Viminacijum – turistička atrakcija

Učlanjen(a)
29.04.2009
Poruka
3.068
1.jpg


Opljačkan i uništen sredinom V veka, Viminacijum je ostao zaboravljen pod zemljom kao Pompeji, koji su 79. godine nestali pod naletom lave iz Vezuva. Ta analogija, ali i činjenica da ostaci rimskog grada i vojnog logora predstavljaju svetski dragulj, razlog su što je Viminacijum dobio naziv balkanski Pompeji.
Svi nekadašnji legijski logori i rimski gradovi danas se nalaze ispod savremenih aglomeracija: Londinium se nalazi ispod današnjeg Londona, Novaesium ispod Nojsa, Castra Regina ispod Regensburga, Mogontiacum ispod Majnca, Mediolanum ispod Milana, Emona ispod Ljubljane, Aquincum ispod Budimpešte, Singidunum ispod Beograda, što otežava istraživanja. Ono što Viminacijum izdvaja od drugih arheoloških lokaliteta i daje mu posebnu važnost, jeste izuzetno bogatstvo koje se krije već u površinskom, oraničnom sloju. Zahvaljujući tome, u poslednjih 25 godina istraženo je preko 13. 500 grobova i u depoe Muzeja smešteno više od 40.000 predmeta.
Medjutim, pogled na Viminacijum, uprkos tome što predstavlja izuzetan, u svetskim razmerama neponovljiv lokalitet, ne može a da nas ne podseti na žalosnu istinu da bogatstvo, čija se vrednost ne može ni približno proceniti, odlazi i obogaćuje muzeje drugih zemalja i privatne zbirke.
Zajedničkim naporima opštine Požarevac i Republike Srbije, uz pomoć privrede, ali i saradnjom sa kolegama iz inostranstva, Viminacijum može postati značajan turistički lokalitet i izvor prihoda za ceo kraj.
Viminacijum se danas nalazi na prostoru napredovanja površinskog kopa »Drmno«. Imajući u vidu važnost energenata za razvoj zemlje, traže se rešenja da prostor Viminacijuma ipak bude sačuvan u što većem obimu i, kao izuzetno dragoceno svedočanstvo, ostavljen budućim pokoljenjima. Projekcijom površinskog kopa »Drmno« do 2040. godine neće biti ugrožena zona rimskog grada i vojnog logora. Medjutim, Viminacijum se prostire na preko 450 hektara površine, i gradski areali su neposredno ugroženi napredovanjem kopa. Na tom prostoru nalaze se izuzetni objekti kao što su akvadukt u dužini od blizu 10 km, kasnoantičke bazilike, poljoprivredna imanja rimskih vojnika-veterana, vile rustike, rimski putevi koji su povezivali Viminacijum sa susednim gradovima. Neki od ovih objekata su detektovani metodama daljinske detekcije i analizama aviosnimaka, georadarskim i magnetometrijskim istraživanjima, a pojedini su i arheološki istraženi. Deo akvadukta, delimično arheološki istražen, morao je da bude premešten, jer se nalazio na frontu prostiranja površinskog kopa »Drmno«. Radom bagera uništeni su delovi akvadukta, što je zahtevalo njegovo hitno spašavanje. Izmešteni deo postavljen je na mesto ranije uništenog dela akvadukta, čiji se prvobitni pravac prostiranja mogao utvrditi. Ovaj objekat predstavlja svetsku atrakciju i zahteva hitnu konzervaciju, pokrivanje i prezentaciju. Zbog nedostatka sredstava ozbiljno je ugrožen i istraženi deo akvadukta. U narednom periodu su na udaru napredovanja kopa i drugi važni rimski objekti. Neposredno pred linijom kopa nalazi se veoma važna rimska bazilika iz IV veka, koja se hitnim izmeštanjem, konzervacijom i prezentacijom mora sačuvati.
Po Zakonu o kulturnim dobrima Republike Srbije, investitor, u ovom slučaju Elektoprivreda Srbije – Javno preduzeće površinski kopovi »Kostolac«, jeste dužan da na ugroženim prostorima arheološkog nalazišta omogući prethodna arheološka ispitivanja i istraživanja, premeštanje objekata, konzervaciju, restauraciju, prezentaciju i publikovanje.
Imajući u vidu izuzetnost arheološkog nalazišta Viminacijum, jasno je da istraživanja prevazilaze ograničene finansijske mogućnosti JPPK »Kostolac«. Teškoća u finansiranju arheoloških istraživanja leži i u činjenici da Elektroprivreda Srbije nije odredila namenska sredstva za Viminacijum. Neophodno je da Elektroprivreda Srbije i Ministarstvo energetike, kao resorno ministarstvo, obezbede posebna namenska sredstva za arheološka ispitivanja, što je i njihova zakonska obaveza. Projekat Viminacijum, pod rukovodstvom Arheološkog instituta Srpske akademije nauka, bio bi ostvaren u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture.
Treba podsetiti da je Viminacijum stavljen pod zaštitu države još 1949. godine, kao spomenik kulture - arheološko nalazište. Godine 1979, Skupština Srbije proglasila je Viminacijum izuzetnim kulturnim dobrom (Sl. gl. SRS 14-79).
