- Učlanjen(a)
- 10.07.2010
- Poruka
- 2.773
Muzika se najčešće vezuje za uživanje i zadovoljstvo. Međutim, njena edukativna uloga je veoma značajna, s obzirom da podsticajno deluje na sveukupan razvoj deteta. Najnovija istraživanja to potvrđuju i ističu njen sveprožimajući karakter. Naučnici su otkrili da su strukture, koje čine muziku, identične onim na osnovu kojih funkcioniše ljudski mozak. Dalje studije su dokazale da se čovek rađa sa urođenom muzikalnošću i da muzika utiče na naše mišljenje i ponašanje. Najveću moć muzika pokazuje u svom uticaju na proces učenja, razvoj mozga i organizacionih osobina, kao i na celokupni nervni sistem. U isto vreme, muzikom se iskazuje naša emocionalna priroda. U svakom slučaju, ona ima esencijalni značaj za čovekov život, jer ima tu moć da drugima predstavi ko smo mi, u stvari.
Muzika pomaže razvoju govora
Muzika pomaže razvoju govora. Veoma je značajno shvatiti da je sa uvođenjem muzike u život deteta potrebno početi što ranije, kako bi ono naučilo da voli i ceni klasičnu muziku. Od trenutka kada se beba začne u stomaku, pa sve do srednje škole - uloga roditelja, ma koliko oni bili muzikalni, sastoji se u neprestanom predstavljanju klasične muzike svojoj deci, pomoću raznovrsnih aktivnosti koje stimulišu njihovo učenje. Fetus je u stanju da čuje zvukove već u 20. nedelji starosti. Ukoliko mu se redovno omogućava da sluša muziku, imaće sposobnost da ranije i lakše razvije složenije jezičke stukture. «Mamine pesmice» ili ritmični muzički žargon koji majka koristi u komunikaciji sa bebom, pomaže bebi da razvije govor.
Predškolska deca u «školicama» koriste razne ritmičke instrumente, pevaju pesmice, marširaju uz muziku... zahvaljujući čemu se usavršava njihova koordinacija pokreta, osećaj za ritam, memorija, kao i sposobnost slušanja.
Kada deca krenu u školu, najvažniji zadatak koji se pred njih postavlja jeste da nauče da čitaju. Korišćenjem muzike, ovaj posao će biti učinjen znatno lakšim. Učeći ritmične pesmice, koristeći ritmičke instrumente i igrajući muzičke igrice - deca uče sklopove koje formiraju zvukovi i ritam. Lakše prepoznaju samoglasnike i dele reči na slogove, što će im kasnije biti od velike pomoći kada budu učila da čitaju.
Lakše se uči matematika
Pomoću muzike je lakše učiti matematiku! Kada deca uče ritam, ona u isto vreme uče deljenje, razlomke i proporcije. Ovo su rezultati najnovijih istraživanja sprovedenih na kalifornijskom Univerzitetu Irvin, koja su se bavila sedmogodišnjom decom.
Neuromuzikologija, ili kako muzika deluje na mozak, naučna je disciplina koja se ubrzano razvija poslednjih godina. Naučnici su došli do otkrića da muzika trenira mozak za više nivoe razmišljanja. Prema pomenutom istraživanju, muzika takođe podstiče razvoj vremensko-prostornog rezonovanja, koje se koristi prilikom učenja viših formi matematike i nauke.
Razvija se intelekt
Muzika utiče na mozak i na druge načine. Zbog svojih kompleksnih struktura koje se ponavljaju, ona povezuje i razvija motorni sistem mozga, razvija čulo vida i sluha, snaži koordinaciju, koncentraciju i memoriju. Istraživanja su pokazala da studenti koji slušaju klasičnu muziku dok uče, lakše «upijaju», zadržavaju i reprodukuju sadržaje od onih koji uče u tišini. Današnji naučnici su u situaciji da, kao nikada do sada, protumače na koji način mozak funkcioniše. Oni znaju da bogato iskustvo stvara «bogat mozak», kao i da beba dolazi na svet pripremljena za prihvatanje različitih stimulacija. Ova činjenica izbacuje u prvi plan ulogu roditelja, koji treba da svom detetu omogući brojna, svakodnevna i obogaćujuća iskustva, koja će podstaći razvoj detetovog mozga.
