovi, pacovi, jazavci, tvorovi i dr. Glavnu ulogu u prenošenju besnila na našim prostorima imaju vukovi i lisice, u potrazi za hranom oni se spuštaju do seoskih naselja gde dolaze u sukob sa psima i inficiraju ih. Virus besnila dospeva u ranu ili tkiva čoveka kada ga ugrizu obolele životinje, ili ga ližu po povređenoj ili ispucaloj koži.

[h=2]Patološki (medicinski) značaj[/h] Besnilo je akutno, smtonosno oboljenje, praćeno teškim poremećajima, u kliničkoj slici su izraženi hidrofobija i psihomotorni nemir.

Nakon ujeda besne životinje nastupa period inkubacije koji može biti različito dug, kretati se od od nekoliko dana do više godina. Bolest počinje prodromnim znacima koji su nekarakteristični a sastoje se od malaksalosti, zamora, glavobolje, anoreksije i groznice. U otprilike 50% pacijenata se na mestu ujeda javljaju bol ili parestezije. Ovaj stadijum traje 2-4 dana. Bolesnici često bezrazložno menjaju ćud i postaju razdražljivi, uznemireni ili utučeni i potišteni. Beže od kuće bez razloga. Žale se na nesanicu, glavobolju, nesanicu, bol u ždrelu, trbuhu, povraćanje ili proliv. Nakon ovog stadijuma bolest se može manifestovati u dva klinička oblika:



  • Furiozno besnilo - većina obolelih ima ovu formu bolesti, izraženi su psihomotorni nemir, promene ponašanja, halucinacije, razdražljivost. Među prvim simptomima se javljaju grčevi faringealne muskulature, pa bolesnik jedva može da proguta malo tečnosti, uz strah od pijenja vode što se zove hidrofobija. Dovoljno je da čuje šum vode ili da pomisli na pijenje vode pa da dobije grčeve mišića ždrela i grkljana koji mogu trajati od 1-5 minuta. Bolesnici obilno slinave, znoje se, stalno su u pokretu, brišu se i uplašeni su. Ovakvo stanje traje 2-3 dana, a zatim nastupaju paralize prvo kranijalnih nerava, pa disajne muskulature. Smrt nastupa za 4-5 dana sa pomućenjem svesti i znacima respiratorne insuficijencije.
  • Paralitičko besnilo - inkubacija je znatno duža, bolest se sporije razvija, dominira depresivno stanje obolelog. Zbog izraženih paraliza i odsustva psihomotornog nemira naziva se i "mirno besnilo". Nakon prodromalnog stadijuma javljaju se grčevi, hidrofobija, usporenost pokreta i na kraju pareze i paralize. Prvo se oduzima povređena ruka ili noga, a zatim paralize zahvataju sve mišiće uključujući i disajne. Bolesnik umire postepeno, zbog periferne i centralne paralize disanja.
[h=2]Dijagnoza[/h] Izoluje se iz pljuvačke. Dokazuje se testom indirektne imunoflorescencije, ELISA testom i elektronskom mikroskopijom.

[h=2]Lečenje[/h] Sprovodi se isključivo u centrima za intezivnu negu sa stalnim nadzorom zbog razvoja paralize disanja i neophodne veštačke ventilacije, samo lečenje je simptomatsko i svodi se na borbu sa psihomotornim nemirom i konvulzijama, ali bez efekata na krajnji ishod.

[h=1]Prevencija[/h]
  • Opšte veterinarske mere-vakcinacija svih pasa i mačaka, borba protiv pasa lutalica i ubijanje besnih životinja.
  • Zaštita pacijenata posle ujeda sumnjive životinje-obrada rane, sero- i vakcino profilaksa.
  • Vakcinaciji protiv besnila podležu lica koja su profesionalno ugrožena-laboratorijski radnici, veterinari, veterinarski higijeničari, lovočuvari i preparatori.
Stetoskop
 
Natrag
Top