Uzgoj maslina

[Nostradamus]

Obzirom da mi se niko do sada nije javio sa ovakvim pitanjem to će mi biti zadovoljstvo da ti pomognem koliko mogu.........



UZGOJ MASLINA


1. UVOD

Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, tradicija uzgoja maslina u našem priobalju, te visoka cijena ulja, razlog su za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih maslina. Maslinarstvo je danas iznimno profitabilna grana. Da bi posve uspjeli u ovoj proizvodnji potrebno je puno znanja, strpljivosti i marljivog rada, te prihvaćanja suvremenih načela proizvodnje maslinova ploda i ulja.

Ovdje ćemo kratko opisati tehničko-tehnološke karakteristike podizanja maslinika i njegove njege i održavanja, te ukazati na određene ekonomske pokazatelje isplativosti ove vrste proizvodnje. Ekonomskom analizom prikazat ćemo maslinik na prostoru od 1 ha u intenzivnom nasadu, broj stabala 200, trajnost nasada 50 godina.

Bilo bi moguće osim na vlastitim površinama pokrenuti ovu proizvodnju i na dijelovima prostora Hrvatskih šuma omogućujući poduzetnicima dugogodišnju koncesiju zemljišta.

Na prostorima gdje nije moguća intenzivna proizvodnja, uzgoj će biti poluintenzivan, što podrazumijeva manji broj stabala po hektaru, pa s tim u svezi i nešto lošiji prinos i financijski rezultat.

 

[Nostradamus]

2. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE UZGOJA MASLINA

2.1. Potrebna mehanizacija

Ako se maslinik podiže na tlima, gdje se može obaviti duboko oranje, tzv. rigolanje na 60-90 cm dubine, priprema tla obavlja se jakim traktorima snage od 80-200 KS.

U tlima tzv. kamenjarima može se također obavljati duboko oranje snažnim traktorima, tzv. riperima, nakon čega slijedi usitnjavanje kamena koji pri oranju izbije na površinu. Kamen se usitnjava s pomoću snažnih traktora od najmanje 100-250 KS i drobilice kamena radnog zahvata 1-2 m u širini i 20-30 cm u dubini.

Jame se kopaju bagerom ili pikamerom na jako skeletnim tlima.

Ovi strojevi specijalnih namjena vrlo su skupi, te se u pripremi tla koriste iz usluge.

Za agrotehniku održavanja maslinika do 200 stabala potrebno je imati slijedeću opremu i strojeve.

· Male i velike škare za rezidbu

· Malu ručnu pilu

· Leđnu prskalicu

· Mreže za berbu

· Leđni raspršivač

· Veliki motokompresor s malim i velikim škarama, tresač grana sa štapom, te

motokultivator s priključcima za obradu tla ovisno o terenu

· Prijevozno sredstvo za odvoz i dovoz materijala

Maslinari koji imaju više od 200 stabala moraju imati profesionalniju opremu, tj. strojeve za rezidbu, berbu i zaštitu većih kapaciteta, a za obradu tla traktor najmanje 40 KS s potrebnim priključcima.

Maslinari ne moraju imati sve potrebne strojeve, jer ih mogu koristiti iz usluge ili udruživanjem kroz udruge ili zadruge.

 

[Nostradamus]

2.2. Morfološka svojstva masline

Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stablašica ili grm. Korijen je razgranat i nalazimo ga na dubini 15-80 cm, ovisno o osobinama tla. Deblo je krivo, kvrgasto, a smješteno je između panja i krune krošnje. Krošnju formiramo ovisno o sorti i uzgojnom obliku, a formira se rezidbom. Listovi su duguljasto-eliptičnog oblika nasuprotno raspoređeni i imaju ulogu asimilacije, disimilacije i transpiracije. Listovi ostaju na maslini 2-3 godine. Cvjetovi su dvospolni, bijeli, udruženi u uspravne cvatove-rese. Maslina stvara normalne cvjetove i „morfološki-sterilne“ cvjetove. Pripada neplodnim voćnim vrstama, pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijevaju prisustvo oprašivača. Oprašivanje se vrši vjetrom, pa raspored oprašivača u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u određenom mikroklimatu. Plod je koštičasta bobica jajasta oblika dug 1-3 cm, debeo 1-5 cm u početku je zelene boje, kad dozrije crvenkaste do crne boje.

