Vinogradarstvo

[Nostradamus]

Osljepljivanje pupa se rjeđe primjenjuje, jer je mnogo jednostavnije i sigurnije plijevljenje istjeralih mladica. Međutim, osljepljivanje pupova se uspješno primjenjuje kod mladih čokota u fazi formiranja. Odstranjuju se pupovi na mjestima gdje nije potreban razvoj mladica, radi boljeg razvoja ostavljenih pupova.

 

[Nostradamus]

Plijevljenje mladica predstavlja odstranjivanje cijelih mladica nepotrebnih za rodnost ili za prigoj. Plijevljenjem se odstranjuju mladice na starom drvu (panju - stablu, krakovima i ograncima) i nerodne mladice koje se razvijaju iz zimskih pupova na rodnom drvu.

Početkom vegetacije, istovremeno s razvojem mladica, iz zimskih pupova na jednogodišnjem drvu razvijaju se i mladice iz spavajućih pupova na starom drvu. Njihov broj može biti vrlo velik, što ovisi o bujnosti sorte i od uvjeta za razvoj vegetacije, naročito od vlage i gnojidbe. Mladice koje su potjerale iz starog drva plijeve se obično u dva navrata. Prvi puta se taj zahvat obavlja kad mladice postignu dužinu oko 15 cm, a drugi puta istovremeno sa vezanjem ili pinciranjem rodnih mladica.

Pri drugom plijevljenju odstranjuju se i nerodne mladice na rodnom drvu. Vrijeme prvog plijevljenja ovisi o klimatskim prilikama. Tako u području gdje su česti kasni proljetni mrazevi plijevljenje treba obaviti kad opasnost prođe. Za plijevljenje nije potreban nikakav alat. Ovaj zahvat se s lakoćom obavlja rukom.

 

[Nostradamus]

Pinciranje rodnih mladica predstavlja rez vrhova mladica s nekoliko gornjih listova.

To se provodi zato da se privremeno prekine bujni rast mladica koje su nepotrebne, a stvore povoljni uvjeti za cvatnju i oplodnju, odnosno za razvoj grozdova. Pincirati se može prije i poslije cvatnje. Pinciranjem prije cvatnje neposredno se utječe na sam proces cvatnje i oplodnje, te posredno na kvantitetu i kvalitetu priroda. Efekt pinciranja zavisi o bujnosti sorte i podloge te od ekoloških uvjeta. Tako se, na primjer, kod bujnih sorti sklonih osipanju primjenom pinciranja osipanje svodi na minimum. Najbolji efekt vinogradar vidi ako se pinciranje izvodi 6 do 10 dana prije cvatnje.
Prema jačini pinciranje može biti:

• oštro - ako se ostavlja 1 - 2 lista iznad gornjeg grozda,
• srednje ili umjereno - ako se ostavlja 3 - 4 lista iznad grozda i
• blago - ako se ostavlja 5 i više listova iznad gornjeg grozda.

Kod pinciranja treba znati da se smiju pincirati samo rodne mladice na lucnju. Pinciranjem poslije cvatnje ne postiže se takav efekt kao kod pinciranja prije cvatnje. Ono samo utječe na povećanje veličine bobica i bolje dozrijevanje grožda. Pincirati se može rukom, oštrim nožem ili škarama.

 

[Nostradamus]

Zalamanje zaperaka - nakon pinciranja na mladici se razvijaju zaperci iz tzv. zaperkovih pupova. Razvoj zaperaka ovisi o bujnosti sorte, plodnosti tla, gnojidbi, opskrbi vodom, načinu uzgoja i reza. Zaperci se jače razvijaju kod slabije razvijenih uzgojnih oblika i kratke rezidbe, dok je kod visokih uzgojnih oblika i duge rezdibe njihov razvoj slabiji. Zaperci se naročito intenzivno razvijaju ako je primijenjeno oštro pinciranje mladica, a naročito na mladicama koje rastu uspravno bliže glavnoj osi čokota. Zaperci se ne smiju odstraniti u potpunosti nego ih treba zalamati na 2 - 3 lista od osnove, jer se na taj način sprečava njihovo ponovno razvijanje. Vrijeme zalamanja ovisi o primjeni drugih oblika rezidbe.

 

[Nostradamus]

Ako u vinogradu nije provedeno pinciranje mladica, prvo zalamanje zaperaka potrebno je provesti prije cvatnje, a ako je pinciranje provedeno, tada se zalamanje provodi odmah nakon cvatnje. Broj i vrijeme ostalih zalamanja ovisi o bujnosti vegetacije. Zalamanje se obavlja rukom ili škarama.

