Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[h=1]Rezidba oštećenog vinograda[/h] Klima jednoga kraja jedan je od najznačajnijih faktora za uzgoj vinove loze, što je najviše izraženo u kontinentalnom području, u sjevernim krajevima, gdje su česte niske temperature zimi, koje mogu izazvati vrlo velike štete na trsovima vinove loze. Izmrznuti mogu rodni pupovi, jednogodišnja rozgva, krakovi pa i cijelo stablo trsa. Kod slabo otpornih sorti rodni pupovi izmrzavaju već kod -12°C, a kod nekih otpornih sorti tek kod -21°C do -25°C. Posljednje velike štete od niskih temperatura bile su zimi 1984/85. i zimi 1985/86 godine, kad se temperatura spustila i do - 27°C i tako držala danima a štete su bile katastrofalne! To je najviše bilo izraženo u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Izmrzli su rodni pupovi, a dobrim dijelom kod nekih sorti (kraljevina, štajerka) i cijela stabla s krakovima!

 

[Nostradamus]

[h=6]Vinograd oštećen smrzavicom[/h] Prije svega treba utvrditi postotak izmrznutih rodnih pupova, što se čini presijecanjem pupa oštrim nožem. Zdrav pup je na presjeku zelene boje, a izmrzli pup smećkasto je crne boje. Ukoliko utvrdimo da je izmrzlo do 50% rodnih pupova, ostavljamo kod sorti koje se kratko režu veći broj kondira, a kod sorti koje se režu dugo ili mješovito ostavljamo dulje lucnjeve. Važno je da ostavimo toliko zdravih rodnih pupova po trsu koliko bi ih bilo da nisu izmrzli.

Kod jačeg izmrzavanja, kad je izmrzlo više od 80% rodnih pupova, možemo rezati tako da ne skidamo stare lucnjeve već po njima ostavimo nekoliko lucnjeva i reznika kako bi smo trsu osigurali što bržu regeneraciju, a nama donekle zadovoljavajući urod grožđa.

Ukoliko su pak izmrzli svi rodni pupovi, možemo o rezati sve jednogodišnje mladice na kratko (na slijepo oko), a kasnije izrasle mladice iz slijepih oka pincirati kad imaju 6 do 8 listova. Na taj način ćemo isforsirati zapreke koji mogu dati zadovoljavajući prinos grožđa. Naravno da će kod kasno rodećih sorti u sjevernijim područjima to grožđe teško sazrijeti.

Ako je pak došlo do izmrzavanja cijelih trsova, moramo provjeriti gdje na neizmrzlom dijelu trsa iznad cijepljenog mjesta ima zdravih spavajućih pupova, te iz tog dijela uzgojiti mladicu za novo stablo. Izmrzli dio trsa otpilimo 4 do 5 cm iznad novoformirane mladice za stablo.

Vrlo je važno da izmrznutim trsovima čitavu godinu posvetimo punu pažnju, tretiramo ih kao "bolesnike", uz pravilne ampelotehničke mjere, pravilnu gnojidbu i zaštitu od bolesti i štetnika!

U vinogradima koji su u protekloj godini stradali od kasnih proljetnih mrazeva a nisu pretrpjeli štete od niskih zimskih temperatura, režemo normalno prema osnovnim načelima rezidbe, poštujući osnovni uzgojni oblik (dvokrak, trokrak i drugo). Moramo paziti, jer ćemo nailaziti na zatajene prošlogodišnje reznike na kojima su od mraza stradali i glavni pupovi sa suočicama, pa u tom slučaju moramo birati lucanj za rod i novi prigojni reznik na starom prošlogodišnjem lucnju. Prigojni reznik sa 2 do 3 pupa možemo također potražiti i na nerodnom dijelu trsa, ali što bliže glavnoj žici i kraku trsa, kako bismo sačuvali osnovni uzgojni oblik.

 

[Nostradamus]

[h=6]Vinograd oštećen tučom[/h] Tuča može oštetiti vinovu lozu u svim fenofazama razvoja, a najveće štete nastaju ako padne dok mladice još nisu dosegle visinu žice, odnosno još nisu povezane uz žicu. U toj fazi su mladice najosjetljivije, lako se otkidaju jer nisu dovoljno očvrsnule u bazalnom dijelu. Naravno da veličina šteta ovisi i o intenzitetu tuče i vremenu trajanja.

