Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[h=1]Prostor za smještaj vina[/h] Prostor za smještaj vina je nastavak preradbenog, odnosno višenamjenskog dijela, a može biti i posebna prostorija, ali neposredno uz preradbeni dio. U njemu su smještene posude za vrenje bijelog mošta i mladoga crnog vina nakon otakanja s komine. Kada vrenje završi ove posude služe i za njegu i čuvanje vina. Veličina prostora i suda u njemu planira se tako da može primiti jednu i pol do dvije prosječne berbe. Što je asortiman vina koje se proizvodi veći i što vino duže odležava, trebat će više prostora. Broj i veličina posuda podruma mora omogućiti razvrstavanje vina prema sortama i kvalitetnim kategorijama, kako je određeno zakonskim propisima. Ako podrum raspolaže i prostorijama za čuvanje vina u bačvama, dio vina, obično je to od 10 do 20 % od ukupnog kapaciteta odležavat će i više godina u drvenom sudu.

Iako se posude za vino uvrštavaju u opremu podruma, one su usko vezane uz prostor, u medusobnoj su zavisnosti, pa se mogu smatrati sastavnim dijelom prostora. Iz priložene tablice se mogu očitati veličine prostora potrebne za smještaj vina u različitim vrstama suda. Podaci se odnose na prostor visok 4,5 m i posude optimalnih sadržaja za obiteljski podrum. Prostor je kalkuliran i za prelazne zalihe, a uključuje i hodnike.

Potrebna površina u m2 prostora za smještaj vina u posudama od različitih materijala:

[TABLE="align: center"]
[TR]
godišnja proizvodnja
vina [l] betonske
cisterne stojeći inox
tankovi ležeći inox
tankovi drvene
bačve[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]30.000 [/TD]
[TD="align: center"] 35 - 50 [/TD]
[TD="align: center"] 50 - 80 [/TD]
[TD="align: center"] 20 - 170 [/TD]
[TD="align: center"] 150 - 200 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]50.000 [/TD]
[TD="align: center"] 50 - 75 [/TD]
[TD="align: center"] 70 - 130 [/TD]
[TD="align: center"] 180 - 250 [/TD]
[TD="align: center"] 300 - 420 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]70.000 [/TD]
[TD="align: center"] 75 - 100 [/TD]
[TD="align: center"] 100 - 180 [/TD]
[TD="align: center"] 250 - 330 [/TD]
[TD="align: center"] 400 - 560 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]90.000 [/TD]
[TD="align: center"] 90 - 120 [/TD]
[TD="align: center"] 130 - 230 [/TD]
[TD="align: center"] 330 - 420 [/TD]
[TD="align: center"] 480 - 720 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]


U prostoru u kojem se čuva vino mora vladati određena temperatura. Bijela se vina najbolje čuvaju na temperaturi od 10 do 12°C a crna od 13 do 15°C. Temperatura iznad 20°C nepovoljno utječe na vina bez obzira u kakvim se posudama čuvaju, a najnepovoljnije će se odraziti na vina u drvenim bačvama.

Osnovne smjernice za izvođenje gradnje prostora za smještaj vina

Izgled krova u velikoj mjeri utječe na estetski dojam objekta, treba ga prilagoditi okolišu i podrediti uvjetima klime. Raspoloživa investicijska sredstva imat će također znatnog utjecaja na izbor konštrukcije i materijala. Izolacija krova u našim je klimatskim prilikama nužna. Ako između krova i masivne betonske ploče ostaje slobodan prostor koji se ne koristi kao tavan, izolacija se može postaviti s gornje stiane ploče; a ako se tavan koristi kao skladište npr. kartonskih kutija, izolacija se stavlja s donje strane.

Ako je krovna konstrukcija drvena, izolacija se stavlja između greda. Izmedu krovnog pokrova i izolacijskog sloja treba ostaviti prostor za zračenje. Ako se iznad prostora za čuvanje vina nalazi još jedna etaža, zbog održavanja željene temperature i nju treba termički izolirati, bilo da se izolacijske ploče stavljaju ispod betonske ploče na plafon hale s vinskim posudama ili se ugraduju u nju stavljajući ih na oplatu prije nalijevanja betona.

