Član
- Učlanjen(a)
- 08.10.2009
- Poruka
- 1.849
Manastiri u Bosni i Hercegovini
Manastir Dobrun
Manastiri u Republici Srpskoj su kulturno-istorijski spomenici i duhovna središta na teritoriji Republike Srpske. Oni predstavljaju i turističku ponudu Republike Srpske. Manastiri u Republici Srpskoj po svojoj starosti variraju od predosmanskog perioda, pa do modernog doba.Manastiri su kulturno-istorijsko bogatstvo Republike Srpske i kao takvi su pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
Bijeljina, Manastir Sv. Vasilija Ostroškog
U samom centru Bijeljine je novosagrađeni manastir (2001. godine) posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom. Zvonik sa satom visok preko 30 metara dominira okolinom i predstavlja simbol manastira. U jednom dijelu manastira je sjedište episkopa zvorničko-tuzlanskog Vasilija. U objektima manastira nalaze se muzej, trpezarija, biblioteka, kelije za monahe...
Unutrašnjost hrama oslikana je freskama koje je radio Dragan Marunić iz Beograda. Ispred oltara su čestice moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Sisoja Velikog. Naročito je vrijedna kopija čudotvorne ikone Trojeručice, dar hilandarskog manastira.
izvor:turizamrs.org
MANASTIR GLOGOVAC
[FONT=Trebuchet MS, Helvetica, Arial, Sans-Serif]Srednjevekovni manastir Glogovac posvećen Sv. Velikomučeniku Georgiju, nalazi se u selu Babići, opština Šipovo. Jedini je manastir koji je izgrađen u Janjskom kraju. Svoje prvo stradanje manastir je doživeo 1463. god. od strane Turaka u vreme kada je i srednjevekovna Bosanska država pala pod tursku vlast.
Obnova porušenog manastira počeo je 1867. god Omer-paša Latas izgradnjom crkve a obnovljenu crkvu je osvetio Episkop Dionisije Milijević 1869 god. Prema jednoj od legendi o ovom manastiru, porobljeni Srbi su tražili dozvolu od sultana da obnove svoju svetinju i dobili su je pod uslovom da se zvona ne čuju. Zato su mještani, predvođeni Mitropolitom Dionisijem manastir podigli između strmih brda koja su sprječavala širenje zvuka. Hram je dugo vremena bio središte duhovnosti lokalnog stanovništva. Sedamdeset i pet godina nakon što je obnovljen ovaj hram je ponovo spaljen. Ovog puta od strane ustaša, na praznik Pokrova Presvete Bogordice 14 Oktobra 1944. god.
Šezdesetih godina prošlog vijeka obnovljeni hram su osvetili Episkopi Žički Vaslije (Kostić) i Banjalučki Andrej (Frušić). Hram je tada doveden u stanje za korištenje ali je decenijama sluzio kao parohijska crkva. Godine 1991. za arhimandrita glogovačkog imenovan je sadašnji Episkop Bihaćko-petrovački Hrizostom. Generalnu obnovu manastira Vladika Hrizostom započeo je 1999. godine. Hram je ponovo osvećen 2005.
S leve strane hrama započeta je izgradnja kampa sv.Georgija,a u završnoj fazi je i obnova manastirskog konaka. "S blagoslovom Bozjim i molitvama Sv.Georgija Pobedonosca", Vladika Hrizostom radi i na duhovnoj obnovi jer je u planu da se osnuje monaška obitelj. Svojim položajem manastir koji se nalazi kraj istoimenog potoka, okružen strmim brdima mnoge posetioce ne ostavlja ravnodušnim jer ih podsjeća na Svetu Goru Atonsku.
Svakog ljeta 26 Juna - na praznik Svih Svetih - kod ove svetinje se održava tradicionalni Janjski sabor. [/FONT]
izvor:buzanin
Manastir Gomionica
Ko god je čitao Kočićeve pripovjetke sjeća se rečenice jednog od poznatih likova: «Simeon Pejić Rudar, đak od namastira Gomjenice».
Manastir Dobrun
Manastiri u Republici Srpskoj su kulturno-istorijski spomenici i duhovna središta na teritoriji Republike Srpske. Oni predstavljaju i turističku ponudu Republike Srpske. Manastiri u Republici Srpskoj po svojoj starosti variraju od predosmanskog perioda, pa do modernog doba.Manastiri su kulturno-istorijsko bogatstvo Republike Srpske i kao takvi su pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
Bijeljina, Manastir Sv. Vasilija Ostroškog
U samom centru Bijeljine je novosagrađeni manastir (2001. godine) posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom. Zvonik sa satom visok preko 30 metara dominira okolinom i predstavlja simbol manastira. U jednom dijelu manastira je sjedište episkopa zvorničko-tuzlanskog Vasilija. U objektima manastira nalaze se muzej, trpezarija, biblioteka, kelije za monahe...
Unutrašnjost hrama oslikana je freskama koje je radio Dragan Marunić iz Beograda. Ispred oltara su čestice moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Sisoja Velikog. Naročito je vrijedna kopija čudotvorne ikone Trojeručice, dar hilandarskog manastira.
izvor:turizamrs.org
MANASTIR GLOGOVAC
[FONT=Trebuchet MS, Helvetica, Arial, Sans-Serif]Srednjevekovni manastir Glogovac posvećen Sv. Velikomučeniku Georgiju, nalazi se u selu Babići, opština Šipovo. Jedini je manastir koji je izgrađen u Janjskom kraju. Svoje prvo stradanje manastir je doživeo 1463. god. od strane Turaka u vreme kada je i srednjevekovna Bosanska država pala pod tursku vlast.