U vinogradima oštećenim tučom u toj fazi moramo odmah pristupiti rezu dijela oštećenih mladica ili cijelih mladica ukoliko su oštećene u bazalnom dijelu. Na taj način ćemo izazvati tjeranje novih mladica iz preostaloga zdravog dijela, odnosno iz suočice pupa. Tako možemo dobiti zadovoljavajući rod grožđa u toj godini.

Nakon tuče moramo odmah zaštititi vinograd djelotvornim modernim preparatima i u prvom tretiranju trebalo kombinirati sredstva za zaštitu i sredstvo na bazi aminokiselina (Drin). Osim toga, ne smije se zaboraviti ni kvalitetna ishrana. No, na oštečeno lišče nije dobro ići odmah sa hranjivima.

Do nedavno se mislilo da je poslije tuče najbolje tretirati vinograd fungicidom, najbolje na bazi bakra. To su stare pretpostavke. Naime, bakar je dobar za zacijeljivanje rana, ali i znatno koči rast, te je u ranijim fazama šteta od tuča čak i nepoželjan, jer nam je u cilju oporaviti lozu, pa čak i potaknuti rast i zaperaka da ima dovoljno lisne mase za normalno funkcioniranje. Aminokiseline imaju puno djelotvorniji učinak od bakra, pomažu kod zacijeljivanja rana, potiču pozitivan porast, a da ne preforsiraju lozu. Posebno je djelotvoran kod zacijeljivanja rana na bobicama.

Ukoliko je vinova loza stradala od tuče u kasnijoj fazi razvoja, kad su mladice već dugačke ili uložene u žicu; ne poduzimamo nikakve mjere rezidbe jer ionako grožđe iz zaperka ili iz suočice ne bi više dozorilo. U takvim slučajevima obavljamo samo pojačanu zaštitu od bolesti i ako je vinova loza izgubila mnogo lišća, nastojimo sačuvati što više novog lišća iz zaperaka!

Nažalost, štetno djelovanje tuče prenosi se i u slijedeću godinu, jer oštećeni trsovi imaju smanjenu otpornost na niske temperature i smanjen potencijal rodnosti! Loza oštećena od tuče koja se ostavlja kod rezidbe na nove lucnjeve i reznike, lako se lomi kod vezanja a neizbježno ima na sebi i oštećenih rodnih pupova. Zato pri rezidbi moramo po mogućnosti birati što manje oštećene rozgve i ostavljati dulje lucnjeve. Ukoliko je loza osobito jako stradala od tuče i teško je pronaći manje oštećenu rozgvu na rod (lucanj), možemo obaviti i kombiniranu rezidbu (kao što je opisana kod rezidbe nakon smrzavica, u zimi), odnosno ostaviti stare lucnjeve i na njima nekoliko novih lucnjeva i reznika. U toj godini treba posebnu pažnju posvetiti plijevljenju, kako bismo osigurali prigojno i rodno drvo za, iduću godinu!

I na kraju, moramo napomenuti da velike štete mogu nastati kad tuča zahvati mladi vinograd u osnivanju, posebno u drugoj vegetacijskoj godini kad smo već izabrali mladice za buduće stablo, a one su već dovoljno visoke! Ako su te mladice znatno oštećene od tuče moram ih idućeg proljeća u rezidbi vratiti (obrezati) natrag na dva i formirati nove mladice za stablo. Na taj način smo godinu dana u zaostatku, ali ukoliko bismo ostavili ozlijeđenu rozgvu za stablo, ono ne bi zbog ozlijeđenih provodnih snopova moglo hraniti trs pod opterećenjem. No, u takvom slučaju ima metoda kad ne moramo izgubiti vegetacijsku godinu, a sastoji se u slijedećem: novoizraslu mladicu (jednu) koju smo odabrali za buduće stablo, pinciramo čim izraste preko glavne žice, a od isprovociranih izraslih zaperaka odaberemo samo dva najpovoljnija položena za buduće krakove (ili tri za trokrak) te sve preostale odstranimo. Naravno, to ne preporučujemo kod slabijih trsova, jer nisu još razvili dovoljno jak korijenov sustav.