Vanjski zidovi prostora za čuvanje vina pored noseće i zaštitne funkcije imaju i zadaću zadržavanja i akumuliranje topline i hladnoće, zadržavanja vlage i buke. Na našim prostorima u vinarskim podrumima postoji uglavnom problem zaštite uskladištenog vina od visokih temperatura tijekom Ijetnih mjeseci. U nadzemnim podrumima poželjnu temperaturu gotovo je nemoguće održati bez klimatizacije, ali dobra izolacija i mogućnost ventilacije u hladnijim noćnim satima može ublažiti problem. Gradnja vanjskih zidova prostora za čuvanje vina nekada se izvodila lomljenim kamenom, danas je to preskupo. Pored vanjskih zidova termoizolirani moraju biti stropovi, podovi, vrata i prozori. Bolje je u ovom prostoru imati što manje prozora zbog smanjenja zagrijavanja. Troškove termoizolacije nikako ne treba shvatiti kao poskupljenje gradnje, jer će se oni isplatiti smanjenjem troškova hlađenja, odnosno grijanja tamo gdje se zimi provodi, čestog bojanja zidova zbog pojave kondenziranja vode na zidovima i rasta gljivica, a što je najvažnije vino će se trajno čuvati u prostoru s manjim temperaturnim razlikama, što pridonosi njegovoj kvaliteti. Prilikom gradnje prostora za čuvanje vina vanjske zidove treba izraditi na način da ljetna dnevna temperatura može u prostor prodrijeti tek sa zadrškom od oko 8 sati. Na taj će način dnevna toplina ući u prostor tek oko ponoći kada se ispravnim ventiliranjem, topao zrak može zamijeniti hladnijim noćnim zrakom. Rad ventilatora regulira se termostatski. Noću kada temperatura vanjskog zraka padne ispod određene razine uključuje se ventiliranje prostora. Kod gradnje vanjskih zidova važno je birati materijal i izolaciju kojom se postiže sporo prodiranje topline u prostor.

Razni građevni materijali i izolacije imaju svojstvo usporavanja prodora toplinskog udara od vanjske strane zida prema unutrašnjosti različito, npr.:

[TABLE="align: center"]
[TR]
Vrsta građevinskog materijala Debljina zida [cm] Vrijeme usporavanja [h][/TR]
[TR]
[TD]beton [/TD]
[TD="align: center"] 20 [/TD]
[TD="align: center"] 5,0 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]opeka [/TD]
[TD="align: center"] 25 [/TD]
[TD="align: center"] 6,0 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]beton [/TD]
[TD="align: center"] 30 [/TD]
[TD="align: center"] 7,5 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]šuplja opeka (8 cm vanjske izol.) [/TD]
[TD="align: center"] 14,5 [/TD]
[TD="align: center"] 8,0 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]šuplja opeka (6 cm vanjske izol.) [/TD]
[TD="align: center"] 25,0 [/TD]
[TD="align: center"] 11,0 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Betonska ploča koja čini pod hale s metalnim vinskim posudama pored velikog opterećenja koje mora nositi (posude, strojevi i transport viličarom), mora takoder biti termički i hidro-izolirana. Ako se ispod hale nalazi podzemni podrumski prostor za bačve, toplinska se izolacija stavlja na strop donje prostorije. Površina poda mora biti otporna na habanje, vodonepropusna i protuklizajuća. Ispravno izveden pod s pravilnim nagibima, odvodima otpadnih voda i kvalitetnom obradom površina značajno je olakšanje pri radu u podrumu u kojem se gotovo svakodnevno izvode radovi na održavanju čistoće mlazom vode i agresivnim sredstvima.

Nagibi moraju iznositi od 1 do 2 % prema odvodnim slivnicima ili bolje, prema odvodnim kanalima koji mogu biti plitki i otvoreni, obloženi klinker ili kamenim pločama, ili dublji pokriveni rešetkama.

U kanalu se svakih 6 m ugrađuje odvod, a nagib kanala je s obje strane usmjeren prema odvodu. Vrlo je važan dobar nagib i glatka površina kanala, da otpadne vode lako i brzo otječu. Rešetke se izrađuju od kvalitetnog materijala i pocinčane su, ili plastificirane, a još trajnije, ali i skuplje, izrađuju se od nehrdajučeg čelika. Moguće je nabaviti i vrlo kvalitetne gotove, otvorene uske odvodne cijevi od nehrdajućeg lima, koje se ugraduju u betonske kanale (vidi skicu i sliku). Tijekom rada u podrumu potrebno je paziti da u kanalizaciju ne dospijevaju krute čestice (kožice, peteljke), a talog i otpad od bistrenja i naplavne filtracije ne samo da se taloži u cijevima kanalizacije i postupno smanjuje njihov promjer, već opasno onečišćuje otpadne vode. Ovaj materijal treba skupljati, pustiti da se iztaloži i kruti dio odlagati na deponij krutog odpada.