 

[Nostradamus]

2.3. Fiziološka svojstva maslina

Maslina počinje vegetirati pri temperaturi većoj od 5 °C. Diferencijacija pupova počinje početkom veljače pri temperaturi oko 7 °C. Da bi maslina imala dovoljno cvjetnih pupova, u ovom periodu zahtjeva dovoljno optimalnih hraniva i vlage u tlu. Pupovi izbijaju pri temperaturi od 10 °C, ovaj period traje oko 60 dana kada dolazi do cvatnje. Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20 °C i traje samo nekoliko dana. Oplodnja i razvoj plodova traje od 01. lipnja do 15. listopada, tada je potrebno vršiti navodnjavanje. Dozrijevanje plodova počinje u listopadu, a berba se nekad produži i do siječnja. U intenzivnim nasadima životni vijek maslina traje oko 50 godina i može se podijeliti na nekoliko razdoblja. Neproizvodno razdoblje do 5. godine. Od 6. do 7. godine je razdoblje početne rodnosti. Od 7. do 30. godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovišta je najvažnije razdoblje. Od 30. do 50. godine je razdoblje smanjene rodnosti.

 

[Nostradamus]

2.4. Razmnožavanje maslina

Generativno sa sjemenom, primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje,

Vegetativno dijelom stabla gdje se vjerno prenose svojstva roditelja, pa se ono u praksi jedino primjenjuje. Poznato je više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom, izdankom, dijelom panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem).



2.5. Podizanje nasada i uzgoj maslina

2.5.1. Izbor položaja i priprema tla za sadnju

Položaj maslinika određuje se na temelju raspoloživog zemljišta, utjecaja dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u tlu. Stoga maslinu valja saditi na južnim dispozicijama, na prozračnim i procjeditim tlima. S obzirom da stablo masline ostaje dugo godina na jednom mjestu pripremi tla potrebno je pokloniti posebnu pažnju.

a) Čišćenje terena

Potrebno je očistiti sav korov, grmlje, drvenaste kulture, iskopati korijenje i poravnati površinu tla.

b) Melioracijska gnojidba

U cilju povećanja plodnosti tla, na temelju pedološke analize dodajemo NPK mineralno gnojivo u omjeru 7-20-30.

c) Rigolanje i duboko oranje

Traktorom velike snage vrši se rigolanje na dubinu 50-80 cm. Ovom metodom se razbije struktura donjih dijelova tla, regulira vodo-zračni kapilaritet, što je preduvjet intenzivne proizvodnje.

 

[Nostradamus]

2.5.2. Sadnja

Sadnja se vrši najčešće u smjeru sjever-jug. Razmak između redova i razmak između sadnica je 7 m. Na 1 ha uzgaja se 200 maslina-intenzivna proizvodnja.

Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabavke (Orkula, Sitnica, Leccino, Coratina, Carolea, Pendolino…). U sklopu je potrebno posaditi 10% oprašivača .

Sadnja se vrši na jesen ili u rano proljeće. Na pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuće veličine, na dno jame razaspe 20 dkg mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 za zalihu. Zatim se u jamu doda nove zemlje 10-15 cm ovisno o visini rupe, vodeći računa da korjenov vrat sadnice bude zasađen kako je prije rasla. Zatim se sadnica u gornjoj trećini stabalca priveže uz kolac i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. Nakon toga u jamu se sa strana unosi 20 kg stajskog gnoja na kojega se pospe 15 dkg KANA 27% N, jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. Na osnovi jačine korjenova sistema nadzemni dio sadnice se prikraćuje, lošiji korjenov sistem zahtjeva jači rez nadzemnog dijela sadnice.

 

[Nostradamus]

2.5.3. Njega nasada

Uspjeh nasada ovisi o njezi sadnica u prvim godinama života. Ako ne uspijemo instalirati sistem navodnjavanja morat ćemo svaki tjedan dovoziti vodu i zalijevati nasad. To je potrebno činiti i u drugoj vegetacijskoj godini, dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sistem za samostalno odupiranje suši. Obradu zemljišta potrebno je vršiti na cijeloj površini maslinika, gnojiti sa stajskim gnojem, KAN-om i NPK gnojivom. U narednim godinama, do prvog uroda – peta godina, količinu gnojiva povećavamo. Tijekom lipnja, kada prestanu oborine, obavlja se plitka obrada tla, radi uništavanja korova i održavanja vlage u tlu.

 

[Nostradamus]

2.5.4. Agrotehničke mjere

a) Obrada tla

Obradu tla u masliniku vršimo u svrhu poboljšanja fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava tla, te očuvanja vlage u tlu. Ona omogućuje veći pristup zraka u tlu, koji pozitivno utječe na razvoj korjenovog sustava i na procese iskorištenja gnojiva. Obradu tla vršimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini obrade.