 

[Nostradamus]

[h=2]Zašto se vinograd suši?[/h]


Što bi moglo uzrokovati naglo sušenje vinograda? Nismo sigurni da ćemo Vas zadovoljiti odgovorom na pitanje zašto se suši vinograd, jer su podaci o vinogradu vrlo oskudni. Kako bi što točnije odgovorili na Vaše pitanje, trebate nam odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Koja je kultura prethodila- podizanju vinograda prije 25 godina,
2. Da li ste prilikom rigolanja proveli tzv. melioratavnu gnojidbu mineralnim, gnojivima,
3. Da li ste prethodno dali ispitati zemljište na sadržaj fiziološki aktivnog vapna, kiselost (pH), sadržaj fosfora i kalija,
4. Da li je vinograd podizan sadnjom jednogodišnjih cjepova ili cijepljenjem u zeleno na odgovarajuću podlogu,
5. Da li je sadni materijal bio kvalitetan i zdrav u smislu "Zakona o prometu sadnog materijala",
6. Osim kopanja, niste naveli da li redovito gnojite vinograd. stajnjakom i NPK gnojivima i kojim formulacijama,
7. Sistem uzgoja i reza (opterećenje rodnim drvom),
8. Prinos grožđa na 1 hektar,
9. Provodite li pravovremeno zaštitu od bolesti i štetnika,
10. Da li je vinograd nadosađivan,
11. Da li ste koristili herbicide,
12. Da li je vinograd bio ugrožavan tučom, kasnim proljetnim mrazevima ili zimskim smrzavicama,
13. Da li je trpio od suviška vapna, pojavom kloroze (žutice),
14. Niste naveli da li se čokoti suše u jednom redu ili u dijelu vinograda ili pojedinačno na raznim mjestima i da li je to sušenje nastalo iznenada u tijeku vegetacije (zelen čokot) ili ste sušenje uočili tek prilikom rezidbe.

Podzemni štetnici, kao voluharice, također mogu izazvati sušenje i propadanje čokota.
Kako vidite, pitanje je vrlo kompleksno. Za utjehu napominjemo da suvremeni plantažni vinogradi, nakon eksploatacije 25-30 godina smatraju se amortiziranima, jer se intenzivno gnoje i opterećuju rodom.
Između postavljenih pitanja 1-14 možda će te već naći djelomičan odgovor. I pored toga pokušat ćemo Vam odgovoriti na neka pitanja, polazeći od odgovarajućih pretpostavki.
U pravilu vinograd ne smijemo podizati saditi najmanje 3 do 5 godina na mjestu gdje je prethodno. bio stari vinograd, voćnjak ili šuma, jer postoji mogućnost, odnosno opasnost od gljive truležnice (Rosellina necatrix), posebno, ako je zemljište vlažno, s visokim nivoom vode, a prethodno nije drenirano. Prilikom rigolanja treba ukloniti sve ostatke oboljelog trulog korijenja. Za prevlažna teška tla smatra se dobrom podlogom SOLONIS X RIPARIA 1616.
Prilikom podizanja suvremenih plantažnih vinograda, prilikom rigolanja uzduž profila tla od 0 do 100 cm dodaju se NPK gnojiva, a na osnovu prethodile zemljišne analize,
Zemljišna analiza je posebno važna zbog utvrđivanja kiselosti tla i s tim u vezi fiziološki aktivnog vapna. Naime; podloga Kober 5 BB, za koju se smatra da je univerzalna, podnosi najviše do 20% fiziološki aktivnog vapna. U protivnom, ako je vapna iznad normale vinova loza reagira žućenjem (klorozom). Time je asimilacija oslabljena i postupno se čokoti suše.
Najbolje je vinograd podizati jednogodišnjim cijepovima iz renomiranih rasadnika koji garantiraju ne samo sortnost već i zdravstveno stanje. Posebno danas je važno da sadni materijal nije virotičan.Rasadnici morali poštivati Zakonsku odredbu o proizvodnji i prometu sadnog materijala, da odgovara određenim standardima. Nikada ne kupovati sadni materijal od prekupaca.
Za redovitu rodnost i zdravstveno stanje, kao i otpornost na smrzavice, važna je redovita i izbalansirana gnojidba odgovarajućim NPK gnojivima. Za rodnost i otpornost vinove loze od makro elemenata najveću važnost pripisujemo fosforu i kaliju, a od mikroelemenata boru, manganu i molibdenu. Ne pretjerivati s gnojidbom stajnjakom,
Sistem uzgoja, reza i opterećenja rodnog drva mora biti prilagođen agrobiološkim karakteristikama svake sorte i primijenjena agrotehnika i gnojidba. S obzirom na prosječne prinose od 10-12 t/ha vinograd treba redovito svake godine gnojiti s 800-1200 kg NPK gnojiva formulacije 7:14:21, odnosno u omjeru 1:2:3. Dakle na jedan dio dušika dolaze dva dijela fosfora i tri dijela kalija.
Samo vinogradi koji se redovito i na vrijeme štite od bolesti i štetnika mogu redovito donositi planirani urod i kvalitetu, biti otporniji na bolesti i štetnike te zimske smrzavice,
U pravilu nadosadnja vinograda mora se obaviti najkasnije u drugoj godini nakon sadnje, jer u rodnom vinogradu nadosadnja je ·uvijek problematična, zbog svjetla, "mehaničkih povreda", herbicida i sl. Poznato je, da se herbicidi protiv korova ne bi trebali koristiti do četvrte godine starosti vinograda (premda se na tržištu nalaze herbicidi koji se mogu koristiti čak i pred sadnju vinograda.
Vinograd koji je često na udaru tuče, a nakon tuče nije odmah prskan sredstvima na bazi bakra i prihranjivan, postepeno slabi i propada. Isto tako vinogradi koji se ne nalaze na odgovarajućim položajima, više su podložni propadanju,

