[h=6]Opće pravilo rezidbe[/h] Opće je pravilo rezidbe da se uz lucanj, kondir ili rodni reznik ostavlja obavezno jedan prigojni reznik sa 1 do 2 pupa, a smješten je najčešće u neposrednoj blizini lucnja, kondira, odnosno reznika, dakle na istom ogranku (sl. 2).
Uloga prigojnog reznika (1 do 2 pupa) jest da se iz njegovih pupova razviju nerodne mladice koje će se bolje razviti i dozoriti nego ako donose rod. Ovakva nerodna mladica dat će najbolju rozgvu za rod u slijedećoj godini, pa je zato i nazivamo "prigojnom".
Prigojni reznik stajat će uglavnom na dvogodišnjem drvu, a samo u iznimnim slučajevima ostat će isti na starom drvu (može dobro poslužiti za pomlađivanje; odnosno smanjenje visine čokota).
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Kod nekih uzgojnih oblika reznici i lukovi mogu istovremeno služiti i kao rodno i kao prigojno drvo (račvasti uzgoj, kordonci Royat i Sylvoz - sl. 3 i dr.) .
Slabim opterećenjem čokota rodnim drvom smatra se ako broj rodnih pupova ne prelazi 10, srednjim 10 do 40 pupova, a jakim opterećenjem ako ono iznosi 40 do 60 pa i više (na kordoncima i uopće kod čokota veće "ekspanzije", širih razmaka sadnje i povišenog uzgoja).
Zatim treba znati da su pupovi na osnovi i na vrhu mladica slabije razvijeni, a najbolje u sredini. Svi pupovi ne nose začetke grozdova i mladice koje se iz njih razvijaju nisu rodne.
Štetno je i ekonomski neopravdano ako čokote u dobroj "kondiciji" opterećujemo malim brojem pupova. Tada mladice previše bujaju, dobivaju mekše i spužvastije (poroznije) staničje pa nedovoljno dozore (odrvene) te takve rozgve lakše pozebu (smrznu). Zatim jače izbijaju zaperci, a cvasti i grozdovi se redovito osipaju ( budu rehuljavi ). Previše "oštra" rezidba na reznike umanjuje "vitalnost polena" uz osipanje cvata. Općenito oštra rezidba "depresivno" djeluje, jer se smanjuje vegetativni porast i rodnost čokota.
Naprotiv, duga rezidba pojačava razvitak lisne mase, a to povoljno utiče na dozrijevanje rozgve te formiranje rodnih pupova i klijavost polena, kao i bolju opskrbu čokota rezervnim hranjivima (škrob-šećer). U tom treba naći mjeru, jer duga rezidba može imati za posljedicu suvišan broj grozdova koje treba naknadno prorjeđivati. Jako opterećeni, posebno mladi čokoti, u slijedećoj godini pokazuju znakove slabijeg porasta i rodnosti.
Najveći potencijal rodnosti čokot postiže između 7. do 15. godine, a nakon tog vremena iz godine u godinu rodnost postupno opada. U toj dobi rezidba mora biti "umjerenija", a gnojidba redovitija i što bolje izbalansirana NPK gnojivima i mikroelementima.
Ako ne ras polažete podacima iz stručne literature o načinima rezidbe (opterećenju rodnim pupovima) za pojedine sorte, a posebno za "nove" koje se uvode u sortiment određenog rajona ili podrajona-vinogorja, tada treba "iskustveno" (pokusima) utvrditi da li dotična sorta zahtijeva kratki ili dug rez (na lucnjeve) ili mješoviti rez (na kondire i lucnjeve). U rezidbi nećete pogriješiti ako sortu u koje su pupovi na osnovi rodni režete; "kratko" a sorte u kojih rodni pupovi poču roditi od 3 do 5 "nodija" od osnove rozgve, režete na duge reznike ili kratke do duge lucnjeve.
Zobatice (stolne sorte) u pravilu režemo na kondire i reznike da grozdovi budu veći i ljepši (atraktivniji). Sorte s velikim grozdovima režu se obično kratko ili na srednje-dugo rodno drvo, a sorte s, malim grozdovima režu se većinom na dugo rodno drvo. Isto tako sorte bujnije, vegetacije i na bujnijoj podlozi režemo na dugo rodno drvo. Na plodnim i vlažnijim tlima treba čokote jače opteretiti, a manje na sušnijim (skeletnim) tlima toplijega klimata. Na starijim i oslabljenim čokotima treba primijeniti kratku ili izmjeničnu rezidbu (na dvokraku ostaviti samo jedan lucanj s odgovarajućim prigojnim reznicama).
Načini rezidbe za pojedine sorte:
- Kratka, mješovita, ili duga - blatina, vranac, plavac mali, frankovka, teran, buvier, barbera crna, portugizac, plavina, žilavka, maraština, pošip bijeli, vugava, bogdanuša, kraljevina crvena, plemenka bijela i crvena, čapski biser, ezerio.
- Mješovita, ili duga - muškat otonell, muškat žuti, burgundac bijeli, silvanac, rajnski rizling, graševina, začinak, merlot, cabernet franc, burgundac crni, perletta, muškat italia, drenak crveni. afus-ali, muškat hamburg, čauš, rizvanac, semillon, sauvignon.
- Duga rezidba - traminac, gamay bojadiser, burgundac sivi, krstač, muškat ruža madelein angevine, cabernet sauvignon. Kratka rezidba - alfonse-lavale, kraljica vinograda, kardinal, plovdina, ružica crvena, kreaca, kavčina crna, kadarun.
Za stolnu sortu Kardinal (dr. Melita Fazinić - Zagreb; 1985. g.) navodi da je ona vrlo rodna sorta, bez obzira na to da li se reže na dugo ili kratko rodno drvo. Ali, budući da je riječ o stolnoj sorti za koju je vrlo važan izgled grozda, a koji se ne postiže dugom rezidbom, preporučuje se kratki rez rodnog drva, a uzgojni oblik "zadarska lepeza" na pergoli kosoga krova.
Prema broju ostavljenih pupova i dužini rozgve na kojoj su ti pupovi. smješteni razlikujemo:
- rez na reznike, u Dalmaciji brk (1 do 2 pupa kratka rezidba),
- rez na kondir, Dalmaciji mačica (4 do 6 pupova srednja rezidba),
- rez na lucanj , luk, ili maca u Dalmaciji (7 do 10 pupova pa i više dugačka rezidba ) te
- mješovita rezidba (kombinacija kratkoga i dugog rodnog drva).
Ako za neku sortu kažemo da zahtjeva dugačku rezidbu (na lucnjeve), recimo od 7 do 27 pupova, posve je, razumljivo da ćemo kod umjerenog opterećenja 8 do 12 pupova dobiti manje grožđa, ali s većim postotkom šećera. Ali isto tako sorta koja zahtijeva dugo rodno drvo (lucanj) podbacit će u rodu ako je obrežemo na reznike ili kondire.