U praksi provodimo slijedeće obrade tla:

· Jesenska duboka obrada

· Proljetna plitka obrada

· Ljetna obrada (prašenje)

b) Gnojidba

Maslinik se redovito gnoji svake godine, ovisno o plodnosti tla, starosti biljke i planirane rodnosti. Za izgradnju tkiva i životne funkcije maslina zahtjeva u tlu optimalne količine osnovnih elemenata (dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo i sumpor ), kao i mikro elemente u manjim količinama (bor, bakar, aluminij, cink, jod, klor, mangan, molibden, silicij i natrij ). Svi navedeni mikro i makro elementi moraju biti zastupljeni u dovoljnim količinama i međusobno uravnoteženi. Uspješnost gnojidbe ovisi o vlažnosti tla, pa je najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti.

Imamo slijedeće vrste gnojidbe:

· Gnojidba stajskim gnojem (10 t / ha, u jesen )

· Zelena gnojidba

· Redovita godišnja gnojidba(150 kg/ha N, 60 kg/ha P2O5, 100 kg/ha K2O u jes. i pro.).

· Jesenska gnojidba ( NPK 6-18-36 , 2 kg po rodnom stablu ).

· Proljetna gnojidba ( UREA 46% N, 2 kg po stablu ).

· Dopunska gnojidba- prihranjivanje ( UREA 1 kg na 100 l otopine, pri zaštiti u svibnju i srpnju ).

 

[Nostradamus]

c) Navodnjavanje

Maslina za održavanje života, oplodnju i plodonošenje zahtjeva optimalne količine vlage u tlu i u zraku. Maslina donosi cvjetne pupove na jednogodišnjim grančicama, pa ako ih u prethodnoj godini biljka nije odgojila, ne može se očekivati urod. S obzirom na mogućnosti predlažemo slijedeće vrste navodnjavanja:

kap po kap
mikroorošivači

d) Rezidba

Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između porasta i rodnosti biljke, usklađuje lisnu površinu sa ostalim uvjetima koji doprinosi efikasnijoj fotosintezi te uspostavlja odnos između kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i među ostalim faktorima regulira se rezidbom. Osnovni cilj rezidbe je što više produžiti fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti, tj. da maslina dobro i što duže rađa. Imamo više vrsta rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu, formiranje krošnje, rezidbu na rod i rezidbu radi pomlađivanja i regeneracije. S obzirom na vrijeme izvođenja rezidbu smo podijelili:

Tijekom listopada i studenog odstranjujemo suhe grane, suvišne grane, prstenovane i oštećene grane i izboje iz panja. Ove radnje se obavljaju nakon berbe.
U siječnju i početkom veljače obavljamo rezidbu u cilju obnove krošnje i regeneracije stabla, odstranjujemo vodopije i suvišne grane ili cijela stabla.
Tijekom ožujka nakon diferencijacije pupova obavljamo rezidbu radi uroda.

Rezidba se vrši voćarskim škarama, ručnim, električnim ili motornim pilama. Po završetku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voćarskim voskom.

 

[Nostradamus]

e) Zaštita maslina

Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznačajniji: maslinina muha, maslinin moljac, crni medič, crna uš, potkornjaci, rak masline, siva pjegavost (paunovo oko) i čađavica. Program zaštite maslinika provoditi prema stručnim pokazateljima ovisno o vremenu, jačini i vrsti štetnika, što podrazumijeva integriranu zaštitu ili ekološku zaštitu ovisno o opredjeljenju za način proizvodnje. Zaštitu svakako provoditi u suradnji sa stručnim službama za zaštitu bilja.

f) Berba i prerada maslina

Berba se obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju, jer tada sadrže najveću količinu ulja, a ujedno su najkvalitetniji. Po potrebi berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju plodova. Berbu ćemo obaviti upotrebom stroja tresača koji trese grane ili cijelo

stablo pri čemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod krošnje. Nakon berbe plodove ćemo čim prije preraditi u ulje. Zreli plodovi masline sadrže 40-45 % vode i 18-25 % ulja ovisno o osobinama sorte. Ambalaža za čuvanje ulja treba biti od plastike ili stakla tamne boje i mora biti besprijekorno čista. Posude u kojima se nalazi ulje potrebno je dobro zatvoriti bez prisustva zraka. Skladište za čuvanje ulja do prodaje mora imati ujednačenu temperaturu i biti zasjenjeno.