 

[Nostradamus]

Vinograd treba saditi na osnovi pedološke analize. Na zemljištu koje sadrži preko 20% vapna birati podlogu koja podnosi veće količine vapna; kao što je Šasla x Berlandijeri 41B, Richter, Ruđeri i dr. ili koristiti helate željeza.
Ako se čokoti u punoj snazi u vrijeme, pune vegetacije i roda naglo osuše tu i tamo bez nekog reda, tada treba posumnjati na bolest APOPLEKSIJU (KAP). Uzroci, apopleksije su najčešće:

• loša kvaliteta cijepa (spojno mjesto može reagirati "gukom" što je znak da podloga i plemka nisu međusobno kompatibilni (ne podnose se),
• loš postupak stratifikacije lozinih cijepova obilna gnojidba u prporištu,
• mehaničke. povrede korijenja prilikom obrade tla, kopanja ili oranja. Ako je čokot pregnojen mineralnim. gnojivima, zbog visoke koncentracije soli u tlu ona toksički djeluje na korijenov sustav. Dakle, ne pretjerivati s velikim količinama mineralnih gnojiva,
• nikad vinograd ne gnojiti za vrijeme suše ili kad se ona očekuje. To se odnosi na proljetnu gnojidbu i prihranu nakon cvatnje. Najbolje je, vinograde gnojiti u jesen, neposredno nakon berbe, istovremeno sa stajnjakom kako slijedi u turnusu (svake, treće. četvrte godine),
• iskusni vinogradari smatraju da je kap ili apopleksija često posljedica preopterećenosti mladih vinograda rodom. Stoga se ne preporučuje mladi čokot u prvoj rodnoj i nekoliko sljedećih godina previše opteretiti,
• jama u koju sadimo cijep mora biti dovoljno duboka i široka, tako da korijen sav bude usmjeren na dolje i da bude obrezan na širinu šake. Kod sadnje koristiti zreli fermentirani stajski gnoj, pogotovu na vapnenim tlima, jer zbog obilne fermentacije razvija se suvišna toplina, a ugljični dioksid koji se tom prilikom razvija stvara s vodom ugljičnu kiselinu koja još više aktivira fiziološko aktivno vapno, ono blokira željezo, a posljedica je kloroza i sušenje čokota,
• veće rane prilikom rezidbe treba premazati odgovarajućim preparatima.

 

[Nostradamus]

Svakako ne treba isključiti mogućnost oštećenja od voluharice. U tom slučaju treba u tlo unositi otrovne mamce u. neposrednu blizinu korijenovog sustava.
Kao zaključak možemo reći pošto je vinova loza dugogodišnja biljka, troškovi ulaganja veliki, treba koristiti i poštivati suvremene postavke u podizanju novih nasada uz punu primjenu agrotehničkih mjera u obradi, gnojidbi, zaštiti; kako bi nam vinograd bio što dulje u eksploataciji i bio rentabilan, a rad u njemu, iako naporan da pridonese zadovoljstvu i rekreaciji!