Arheologija može, treba i mora da bude profitabilna. Istražene arheološke objekte treba zaštititi, konzervirati, pokriti i prezentirati u turističke svrhe. Mnoge činjenice govore u prilog tome da Viminacijum, kao jedan od najbogatijih arheoloških lokaliteta iz rimskog perioda, može postati zanimljiva turistička destinacija. Postojanje aerodroma za prihvat lakih aviona na samo 3 km od Viminacijuma svakako pruža izuzetne mogućnosti za dolazak posetilaca. Na 3 km od Viminacijuma nalazi se i Dunav, koji je ne samo izuzetna prirodna magistrala, već je, od izvorišta do ušća, proglašen rekom kulture, što ide u prilog koncepciji Viminacijuma kao spoja kulturnog dobra, atraktivnosti i profitabilnosti.
Ulaganjem u arheološka istraživanja na Viminacijumu, stvaraju se uslovi da ovaj geografski prostor, pored energetike i poljoprivrede, dobije još jednu važnu delatnost - turizam.
Zašto Viminacijum treba da izadje na vodu?
Viminacijum se nalazi na samo 3 km od Dunava, reke koja povezuje veliki broj država i na kojoj se odvija živ saobraćaj. Pored toga, postoji izuzetno interesovanje za sadržaje kulture na odredištima turističkih brodova. Stoga Dunav ima izuzetnu važnost za turističku ponudu Viminacijuma. U 2005. godini, na pristaništu Beograd zaustaviće se 250 brodova sa oko 35. 000 putnika. Istovremeno, u Novi Sad stiže oko 150 brodova sa 30. 000 putnika. U 2006. godini očekuje se pristajanje oko 300 brodova u Beogradu, dok u Novom Sadu broj ostaje isti, tako da će do kraja 2006. kroz srpski deo Dunava proći oko 200. 000 putnika.
Novi Sad i Beograd su, zbog specijalnog režima pristajanja stranih putničkih brodova, jedina odredišta u Srbiji. Istovremeno, prosečno vreme zadržavanja brodova u ovim pristaništima je od 4 do 8 časova, dok je prosečno vreme trajanja ekskurzije putnika oko 4 sata i uglavnom podrazumeva klasično razgledanje grada.
Imajući u vidu da je tržište krstarenja u usponu, sve su brojniji zahtevi za “alternativnim” destinacijama. Viminacijum se nalazi na rukavcu Dunava, na svega 3 km od glavnog plovnog toka i predstavlja atraktivnu lokaciju za tipične posetioce sa Zapada - turiste u godinama, uglavnom akademski obrazovane.
Jedna od prepreka, ali i moguća prednost, ukoliko se koncept posete Viminacijuma sa Dunava ispravno postavi, jeste raspored plovidbe brodova, prilagodjen prolasku kroz djerdapsku klisuru po dnevnom svetlu. Poseta Viminacijumu tokom popodnevnih časova u sezoni (mart-novembar) mogla bi da nadoknadi prepodne bez programa u Beogradu, odnosno popodnevni povratak, ako bi se poseta odvijala u jutarnjim časovima.
Kako bi makar deo, a gotovo sigurno, i većina putnika, tokom 2006. godine stigla na Viminacijum sa “Dunavske magistrale”, neophodno je obezbediti osnovne elemente logistike, sa pratećim aktivnostima:
- pristanište na Dunavu
- transfer putnika od pristaništa do lokaliteta ( autobusi odgovarajućeg kvaliteta ili dovoljno atraktivni)
- odgovarajući program u trajanju od 1 do 3 sata, u zavisnosti od zahteva Brodara
PRISTANIŠTE NA DUNAVU
Neophodno je, što bliže lokalitetu, postaviti odgovarajući pristan na Dunavu, sa vodom i strujom, odgovarajućom infrastrukturom za rad Carine i MUP UPP-a, kao i prilaznim mestom za ukrcaj putnika u autobuse.
TRANSFER
Trasa, koja je najkraći put izmedju pristaništa i lokaliteta, iznosi 4. 5 km. Treba obezbediti više vozila, najmanje 3 autobusa vrhunskog kvaliteta, zatim oldtajmera, otvorenih i kabriolet vozila sa platnenim krovom.
PROGRAM
Osmišljene su tri varijante posete:
1) Osnovna - u trajanju od sat vremena, koja podrazumeva razgledanje postojeće tri lokacije.
2) Proširena - u trajanju od 2 sata, sa posetom Požarevačkom muzeju, odnosno, mogućoj isturenoj lokaciji Muzeja.
3) Puna - u trajanju od 3 sata, sa vrhunskim predavanjem o svakoj lokaciji, i koncertom na nekom od objekata lokaliteta (terme ili mauzolej).
Oživljavanje Viminacijuma biće značajno ne samo za stručnjake, već i za sve one poslenike kojima će saznanje o izuzetno važnoj ulozi ovog prostora pomoći da lakše i brže prevazidju takozvane sušne istorijske periode. Viminacijum se može sačuvati jedino vraćanjem na mesto koje mu istorijski pripada. Slike pristalih brodova, redova autobusa i kolona turista nisu nerealne vizije, već projekcije budućnosti koje proizilaze iz saznanja do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. I neka se priča o prošlosti, ali i budućnosti Viminacijuma, kao što je i otpočela, završi rečima Flavija Gracijana: Možda je boravak u ovom gradu dobro znamenje.


Izvor: Viminacijum.org
 
Natrag
Top