Vršikanje ili prikraćivanje svih mladica čokota radi se u vrijeme kad prestane intenzivan rast mladica. To se dešava u drugoj polovici kolovoza ili mjesec dana prije berbe. Cilj vršikanja je odstranjivanje nedozrelih vrhova mladica i zaperaka. Time se ostvaruju povoljni uvjeti osvjetljenja i aeracije čokota, olakšava se zaštita od bolesti i ubrzava se dozrijevanje grožđa i mladica. Za razliku od pinciranja, vršikati se mogu i mladice sa prigojnog reznika. VRŠIKANJE SE RADI ŠKARAMA ILI SRPOM.

 

[Nostradamus]

Prstenovanje se primjenjuje u uzgoju stolnih i bezsjemenih sorti grožđa. Njegovom primjenom postiže se boija oplodnja, smanjuje se osipanje, povećava krupnoća grozdova i bobica, povećava prirod i ranije dozrijevanje. Prstenovanje je zahvat kojim odstranjujemo prsten kore u širini 3-5 mm, i to na

osnovi lukova ili rodnih reznika. Prstenovati se može i na osnovi rodnih mladica, koje su se razvile iz lukova, ali zbog težine i sporosti izvođenja u praksi se ne primjenjuje. Prstenovanje se izvodi neposredno prije cvatnje ili 10 - 15 dana nakon cvatnje i oplodnje. Veći efekt se postiže ako se prstenovanje izvrši prije cvatnje, što se tumači većom koncentracijom asimilata u mladicama iznad prstena. Prstenovanje se vrši posebnim škarama s dvostrukom oštricom. Međutim, prstenovanje ima i svojih nedostataka. Njegova redovita primjena dovodi do slabljenja čokota, pa je zato potrebno pojačati gnojidbu vinograda u kojima se ono provodi.

 

[Nostradamus]

[h=1]Vršikanje i otvaranje loze suncu

[/h] Kolovoz je mjesec kada se izvodi vršikanje ("štucanje") loze i skidanje lišća u visini grožđa. S tim poslom ne treba žuriti i treba ga obaviti što kasnije, ovisno o godini. Loza je sad u punom razvoju, svi su listovi potrebni biljci i na kraju svaki list može zaštititi grožđe od nepogoda (opasnosti od tuče). U sušnim godinama, kada ima manje vlage, taj se postupak ne preporuča zbog mogućnost pojave palleži na grožđu.

Vršikanje u kolovozu treba izvršiti iz dva razloga. Prvi razlog je to što izboji, koji su potjerali iz vrhova, obično su zaraženi peronosporom, a drugi razlog je da se na taj način osigurava grožđu više sunca i prozračnosti što omogućava bolje dozrijevanje grožđa. Osim toga osiguravanjem dovoljno sunca i prozračnosti, manja će biti opasnost od zaraze sivom plijesni (botrytis), a slador se može zahvaljujući vršikanju povećati 1-2 %.

 

[Nostradamus]

[h=6]Kada skidati lišće u zoni grožđa?[/h] Uklanjanje lišća u zoni grožđa započinjemo u fazi šare (ako to učinimo dok je bobica tvrda postoji opasnost od pojave paleži na grožđu). Lišće treba skidati, kada smo donekle sigurni da neće više biti opasnosti od tuče, a to je obično u kontinentalnoj Hrvatskoj poslije Velike gospe (15. kolovoza). Osim toga moramo voditi računa i o sortimentu koji je u našem vinogradu. Ako su više zastupljene kasnije sorte (Graševina, Rajnski rizling, Kraljevina i sl.) tada ćemo to učiniti kasnije (oko 1. rujna).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Lišće treba skinuti s jedne i druge strane reda (ako se radi plantažnom vinogradu) do visine zadnjeg grozda (sl. 1, 2 i 3). Potrebno je ukloniti najviše pet starih najnižih listova na rozgi na kojoj se nalazi grozd. Nije dobro odstraniti suviše lišća, jer tada je ishranjenost trsa slabija pa se u grožđu neće nakupiti više šećera. Uklanjanje listova provodi se ručno ili s pomoću škara

 

[Nostradamus]

