Uviđaj može i da košta

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Uviđaj može i da košta
[/h]
U slučaju nezgode sa manjom materijalnom štetom MUP izlazi samo na poziv. – Trošak od 10.000 dinara ide na teret osiguravajuće kuće onoga ko je pozvao patrolu da interveniše
uvidjaj.jpg


Izlazak policije na uviđaj nije uvek besplatan. Naime, u slučaju saobraćajnih nezgoda sa manjom materijalnom štetom patrola će izaći na teren, ali tek po pozivu nekog od učesnika u udesu. Od početka primene novog Zakona o bezbednosti vozači imaju mnogo nedoumica, a jedno od čestih pitanja upućenih našoj redakciji je upravo da li uviđaj može da košta i ko ga plaća.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova objašnjavaju za „Potrošač” da se samo u slučaju nezgode sa manjom materijalnom štetom uviđaj naplaćuje i to– 10.000 dinara. Toliki je iznos administrativne takse, koje se inače upućuju na poseban uplatni račun javnih prihoda, tako da u MUP-u nisu mogli da kažu koliko se novca po tom osnovu slilo u budžet.

– Ako u saobraćajnoj nezgodi nastane manja materijalna šteta i jedan od učesnika zahteva, policijski službenik je dužan da izađe na mesto nezgode. Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima propisuje da u tom slučaju troškove uviđaja snosi osiguravajuće društvo kod koga je osigurano vozilo čiji je vozač zahtevao vršenje uviđaja – navodi se u saopštenju MUP-a.

Prema daljoj proceduri, MUP toj osiguravajućoj kući šalje zahtev za naplatu propisane takse, ali i, kako se navodi, potrebnu uviđajnu dokumentaciju, kako bi u daljem postupku osiguravajuća društva regulisala međusobna potraživanja. To, međutim, može da dovede do problema jer posle sudara, kada vozači ne mogu da se dogovore, policiju poziva onaj ko nije kriv.

Od početka primene Zakona o bezbednosti saobraćaja polemiše se šta je mala, a šta velika šteta, budući da to zakon ne propisuje. Na kraju se, kako objašnjava Damir Okanović, predsednik Srpskog komitetaza bezbednost saobraćaja, došlo do iznosa od 200.000 dinara, odnosno usvojeno je mišljenje Vrhovnog suda Srbije.

– Sasvim je u redu da policija naplaćuje uviđaj u slučaju male štete, to su nezgode koje nemaju elemenata krivičnog dela i u redu je da to plati osiguravajuća kuća– ističe Okanović. Problemi mogu da nastanu ukoliko uviđaj izostane, vozači se dogovore jer laički procene da je šteta na vozilu manja od dve hiljade evra, a servisom se ustanovi suprotno.

– A onda osiguravajuće društvo zato što nema policijskog izveštaja odbije da nadoknadi štetu. Ukoliko se to desi naš savet građanima Srbije je da obavezno potraže pomoć suda. Zakon je vrlo jasan, šteta mora da se nadoknadi ako je bilo nezgode, bez obzira na to da li je bilo uviđaja, jer postoje i drugi načini da se ustanovi da li je došlo do udesa i štete. Ako jeste osiguranje mora da plati. To što nema zapisnika MUP-a nema nikakve veze – ističe naš sagovornik.

Ukoliko osiguravajuća kuća proceni da nema osnova za isplatu nadoknade dužna je da o tome (pisanim putem) obavesti klijenta. Zato treba insistirati na papirologiji i ne prihvatati nikakva usmena obaveštenja.

--------------------------------------------------------------------------

AMS savetuje

Kakva je preporuka AMS vozačima, kakva je situacija u praksi šta da rade u slučaju saobraćajne nezgode sa manjom štetom.

Preporuka je da, u slučaju saobraćajne nezgode, ukoliko se sa sigurnošću ne može znati da li se radi o manjoj materijalnoj šteti, svakako pozove policija, koja će sugerisati popunjavanje Evropskog izveštaja za slučaj manje štete, izvršiti uviđaj na zahtev jednog od učesnika nezgode ili redovno vršiti uviđaj ukoliko je šteta veća, utvrditi prisustvo alkohola kod učesnika u svim navedenim situacijama, što je opredeljujuće za regresno potraživanje od strane osiguravajućeg društva.

– Troškovi uviđaja padaju na teret osiguravajućeg društva osiguranog vozila čiji vozač zahteva vršenje uviđaja. Nakon uviđaja Policijska uprava dostavlja osiguravajućem društvu zahtev za plaćanje takse sa pratećom dokumentacijom za sve izvršene uviđaje – objašnjavaju u Auto-moto savezu Srbije.

Ipak u AMS naglašavaju da može biti problema. Kako policija obično izlazi na zahtev oštećenog u saobraćajnoj nezgodi, kada troškove snosi njegovo osiguravajuće društvo, kako to zakon kaže, tu može biti problema kod refundacije navedenog iznosa od osiguravajuće kuće štetnika.

-------------------------------------------------------------

KAKO SE ŽALITI

Čekajući garantni fond

U slučaju da odgovor nikako da stigne ili osiguravajuća kuća ne poštuje svoje obaveze, oštećeni će ipak morati da se obrati sudu. Narodna banka mu ne može pomoći u ovom slučaju, ali o tome mora da obavesti Narodnu banku i tu se njihovo učešće u ovoj priči završava.

Kada podnosite tužbeni zahtev sudu, dobro pazite na rokove. Potrebno je da prođe 90 dana od dana kada ste podneli odštetni zahtev. Ranije podneti zahtevi se smatraju preuranjenim.

Kazna predviđena zakonom za nedavanje odgovora ili neisplaćivanje štete po osnovanom zahtevu je od 300.000 do 3.000.000. dinara. Prestup je privredni te se obraćate sudu u čijoj su nadležnosti privredni prestupi.

Ono što je sigurno jeste da će se pre ulaska u EU osnovati garantni fond i onda će korisnicima biti mnogo lakše povodom pitanja naplate šteta.

Politika
 
Natrag
Top