Betonska ploča podrumskog poda može se obraditi na više načina. Impregniranjem površine betona sredstvima koja učvršćuju i odbijaju vodu postiže se velika čvrstoća i otpornost betonskog poda. Impregnirajuće sredstvo ulazi u pore betona, i čini pod nepropusnim, a oštećena se mjesta lako popravljaju. Kada pod mora podnijeti ve1ika opterećenja, pribjegava se presvlačenju sa tekućim plastičnim malterom debljine od 1 do 5 mm wisno 0 očekivanim opterećenjima. Podovi presvučeni tekućim plastičnim masama (epoksi smolama) pokazali su se prikladni za nadzemne podrumske prostore, pod uvjetom da je hidroizolacija poda pravilno izvedena, a pripremu podloge i nanošenje premaza, treba povjeriti stručnim izvođačima koji nude dulji garancijski rok. Pod se može također popločati kiselootpornim protuklizajućim pločama od mljevenog kamena, ili keramike debljine najmanje 15 mm s kiselootpornim fugiranjem.

Ako se prostor za čuvanje vina provjetrava ventilatorima, oni se montiraju na suprotnim zidovima prostorije dijagonalno. Usisavanje zraka je na sjenovitoj strani pri dnu, a izbacivanje blizu stropa na suprotnom zidu. Provjetravanje je naročito važno za vrijeme vrenja mošta. Tijekom prerade zrak zasićen ugljičnim dioksidom usisava se blizu poda, jer je ovaj plin teži od zraka. Dio ugljičnog dioksida otiče i kroz kanalizacijske odvode.

Električne instalacije moraju biti izrađene po važećim propisima i izvedene od strane ovlaštenih stručnih osoba. Već kod gradnje temelja treba izvesti potrebno uzemljenje, a razvodnu ploču i glavnu sklopku za cijeli pogon treba smjestiti na lako dostupnome mjestu. Priključci za strojeve moraju biti što bliže mjestu potrošnje. Dobro osvjetljenje prostora osigurava vidljivost i sigurnost pri radu, a sprječava i prekomjerni zamor zaposlenih. Osvjetljenje (150 Lux, 8-12 Watt/m) se osigurava vodonepropustnim rasvjetnim tijelima, koja se postavljaju sredinom hodnika. Osvijetliti treba i sva ugroženija mjesta kao što su stube, otvoreni bazeni i slično. Za osvjetljavanje unutrašnjosti vinskih posuda prilikom dekantiranja vina i pranja koriste se prenosne svetiljke na struju od 24 volta. Za ovu struju niže voltaže polaže se poseban vod s lako dostupnim utičnicama u drugoj boji. Vodovi i utičnice za dvo i trofaznu struju svakako se izrađuju po propisima za vlažne i mokre prostorije, a pokretni vodovi od masivne gume.

Vodovodni priključci moraju biti lako dostupni iz hodnika, a na glavnim vodovima treba predvidjeti svakih 6 - 8 m mjesta za buduće priključke. Slavine za spajanje plastičnih pokretljivih cijevi sa mlaznicama treba pravilno rasporediti u prostoru s vinskim posudama, zatim uz muljaču i tijesak, vinifikatore, te ispred podruma na mjestu istovara grožđa. U prostoru valja postaviti i dublji sudoper sa slavinom za hladnu i toplu vodu. U ovom je prostoru potrebna topla voda najbolje iz protočnog bojlera, ili ako to nije moguće iz uređaja za pranje pod tlakom.

 

[Nostradamus]

[h=1]Podrum za odležavanje vina u drvenim bačvama[/h] Iako su drvene bačve najskuplje vinske posude, a njegovanje vina u njima zahtijeva više rada i pažnje nego s vinima u bilo kojem drugom suđu, danas svaki vinar koji se odlučuje stručnije baviti proizvodnjom vina poglavito crnih ili barrique vina koja će nakon zrenja puniti u boce, želi u svom podrumu imati barem po koju bačvu.