 

[Nostradamus]

[h=2]Pinciranje rodnih mladica[/h] Pinciranje rodnih mladica je stara metoda, kojom se rodnim mladicama 7-10 dana prije cvatnje uklanjaju vegetativni vrhovi, kako bi se kretanje stvorenih asimilata iz lišća, a time i cijela fizijologija ishrane preusmjerila u generativne organe, tj. cvati.

O tome kakva će biti fenofaza cvatnje i oplodnje značajno ovisi količina, ali i kakvoća grožđa. Stoga nije naodmet vinogradare podsjetiti na neke najvažnije činjenice i čimbenike o kojima više ili manje ovisi dobra i normalna cvatnja i oplodnja.

Poznato je da je za početak faze cvatnje i oplodnje uz postignuće potpune razvijenosti cvati na mladicama, neophodna srednja dnevna temperatura od blizu 15 °C, dok se temperature između 20-25 °C smatraju optimumom. Pri tome valja naglasiti da je povoljnija što viša relativna vlaga zraka, a da povećane količine oborina znatno usporavaju i negativno djeluju na cvatnju i oplodnju. Većina sorata vinove loze pri prosječno normalnim vremenskim uvjetima prolazi fazu cvatnje i oplodnje bez problema, no treba znati da is-tovremeno postoje i sorte u kojih su poteškoće sa cvatnjom i oplodnjom praktično stalno prisutne. To se prije svega odnosi na sorte s funkcionalno ženskim cvijetom, sorte sa slabije klijavim polenom, te na većinu sorata koje pokazuju pojačanu bujnost, odnosno jaki vegetativni porast. Osim toga značajan utjecaj može imati nedovoljna, ali puno češće i nepravilna ishrana vinove loze.

 

[Nostradamus]

[h=6]Pravi trenutak pinciranja

[/h] Slaba cvatnja i oplodnja manifestiraju se pojavom slabije ili jače izraženo rehuljavim grozdovima, manjim brojem bobica na grozdu, sitnijim bobicama, te manjim grozdovima, odnosno manjom težinom grozda. Sve to dakle, utječe na smanjenje priroda, ali i na kakvoću i izgled samog grožđa što je posebice problematično u stolnih sorti. U praktičnom rješavanju ovakvih problema, najbolji rezultati se postižu pinciranjem (zalamanjem) rodnih mladica i prihranom s borom.

Pinciranje rodnih mladica je stara metoda, odavna poznata, kojom se rodnim mladicama 7-10 dana prije cvatnje uklanjaju vegetativni vrhovi, kako bi se kretnje stvorenih asimilata iz lišća, a time i cijela fiziologija ishrane preusmjerila u generativne organe, tj. cvati. Obično se sorte s izraženim problemima u oplodnji pinciraju oštrije, tj. na svega 1-3 lista iznad zadnje cvati na mladici, a manje proble-matične sorte najčešće na 2-5 listova iznad zadnje cvati. Iskustvo je pokazalo da je ovo sigurna i djelotvorna metoda, no valja naglasiti da su uz nju vezani i određeni problemi. Prije svega se to odnosi na pravilan trenutak izvođenja (prerano i prekasno obavljeno daje slabije rezultate), a ništa manji problem nije potreba velikog utroška ručnog rada, što predstavlja ograničavajući čimbenik, posebice na većim vinogradarskim kompleksima.

 

[Nostradamus]

[h=1]Zelena rezidba vinove loze[/h] Zelena rezidba vinove loze je niz postupaka čiji je cilj korekcija odnosa bujnosti i rodnosti čokota, koji je uspostavljen rezidbom, a koji je mogao biti poremećen nepredvidivim vanjskim utjecajima i unutrašnjim promjenama u čokotu vinove loze.

Pored toga, zelenom rezidbom može se utjecati na povećanje prinosa, posebno na poboljšanje kvalitete grožđa. Primjenom pojedinih oblika zelenog reza vinove loze postižu se slijedeći efekti:

• privremeni prekid rasta mladica,
• jednolični rast mladica na čokotu,
• stvaranje povoljnih uvjeta za odvijanje procesa cvatnje i oplodnje,
• smanjenje rehuljavosti,
• povećanje priroda i
• povoljnije dozrijevanje grožđa.

 

[Nostradamus]

Rez u zeleno obuhvaća slijedeće zahvate:

• osljepljivanje pupova,
• plijevljenje mladica,
• pinciranje rodnih mladica,
• zalamanje zaperaka,
• vršikanje i
• prstenovanje.