Obnova porušenog manastira počeo je 1867. god Omer-paša Latas izgradnjom crkve a obnovljenu crkvu je osvetio Episkop Dionisije Milijević 1869 god. Prema jednoj od legendi o ovom manastiru, porobljeni Srbi su tražili dozvolu od sultana da obnove svoju svetinju i dobili su je pod uslovom da se zvona ne čuju. Zato su mještani, predvođeni Mitropolitom Dionisijem manastir podigli između strmih brda koja su sprječavala širenje zvuka. Hram je dugo vremena bio središte duhovnosti lokalnog stanovništva. Sedamdeset i pet godina nakon što je obnovljen ovaj hram je ponovo spaljen. Ovog puta od strane ustaša, na praznik Pokrova Presvete Bogordice 14 Oktobra 1944. god.
Šezdesetih godina prošlog vijeka obnovljeni hram su osvetili Episkopi Žički Vaslije (Kostić) i Banjalučki Andrej (Frušić). Hram je tada doveden u stanje za korištenje ali je decenijama sluzio kao parohijska crkva. Godine 1991. za arhimandrita glogovačkog imenovan je sadašnji Episkop Bihaćko-petrovački Hrizostom. Generalnu obnovu manastira Vladika Hrizostom započeo je 1999. godine. Hram je ponovo osvećen 2005.
S leve strane hrama započeta je izgradnja kampa sv.Georgija,a u završnoj fazi je i obnova manastirskog konaka. "S blagoslovom Bozjim i molitvama Sv.Georgija Pobedonosca", Vladika Hrizostom radi i na duhovnoj obnovi jer je u planu da se osnuje monaška obitelj. Svojim položajem manastir koji se nalazi kraj istoimenog potoka, okružen strmim brdima mnoge posetioce ne ostavlja ravnodušnim jer ih podsjeća na Svetu Goru Atonsku.
Svakog ljeta 26 Juna - na praznik Svih Svetih - kod ove svetinje se održava tradicionalni Janjski sabor. [/FONT]
izvor:buzanin
Manastir Gomionica
Ko god je čitao Kočićeve pripovjetke sjeća se rečenice jednog od poznatih likova: «Simeon Pejić Rudar, đak od namastira Gomjenice».
Manastir koji je Kočić proslavio nalazi se u srcu Bosanske Krajine u selu Kmećani kod Bronzanog Majdana, 45 kilometara zapadno od Banjluke.
U Gomionici je 1880.godine primio monaštvo Gerasim Kočić, otac Petra Kočića, negdje u devetoj deceniji 19.
vijeka ovdje se zamonašio i Petrov mlađi brat Ilija, a 1887 godine Petar Kočić počeo je da uči u manastirskoj školi.
Poslije II svjetskog rata Gomionica je pretvorena u ženski manastir, a 1950.godine ona je proglašena spomenikom kulture druge kategorije i uživa mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa BiH.
U riznici manastira Gomionice danas se čuvaju vrijedne ikone, rukopisne i štampane knjige i predmeti umjetničkog zanatstva.
U riznici samostana Gomionice danas se čuvaju vrijedne ikone, rukopisne i tiskane knjige i predmeti umjetničkog zanatstva. Među njima su najvrednije ikona Bogorodice Odigitrije, na zlatnoj pozadini, s kraja 15, ili početka 16.
vijeka, carske dveri, ikonopisačko i drvorezbarsko ostvarenje ranog 18.vjeka
Manastirska crkva posvećena je Vavedenju Presvete Bogorodice, jednobrodna je, sa kupolom i polukružnom oltarskom apsidom.
Manastirska crkva posvećena je Vavedenju Presvete Bogorodice, jednobrodna je, s kupolom i polukružnom oltarskom apsidom. Freske su iz druge polovine 19.vjeka.
Prema nekim narodnim predanjima manastir su podigli Stefan Nemanja i Sveti Sava, dok druga kažu da je manastir podigla neka carica Mara, ali nije poznato da li je to kćerka despota Đurađa Brankovića i žena sultana Murata Drugog, ili kćerka despota Jovana udata za Ferdinanda Frankopana pri kraju 16.
Prema nekim narodnim predanjima manastir su podigli Stefan Nemanja i Sveti Sava, dok druga kažu da je manastir podigla neka carica Mara, ali nije poznato da li je to kćerka despota Đurađa Brankovića i žena sultana Murata Drugog, ili kćerka despota Jovana udata za Ferdinanda Frankopana pri kraju 16.vjeka.U turskim pisanim dokumentima manastir se prvi put pominje polovinom 16.
vijeka pod imenom Zalužje. Svi kasniji pisani dokumenti bilježe drugo ime – Gomionica.
Pretpostavlja se da se na mjestu sadašnjeg hrama nalazila crkva brvnara, a crkve od drveta poznate su još iz vremena Svetog Save.
Tokom burne istorije ovog kraja, manastir je više puta rušen i pljačkan, ali i obnavljan.
izvor:turizamrs.org
Poslednja izmena: