Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[h=6]AFUS ALI BIJELI[/h] Sinonimi: Boldun, Regina, Mennavacca bianca, Pergolone, Dattier de Beyrouth, Rosaki, Aleppo, Carigradsko grožđe
Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz srednje Azije. Stara sorta, koja se danas dosta nalazi u zemljama Mediterana. U Italiji poznata pod imenom Regina i Mennavacca činila je gotovo 80% proizvodnje stolnog grožđa za izvoz. Ima je i kod nas u Dalmaciji.
Botanička obilježja: Vršci mladica zeleni, katkad broncirani, malo pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast i krilat. Bobice velike, često nejednake, zelenkastožute, opaljene sa sunčane strane, jajolike s otpornom kožicom. Meso gusto, neutralnog okusa. Rast vrlo jak.
Privredno-tehnološka obilježja: Traži prisojne položaje i južna podneblja, te lakša i srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Uzgajana u sjevernim područjima često se osipa, daje nejednake bobice i prekasno dozrijeva. Prilagođuje se na sve oblike uzgoja, iako najbolje uspijeva na pergolama. Traži dugi rez i srednja opterećenja. Rodnost vrlo dobra. Otpornost na smrzavice osrednja, na bolesti dobra, afinitet za podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje: Izrazito stolna sorta za Mediteran, za sjeverna područja se ne preporučuje. Sadrži u sebi, kao rijetko koja stolna sorta, sjedinjena svojstva tražena za idealnu zobaticu. Dobro se čuva u hladnjači.

 

[Nostradamus]

[h=6]Sorte IV. razdoblja[/h][h=6]MUŠKAT ALEKSANDRIJSKI BIJELI[/h] Sinonimi: Cibib muškatni, Zibibbo, Panse musque, Salamanna, Muscat of Aleksandria
Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe vjerojatno s Bliskog Istoka, a raširen je manje više u svim zemljama Mediterana te sjevernoj Kaliforniji i Južnoj Americi.
Botanička obilježja: Vršci mladica zelene boje, malo vunasti. Cvijet dvospolan. List malen do srednjevelik, okrugao, tro ili petodjelan. Grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast. Bobice velike, jajolike, žutozlatne boje. Kožica čvrsta, otporna; meso gusto, izrazito muškatnog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja: Traži južna i vrlo topla podneblja uz propusna i bogata tla. U nepovoljnim uvjetima sklon osipanju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja naročito povišenim i visokim. Traži kraći rez. Rodnost dobra. Dosta otporan na bolesti osim na pepelnicu.
Korištenje i gospodarsko značenje: Stolna sorta visoke kvalitete, no koristi se vrlo uspješno za sušenje, a katkad i za popravak drugih vina zbog svoje vrlo izražene muškatne arome. Dobro podnosi transport. Proizvode vrlo visokih vrijednosti može dati samo u vrlo toplom podneblju.

 

[Nostradamus]

[h=6]DRENAK CRVENI[/h] Sinonimi: Valandovski drenak, Strumički crveni parmak, Parmak červen
Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz Azije, a rasprostranjen je u zemljama oko Egejskog mora i u Mediteranu. Dosta se uzgaja u Makedoniji.
Botanička obilježja: Vršci mladica zelenoružičasti, gusto pahuljasti. Cvijet funkcionalno ženski. List vrlo velik, širok, golog lica i vunastog naličja. Grozd velik, dugačak, zbit, valjkast ili čunjast. Bobica srednje velika, crvene ili ljubičaste boje, jajolike i na kraju zašiljene. Kožica čvrsta i debela, meso tvrdo i nesočno, rast vrlo bujan.
Privredno-tehnološka obilježja: Traži tople i južne položaje te bogata tla. Cvatnja i oplodnja dosta nesigurna zbog ženskog cvijeta te zato traži mješoviti nasad. Voli dugi rez i visoki uzgoj. Dobra otpornost na bolesti.
Korištenje i gospodarsko značenje: To je stolna sorta dobrih osobina kao što su lijep izgled grozda, dobra transportabilnost i čuvanje u hladnjač, ali i određenih mana s oplodnjom.