[h=1]Zatravljivanje vinograda – da ili ne?[/h] Sam naslov nije baš najidealniji za ozelenjelo tlo vinograda, jar trave nisu pogodna zajednica za suživot s vinovom lozom. Vinova loza najbolje podnosi luguminozna i mješavinu sjemena plemenitih trava. Zatravljivanje vinograda je staro kao i kultura vinove loze, ali u različitim oblicima. Tek u novije vrijeme zatravljivanje vinograda preporučuje se za održavanje tla u vinogradima. Međutim, struka je još uvijek podjeljenja oko zatravljivanja vinograda zbog nedovoljno proučenog sustava i da dalje treba raditi na stadandizaciji travnih zajednica u suživotu s vinovom lozom. Tijekom posljednjeg desetljeća aktivno se radilo na istraživanjuove problematike i dokazane su značajne prednosti zatravljivanja tla. Teška glinasta tla i kamenita područjasušnih predjela ne preporučuje se tlo ozeljeneti. Ozelenjavanje nalazi opravdanja na strmim vinogradskim terenima i na terasama, zeleni pokrov sprječava eroziju tla, a pokošena trava (organska masa) sprječava isparavanje vlage, i ta organska masa nadomještava stajski gnoj u vinogradu. Kosidbom dugi niz godina stvara se travni humus i pojava biljnih bolesti, napose trulež grožđa je smanjen.

Mladi vinograd se na preporučuje zatravniti do šeste godine oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Prednosti zatravljivanja su još: sprječava se zamaranje i siromašenje tla, povećava se otpornost na niske zimske kulture, bolji razvoj korjenova sustava loze u tlu, poboljšanje mikrobioloških svojstava tla, povećava mogućnost usvajanja vode i .povećava se kapacitet za zrak. Kao popratna negativnost uočena je veća otpornost na makrofaunu i to na voluharice. Godišnje napravimo 2-5 otkosa i uklanjamo nepoželjnu korovsku foru. Gotovo najveća prednost je nepotrebna primjena dušika u hranidbi vinove loze, jer se mineralizacijom i fiksacijom u potpunosti osiguravaju potrebe vinove loze za dušikom.

 

[Nostradamus]

Zatravljivanje obavljeno kulturama trava i leptinjača i nekim drugim vrstama, koje ne ometaju rast i razvoj vinove loze. Kultivari moraju biti otporni na gaženje, prohod traktora i čestu kosidbu. Dakle, sijemo kultivirane koji vriježma i korijenjem oblikuju čvrst busen. Prema dr. Zvonimiru Štafi, predložene su četiri osnovne smjese prema nagibu i teksturi tla:

• Smjesa br. 1: Nagib oko 10%, tlo ilovasto, svježe
• Smjesa br. 2: Nagib oko 10 - 15%, eventualno veći, tlo ilovasto, pjeskovito svježe do umjereno suho
• Smjesa br. 3: Nagib oko 10 - 20%, tlo pjeskovito ilovasto, umjereno suho
• Smjesa br. 4: Nagib oko 20 - 25%, tlo pjeskovito ilovasto, suho do vrlo suho

Priprema tla za sjetvu treba biti pravilno obavljena, tako da sjeme dospije do 2,5 cm dubine zemlje. Laganim valjkom posijanu površinu treba povaljati. Kod kosidbe trebanmo paziti da trava ne naraste suviše velika i da ima veliku masu, jer će poslije kosidbe djelomice propasti tratina pod velikom količinom mase trave.

[TABLE="align: center"]
[TR]
Tablica 1. NAGIB OKO 10% ILOVASTO, SVJEŽE
Smjesa br. 1 Sjemena
[kg/ha][/TR]
[TR]
[TD]Vrsta trave:[/TD]
[TD="align: right"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Agrostis vulgaris ili tenis – BIJELA ROSULJA[/TD]
[TD="align: right"]1,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Festuca rubra ssp fallax – CRVENA VLASULJA[/TD]
[TD="align: right"]10,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Lolium perenne (sorta Naki) – ENGLESKI LJULJ[/TD]
[TD="align: right"]11,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Poa pratensis (sorta Merion ili Baron) – LIVADNA VLASULJA[/TD]
[TD="align: right"]3,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Ukupno:[/TD]
[TD="align: right"]25,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Lepirnjače (DJETELINE):[/TD]
[TD="align: right"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Lotus corniculatus ili temifolius – SMILJKITA ROŠKASTA[/TD]
[TD="align: right"]3,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Trifolium repens (sitilisni) (sorta Milka) – BIJELA DJETELINA[/TD]
[TD="align: right"]6,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Ukupno:[/TD]
[TD="align: right"]9,0[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Sveukupno:[/TD]
[TD="align: right"]34,0[/TD]
[/TR]
[/TABLE]