Upravo zbog prirodnosti i uz nju vezane osjetljivosti drveno sude i vino u njemu traži pored pažnje vinara, i pažljivo odabran prostor. Suhi nadzemni podrumi nisu pogodni za čuvanje vina u drvenom sudu. Pored niske i ujednačene temperature tijekom cijele godine od 10 do 15 °C, ovaj prostor mora imati i visoku relativnu vlagu zraka. Vlaga zraka treba se kretati od 80 do 85 % što se postiže ukapanjem podruma i svodnim stropom. Što je podrum dublje u zemlji, temperatura će biti ujednačenija, a potrebna vlaga u prostoru postiže se na način, da se dio poda ispod bačava ne betonira, već se posipava grubljim šljunkom. Ovakva izvedba poda moguća je samo na terenima kod kojih je razina podzemnih voda ispod razine podruma. U tom se slučaju betonira samo središnji hodnik, koji treba izvesti tako da ima dobar pad (3 do 4 %) od sredine prema bačvama, gdje se nalaze s obje strane hodnika plići otvoreni odvodni kanali.

 

[Nostradamus]

Odvod vode moguće je izvesti i na sredini hodnika pomoću kanala s rešetkom, ali je to lošije rješenje, jer se prljava voda od pranja bačava razlijeva po hodniku. Širinu hodnika određuje najveća bačva, kako bi se bez rastavljanja mogla iznijeti iz podruma. Uobičajena širina hodnika je 1,5 do 2,2 m. Između zida i bačava ostavlja se prolaz od 0,50 do 0,70 m, a od bačve do stropa podruma treba ostati najmanje 0,50 m. Ako se u podzemni podrum s bačvama ulazi izvana, poželjno je predvidjeti predvorje, koje štiti podrum od izravnog utjecaja vanjske temperature, a ujedno može služiti za pranje manjih bačava (barrique). Pažljivi podrumar zatvorit će uvijek vanjska vrata predvorja prije otvaranja podrumskih vrata. Provjetravanje podzemnog podruma obavlja se pomoću manjih prozora, ako prostorija jednim dijelom izlazi iz zemlje ili ventilacijskim otvorima koji izlaze na površinu, ako je podrum potpuno pod zemljom. Razmještajem tih otvora valja osigurati prozračivanje svih dijelova podruma. Prozore svakako treba zaštititi punim drvenim zatvorima (škurama), jer izravne sunčeve zrake ne koriste ni bačvama ni vinu. Mrežama na prozorima sprječava se ulazak životinjica prilikom provjetravanja podruma. Ležišta za bačve izrađuju se od kamena, ona su lijepa i trajna ali skuplja, i od drvenih greda ili betona. U vlažnom podrumu drvene grede nisu najpraktičnije, teško se održavaju i brzo propadaju.

 

[Nostradamus]

Dobro rješenje za prednje ležište bačava jest od betona izliveno postolje (greda) koje se proteže cijelom dužinom hodnika, a prekinuto je samo drenažnim otvorima koji omogućavaju vodi od vanjskog pranja bačava da otječe u odvodne kanale. Visina postolja najčešće je oko 40 cm, a najbolje je kada je ona ista s jedne i s druge strane hodnika.

Na postolje se postavljaju bačve i uglavljuju s 4 trokutasta klina koji na sebe preuzimaju dio tereta bačava. Klinovi se izrađuju kao kvadar sa stranicama od 9 x 12 cm dužine 30 cm, koji se zatim prereže po dijagonali. Na taj se način dobivaju klinovi trokutastog profila sa stranicama 9x 12 x 15 cm dužine 30 cm. Bačva leži na stranici od 12 cm. Kada su bačve različitih dužina, stražnja ležišta ne mogu biti zajednički izlivena, već se izrađuju kao pokretna, da se mogu pomicati naprijed i natrag kako to bačva iziskuje.

Zbog orijentacije u odabiru prostora u tablici su navedene dimenzije bačava raz1ičitih ve1ičina. Oblik bačava razlikuje se od jedne do druge bačvarije, pa su neke mjere označene u rasponu.