 

[Nostradamus]

[h=6]KRIVALJA BIJELA[/h] Sinonimi: Corinchon blanc, Pizzutello bianco, Krivača, Žirnjača Porijeklo i rasprostranjenost : Vjerojatno potječe iz Arabije. Rasprostranjena je u svim zemljama Mediterana, a kod nas u južnoj Dalmaciji i na srednjedalmatinskim otocima.
Botanička obilježja: Vršci mladica rumenozelenkasti, goli i malo zavinuti. List srednji ili malen, okrugao, tro ili petodjelan s golim licem i malo pahuljastim naličjem. Grozd srednje velik do velik, srednjerastresit. Bobice velike, zašiljene i krive, zelenožute. Kožica tanka, meso gusto, neutralnog okusa, rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja: Traži tople i zaklonjene položaje, te duboka, plodna i pjeskovita tla. Sklona osipanju u cvatnji, ako su nepovoljne vremenske prilike. Voli visoke uzgoje i srednje dugi ili kratki rez. Nije previše otporna na bolesti, rodnost joj je ovisna o oplodnji.
Korištenje i gospodarsko značenje: Uzgoj joj je čak i u našim južnim krajevima ograničen isključivo uz najbolje i najtoplije položaje.

 

[Nostradamus]

[h=6]CALMERIA BIJELA[/h] Botanička obilježja: To je sjemena sorta, produženih svjetlozelenih i nježno oblikovanih bobica. Blagog je i slatkog okusa. Dozrijeva od listopada do studenog.
Korištenje i gospodarsko značenje: Na tržištu se nalazi do siječnja. Dobro se čuva u hladnjačama, ali je osjetljiva na trips. Prvenstveno se uzgaja u toplijim zemljama. U Europi je ima u Italiji i Španjolskoj. Dosta se uzgaja u Kaliforniji.

 

[Nostradamus]

[h=6]EMPEROR CRVENI[/h] Botanička obilježja: To je također sjemena sorta, duboko crvenih i velikih bobica, s jako rastresitim grozdom. Okus joj je pun i sličan dinji.
Korištenje i gospodarsko značenje: Potječe iz 1863.g. Dostupna je na tržištu kao i Calmeria. Dozrijeva od listopada do studenog. U Europi je uzgajaju Italija i Španjolska, a u SAD-u Kalifornija.

 

[Nostradamus]

[h=6]Umjesto zaključka[/h] Nažalost u Hrvatskoj je proizvodnja stolnog grožđa izrazito slabo zastupljena. Čak se prije u bivšoj državi uzgajalo više stolnog grožđa nego danas. Danas ne znam da li netko uopće i ima kakvu plantažu kod nas jer se većina toga uzgajala u ondašnjim kombinatima koji danas ili slabo funkcioniraju ili uopće ne. To je i prilično skupa proizvodnja sa puno potrebnog znanja i posla.

Kod nas je uzgoj stolnog grožđa moguć jedino na obali i otocima, i to dakako uz navodnjavanje što je negdje velik problem.

U sjevernim područjima nije moguće uzgajanje, čak i na najboljim položajima osim za eksperimentalnu primjenu i za kućne potrebe.

Bilo je prije nekih pokušaja u Iloku, s Italijom , ali jedna jaka zima ili slabi mraz u proljeće uništi cijeli višegodišnji trud. Isto tako upitno je i dozrijevanje zbog kasnih mrazeva.

Osim toga kod nas je još uvijek jeftinije uvesti iz susjedne nam Italije koje i prije dozrijeva.

U proizvodnji najveći proizvođači u Europi su Italija, Španjolska, Grčka te još neke mediteranske zemlje. U svijetu su najveći proizvođači SAD (Kalifornija, Oregon), te zemlje južne polutke (Čile, Argentina, Južnoafrička Republika, Australija i Novi Zeland) koje nam omogućuju konzumaciju grožđa cijele godine.

 

[Nostradamus]

[h=1]Stolne sorte grožđa - zobatice[/h] Stolne sorte grožđa koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici, ili u vinogradu, napravimo si brajdu ili odorinu, tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu.

Stolno grožđe u Hrvatskoj nije često, jer se zobatice uvoze ili se pod njih prodaju vinske sorte. Upravo stoga, kao podsjetnik vinogradarima (i onima koji imaju trs ili brajdu, tendonu, pergolu, odnosno odrinu!) i potrošačima donosimo mali pregled kroz svu ljepotu i posve neiskorištenu ponudu zrelog, ukusnog i raznovrsnog grožđa od kraja srpnja do sredine listopada. Domaće stolno grožđe se može dobro prodati na tržnici, turističkim mjestima, na turističkih domaćinstvima, tako da se ponudi domaći proizvod. Dodatan je prihod za sve one koji imaju mogućnost proizvesti i prodati zobatice.

Čak je 19 sorati stolnog grožđa, od jako ranih koje zore već krajem srpnja, do kasnih koje zore za berbu do sredine listopada. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Za opis smo odabrali najkvalitetnije sorte stolnog grožđa koje se mogu kao sadnice kupiti kod nas. Odlikuju se velikom rodnošću, težinom grozda, oblikom, veličinom i tvrdoćom bobice, te bojom i okusom. Četiri sorte zobatica su besjemene (bez koštica). To su sorte: PERLETTA, MATILDE, PERLON i SULTANINA. Ostale sorte zobatice razpoređene po vremenu zoridbe: JULSKI MUSKAT (BISER IZ ČABE), RADGONSKA RANINA, AURORA, KARDINAL, KRALJICA VINOGRADA, PLEMENKA BIJELA, PLEMENKA CRVENA, PANCE PRECOSE, MICHELLE PAGLIERI, MUSKAT HAMBURG, ALFONS LAVALE, REGINA (AFUS ALI), ITALIJA BIJELA. U ponudi trsnih cijepova imamo i osam na bolesti odporne sorte grožđa koje nije potrebno prskati.

Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike… Budući da su sve sorte bujna ili vrlo bujna rasta, primjerene su za dodatnu sadnju u vinograd. Od tih se sorata može napraviti brajda ili manji nasad pa imamo grožđe od sredine ljeta do kasne jeseni.

 

[Nostradamus]

[h=6]Sultanina bijela[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Sultanina bijela[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Stolna sorta grožđa bez koštica, vodeća sorta u svijetu za proizvodnju suhog grožđa.
Sinonimi: Sultanina bela, Kišmiš beli, Keshmich blanc, Sultanine blanche, Sultanina bianca, Thompson seedless…. i dr.
Porijeklo sorte, došla je kod nas iz Azije.
Važnije botaničke i fiziološke karakteristike – čokot jaki i veoma bujne rasti. Cvat funkcionalno hermafroditan. Zbog defekta u ženskome dijelu cvjeta ne dolazi do zamjetanja semenki, zato je bezsjemena sorta grožđa.
Bobice su sitne do srednje veličine, dugaljaste, pokožica debela, zelenožute boje.
Grozd je velik, često sa dva krilca – prigrozdoma, masa grozda varira od 250 – 450 – 800 g, ponekad se pojave grozdovi težine i preko 2 kg, koji dosegnu na rastavama kod nas u Sloveniji, najveću težinu među stolnim sortama grožđa, sultanina je prinosna sorta.
Rezidba mješovita, najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj.
Najpogodnija su propusna, duboka i topla zemljišta.
Sazrijeva prema kraju 9–og mjeseca, grožđe sadrži 20–24 % šećera i 6-8 % ukupnih kiselina. Tipična bezsjemena stolna sorta, zobatica, grožđe je ukusno za potrošnju u svežem stanju i dobro podnosi transport.

 

[Nostradamus]

[h=6]Plemenka bijela[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Plemenka bijela[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Stara stolna sorta grožđa, koja je zastupljena u svim područjima tako vinogorja, kako u ravnicama uspjeva u brajdama, pergolama.
Sinonimi: Žlahtnina bela, Beli španjol, Šasla bela, Ranka, Gutedel weisser, Chasselas de Fontaine-bleau,, Chasselas de Thomery, Chasselas dorato, doré…i dr.
Porijeklo sorte, kod nas je došla iz Francuske.
Čokot srednje bujan, grozd osrednje veličine, valjkastog oblika, rastresit, masa grozda varira od 120 – 200g, prinosna sorta. Bobice srednje veličine izjednačene, okrugle, meso bobice sočno, kožica tanka ali dodporna, žutozelene boje. Ova sorta je zastupljena u svima vinogradarskima rajonima i na okučnicama, na nizke temperature je izuzetno odporna.
Rezidba mješovita, lukovi - lucnji (šparoni) se orezuju na 8 oka, mogu se uzgajat i u kordonskom obliku (kordonac).
Najpogodnija su joj propusna, duboka i toplija zemljišta, vrlo pogodna su i pjeskovita zemljišta. Plemenka bijela sazrijeva u prvoj epohi kraj 8. početak 9. mjeseca i drži na lozi izuzetno dugo, ne prezorjeva.
Grožđe sadrži 18-20 % šećera i 6–7% ukupnih kiselina. Grožde ove sorte je pogodno kao zobatica u svježem stanju, a može se preraditi i u kvalitetno vino.