Veliki povratak male knjižare iz kraja

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Veliki povratak male knjižare iz kraja

Izdavačka kuća Booka je uspela da sruši dva tabua: da mlađe generacije ne zanimaju knjige i da je vreme malih knjižara iza nas

1deb13.jpg

Ivan Bevc

Kada je pre osam godina Ivan Bevc sa ženom pokrenuo izdavačku kuću Booka želeo je da objavljuje dela savremenih pisaca koja nije mogao da nađe u knjižarama.„Nedostajale su mi knjige koje se bave savremenim temama, koje se obraćaju generaciji čitalaca 21. veka”, kaže Bevc.
Od dve, tri knjige godišnje stigli su do osamnaest naslova i zvezda poput Francuza Mišela Uelbeka i Frederika Begbedea, Italijanke Elene Ferante i Norvežanina Karla Knausgora.

U međuvremenu su uspeli da sruše dva tabua – da mlađe generacije ne zanimaju knjige i da je vreme malih knjižara iza nas. Dok razgovaramo u knjižari-kafeu koju su nedavno otvorili u ulici Cara Lazara, jednoj od onih mirnih uličica oko Knez Mihailove koje nisu izgubile šarm, dve dvadesetogodišnjakinje razgledaju knjige. U vreme kada veliki lanci uništavaju koncept male knjižare iz kraja, Bevc je želeo da mu da novi smisao.

„Nekada su sve knjižare bile takve, nismo imali ovaj industrijski momenat. Kao dečak sam bio ljubitelj žanrovske književnosti, čitao sam naučnu fantastiku. To su bila retka mesta na kojima ste mogli da nađete sjajne izdavače poput Kentaura ili Polarisa. Niko te nije dirao ako stojiš pola sata, sat i čitaš. Kad u džepu stežeš crkavicu koju si skupio za knjigu moraš da budeš siguran da je to ona prava, jer ćeš možda tek za mesec ili dva imati novac za sledeću”, kaže ovaj četrdeset petogodišnjak čije se lice ozari kada govori o pređenom putu.

Od vremena kada je gradio svoj čitalački ukus u knjižari „Bata”, knjižarstvo je prošlo kroz preobražaj. Posao su preoteli veliki lanci koji su nudili jeftinije knjige ne obraćajući mnogo pažnju na kvalitet, a onda se pojavio Amazon, najveća onlajn knjižara.

„Male knjižare su bolje prošle pod udarom Amazona. Amazon može da ima veću ponudu i da bude jeftiniji, ali ne može da ponudi atmosferu male knjižare, kafu uz knjigu, osećaj da si deo zajednice”, kaže Bevc. „Ključ je poznavati tržište i držati korak sa vremenom, a da pri tom ne izgubite dušu”.

U njegovoj knjižari nećete ugledati naslovne strane sa likom hit spisateljica, ali ćete naći knjige Geopoetike, Klia, Arhipelaga i manjih izdavača iz Srbije. Uslovi su, kaže, bolji nego u velikim lancima. „Pristup nije lihvarski, njima ide 60 odsto nama 40. U velikim lancima je 50-50”, ističe. Tu su i knjige hrvatskih, bosanskih i crnogorskih autora, poput Miljenka Jergovića, Zorana Ferića, Bekima Serjanovića, Balše Brkovića, Alena Meškovića i izdavača sa kojima sarađuju, sarajevskog Buybooka, hrvatske Frakture i podgoričke Nove knjige.

Šta je sa srpskim piscima? „Nedostaje novi talas autora. Izdavačka scena je jača kod nas, ali u regionu ima kvalitetnijih pisaca. Izuzetak je nekoliko mlađih autora, poput Tabaševića. Izdavači moraju da preuzmu rizik. Dovoljno smo porasli da možemo da izvučemo autore na svetlost dana i zaljuljamo scenu”, kaže urednik Booke.

U tome ne očekuje pomoć države. „Ove godine smo na otkupu dobili manje od 7.000 evra, od toga možemo da objavimo dve jeftinije knjige. To nije pomoć, ja sam im dao knjige, oni meni novac. Niko nam nije ponudio podršku, smanjio porez ili učinio neki konkretan gest. Za razliku od srpskih, hrvatski izdavači se isključivo oslanjaju na pomoć države, zbog čega su cene hrvatskih knjiga 20 i 30 evra, dok su u Srbiji jedva pet, šest. Naš budžet za otkup knjiga za biblioteke je četiri puta manji nego u Hrvatskoj. Mnoge naše knjige nisu otkupljene zato što nije bilo novca. O tome treba razmišljati jer se generacije čitalaca formiraju u bibliotekama. Svako ima novac za članarinu i u biblioteci bi trebalo da nađe knjigu koja ga zanima”, kaže Bevc. Ponuda bi bila bolja, smatra on, kada bi se konkursi održavali dva puta godišnje. „Knjige koje su objavljene prošle godine tek sada isporučujemo jer je završen otkup. U biblioteke stižu sa godinu i po dana zakašnjenja”.

Knjige na latinici zbog izvoza

Booka izvozi svoje knjige u region i uvozi pisce u Srbiju. Knjige objavljuju na latinici jer smatraju da će tako imati više čitalaca. „To je pismo koje koriste ljudi svih nacionalnosti koji žive u Srbiji. Naše knjige se izvoze, deo tiraža odlazi u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Odsekli bismo se od tih tržišta kada bismo objavljivali na ćirilici”, kaže povodom mera za zaštitu ćirilice koje predlaže Ministarstvo kulture, a koje podrazumevaju bolje uslove za izdanja na ćirilici. „U nekim slučajevima to ima smisla. Na ćirilici smo objavili knjige Viktora Peljevina, sa delovima na engleskom, pošto se on zavitlava na taj način. Treba da znamo ćirilicu, ona se uči u školi, državni dokumenti su na ćirilici, ali koliko će da se koristiti to je stvar izbora. Davati prednost knjigama i izdavačima koji objavljuju na ćirilici je diskriminacija. Zar će đubre štampano na ćirilici imati prednost u odnosu na Nobelovca na latinici?”. Bolje bi bilo, kaže, da se ugledamo na avangardne pretke, poput zenitista. Ovakve mere nas, smatra, isključuju iz svetskih tokova.

(Politika.rs)
 
Natrag
Top