 

[Nostradamus]

[h=6]Dimenzije bačava:[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
sadržaj [l] promjer [cm] širina [cm] dužina [cm] visina[cm] [/TR]
[TR]
[TD]225 (barrique) [/TD]
[TD="align: center"] 64 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 95 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]225 (ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 64 [/TD]
[TD="align: center"] 80 [/TD]
[TD="align: center"] 100[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]500 (okrugla) [/TD]
[TD="align: center"] 94 - 95 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 102 - 115 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]500 (ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 85 [/TD]
[TD="align: center"] 105 [/TD]
[TD="align: center"] 122[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1000 (okrugla) [/TD]
[TD="align: center"] 115 - 118 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 120 - 150 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1000 (ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1200 (okrugla) [/TD]
[TD="align: center"] 120 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 170 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1200 (ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 110 [/TD]
[TD="align: center"] 135 [/TD]
[TD="align: center"] 155 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1500(okrugla) [/TD]
[TD="align: center"] 132 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 132 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1500(ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2500 (okrugla) [/TD]
[TD="align: center"] 170 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 170 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2400 (ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 145 [/TD]
[TD="align: center"] 155 [/TD]
[TD="align: center"]205 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5000 (okrugla) [/TD]
[TD="align: center"] 198 - 205 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 202 - 220 [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5000 (ovalna) [/TD]
[TD="align: center"] [/TD]
[TD="align: center"] 190 [/TD]
[TD="align: center"] 200 [/TD]
[TD="align: center"] 260[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Visinu podrumskog prostora za bačve određuje najveća bačva. Kreće se od 2,7-3,5 m. Bačve od svih vinskih posuda najlošije koriste podrumski prostor, a tome se može doskočiti tako da se manje bačve postavljaju u dva reda po visini. U tom se slučaju postavljaju na postolja koja leže na donjem redu bačava ili na polici od drvenih greda.

Ovaj je prostor prožet romantičnim odnosom prema vinu, pa ga tako treba i oblikovati. Najcjenjeniji su podrumi kamenih zaobljenih zidova, ali to su rijetki, naslijeđeni prostori, na žalost često zapušteni, ili grubo modernizirani. Maštovitom rasvjetom i detaljima može se i u novoizgrađenom prostoru stvoriti željena atmosfera.

U ovom dijelu podruma potrebno je osigurati priključke za vodu, a kanalizacija se izvodi pažljivo kako neugodan vonj ne bi zagadio atmosferu podzemnog podruma. Rasvjetna tijela moraju biti vlagonepropusna, utičnice zaštićene po propisima, i po mogućnosti treba osigurati dovod niskovoltažne struje za prijenosne svjetiljke.

Ako se u podzemni dio podruma ulazi samo užim stepenicama s gornje etaže, bit će potrebno predvidjeti u stropu otvor za spuštanje i većih tereta. Kada je izvan upotrebe, otvor se pokriva najbolje masivnim poklopcem izrađenim od drvenih gredica, s upuštenim ručicama za podizanje. Veličinu otvora treba prilagoditi bačvama, a nekad će trebati spustiti i po koju paletu vina. Ako prostor dopušta, najbolje je ostaviti otvor 2 do 2,25 m. Za dizanje i spuštanje tereta može poslužiti teretno dizalo ili jednostavni kran. Za transport vina prema bačvama ili iz njih u punionicu treba predvidjeti u stropu uz vertikalni zid ili stup otvor za vinske cijevi. Vinovod od dvije cijevi može biti stabilan od nehrđajućeg čelika, stakla (češka proizvodnja) ili plastike, a može se ostaviti samo otvor kroz koji se provlače po potrebi pokretne cijevi od armirane plastike. Kada nije u upotrebi, otvor se zatvara poklopcem.

Uže stube koje spajaju podzemne prostorije s višenamjenskim prostorom mogu biti izrađene iz rešetkastoga toplo pocinčanog ili nehrđajućeg čelika, a svakako moraju biti protuklizne izrade. Vrata treba postaviti na vrhu ili na dnu stubišta, da se osigura potrebna mikroklima podzemnog dijela.

 

[Nostradamus]

[h=1]Održavanje podruma za čuvanje vina[/h]
[h=6]Dezinfekcija podruma[/h] Nažalost malo naših vinogradara može se pohvaliti da posjeduju podrum koji bi barem donekle odgovarao zahtjevima suvremene vinifikacije. U pravilu to je jedna prostorija gdje se grožđe prerađuje, mošt vrije i vino dozrijeva. Podrum, odnosno najčešće klijet, tako su građeni da se u njima ne može održati odgovarajuća temperatura, koja je neophodna za pravilno vrenje mošta i njegu vina. A o čistoći nekih podruma posebno da i ne govorimo. Podrum u kojem se grožđe prerađuje, mošt vrije (vrionica) i prostorija za njegu vina, mora se držati u besprijekornoj čistoći. Potrebno ga je neposredno prije berbe temeljito očistiti, zidove okrečiti vapnenim mlijekom. Recept za to vrlo je jednostavan. U 10 litara vode stavimo kilogram živog vapna i 20 dekagrama sumpora u prahu. Kad se zidovi osuše preporučuje se prskanje otopinom modre galice, I ovdje je recept jednostavan. Pripremi se petpostotna otopina galice, a time se sprečava razvoj plijesni. Dan prije prerade grožđa potrebno je podrum dezinficirati. To se obavlja sumpornim dioksidom. Na metar kubni prostora zapalimo 1 do 2 sumporne trake. Možemo zapaliti i elementarni sumpor u prahu. Na svaki kubni metar prostora potrebno je 30 grama sumpora. Palimo ga u zemljanim posudama, postavljenim na više mjesta, jer plinoviti sumpor, kao teži, pada prema podu. Nakon 5 - 6 sati prostorije dobro prozračimo.

 

[Nostradamus]

[h=6]Premazivanje zidova[/h] Potrebno je zaštititi i željezne dijelove preše od korozije. Isto to važi i za željezne obruče na bačvama, a sve to treba pokriti novinskim papirom ili plastičnom folijom, ili ih premazati vazelinom. Značajnu pažnju treba dati stanju u kojem se nalaze zidovi. Tako je primjerice (za one imućnije) preporučljivo popločavanje keramičkim pločicama. No bit će dovoljni i premazi sa specijalnim bojama, kao što su fasadeks, zatim fungicid specijal, carocid i drugo. U podrumskim prostorijama ne smijemo držati krumpir, repu, zelje, ocat, naftu, sredstva za zaštitu bilja, jer vino vrlo lako upija strane mirise. Radi lakšeg održavanja čistoće u podrumu pod bi trebao biti od betona ili pločica koje su otporne na kiselinu.

 

[Nostradamus]

[h=6]Važnost temperature[/h] U podrumu je vrlo važna toplinska izolacija kako bi se održavala što jednoličnija temperatura i zimi i ljeti. Za bijela vina, primjerice, potrebna je temperatura od 8-10 stupnjeva C, a za crna od 10-12 stupnjeva. Potrebno je osigurati takve uvjete da kolebanja u dnevnim temperaturama ne odstupaju više od dva posto i silazno i uzlazno. Vlaga zraka treba biti između 70 i 80%. Prevelika vlaga u podrumu smanjuje vijek trajanja bačava zbog povećanog razmnožavanja raznih vrsta gljivica i plijesni. Zbog toga treba imati dobru ventilaciju, kao i dobru kanalizaciju za odvod vodu iz podruma. O besprijekornoj čistoći podruma i posuda ne možemo govoriti ako nemamo dovoljno tekuće vode. Ukoliko podrum nije priključen na vodovod, treba imati ugrađen hidrofor. I na kraju kažimo da je potrebno imati i mogućnost zagrijavanja podrumskih prostorija, odnosno vrionice.

 

[Nostradamus]

[h=1]Strojevi i naprave u podrumu[/h] Za svako podrumarstvo srednjega i manjega kapaciteta, u koje danas ubrajamo mnoge privatne podrume, izbor podrumskih strojeva mora biti prilagođen željenom ili već uhodanom tehnološkom postupku proizvodnje i dorade vina.

Strojevi za preradu grožđa (muljača, tijesak, crpke) moraju odgovarati određenoj vrsti prerade (tehnološki postupak prerade bijeloga ili crnoga grožđa), a strojevi za doradu vina (pročistač, rashladni uređaji, centrifuga i dr.) i punjenje vina u boce (punionice većega i manjeg stupnja automatizacije) moraju udovoljavati proizvodnoj orijentaciji podruma.

Kakvoća mošta i budućeg vina u znatnoj mjeri ovisi o pravilnom odabiru stroja za pojedinu radnju i o njihovoj povezanosti u liniju prerade i dorade vina.