Osim što je izuzetan doživljaj, muzikom roditelji mogu da podstaknu intelektualni razvoj svog deteta, uvećaju njegov kapacitet za učenje i na divan način obogate njihov život.
Podstiče druželjubivost
Muzika podstiče socijalne veštine kod deteta. Deca koja se bave muzikom, razvijaju viši nivo socijalne kohezije i lakše im je da razumeju sebe i druge. Emocionalni aspekt muzičke aktivnosti takođe podstiče razvoj jedne veoma važne socijalne veštine kao što je empatija (saosećanje sa drugima).
Većina učitelja će vam reći da muzikom dete na lakši način izražava svoje unutrašnje emocije, kao i da uz njenu pomoć lakše razvija samopouzdanje. Kao jedan vid nejezičkog izražavanja, muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija, i na taj način - posebno stidljivom ili plašljivom detetu, kome je teško da komunicira govorom, pomogne da se izrazi.
Razvoj muzikalnosti kod deteta
1. Pre rođenja
Plod je u 20. nedelji nakon začeća u stanju da čuje zvuke.
Šta vi možete da uradite?
Pevajte i svirajte svojoj nerođenoj bebi.
2. Od rođenja do 18 meseci
-Od začeća pa do 18. meseca beba se ubrzano razvija, a njena reakcija na muziku je od ogromnog značaja za njen sveukupni razvoj.
-Neposredno nakon rođenja, bebe mogu da čuju visoke tonove i da budu umirene niskim. Takođe su u stanju da lociraju zvuk ispred sebe. Trgnuće se ukoliko čuju iznenadan, jak zvuk.
-Sa četiri nedelje, više će im odgovarati visoki tonovi i počeće da reaguju na vaš glas. Počeće da razlikuju da li zvuk dolazi spreda ili otpozadi.
-U trećem mesecu, aktivno odgovaraju na muziku - tako što, na primer, počinju da se ljuljaju ili se okreću prema izvoru zvuka i počinju da pevaju samoglasnike, poput: «Aaaa», «Eeee» i «Oooo».
-U dvadesetoj nedelji, počinju da prepoznaju glasove i odgovaraju drugačije na one koji su im nepoznati.
-Kada napuni 28 nedelja, dete je u stanju da se okreće prema zvuku koji dolazi odozgo i odozdo, kao i da prepoznaje pesmice.
-Sa šest nedelja, počinju da imitiraju zvukove, poput: «Bu!», «La!»
-Sa devet meseci, reaguju na poznate pesmice.
-Njihovo pevanje može da prati poznatu melodiju.
-U uzrastu od godinu dana, bebe gube sposobnost da čuju visoke zvukove, ali počinju da otkrivaju muzičke ritmove i da same proizvode zvukove - lupkajući predmetima koji su oko njih.
-Neke bebe izgovore prve reči već u osmom mesecu. Mnoge počinju da pričaju u periodu oko 18. meseca, dok je nekim bebama potrebno i malo duže vremena. Ukoliko pevate sa vašom bebom, možete znatno da ubrzate ovaj proces.
Šta vi možete da uradite?
-Učinite da muzika postane deo bebine svakodnevice.
-Kada beba pravi zvukove, odgovorite joj na isti način.
-Uhvatite bebine ručice i pljeskajte na ritam neke jednostavne pesmice.
-Pevajte i plešite zajedno.
-Bebe vole ponavljanje. Pevajte njenu omiljenu pesmicu nebrojeno puta.
3. Od 18 meseci do tri godine
-Sa osamnaest meseci, vaše dete je u stanju da odgovara na muziku na koordinisan način.
-Jezičke sposobnosti se dalje razvijaju kroz pesmice i imitiranje.
-Pokretima i odgovaranjem na muziku, podstiče se razvoj memorije i koordinacije ruke-oči.
-Deca su naučila da naprave razliku između glasno i tiho, brzo i sporo.
-Postaju svesna ritmova u muzici i različitih ritmova.
-Uče reči jednostavnih pesmica i razvijaju koordinaciju potrebnu za sviranje jednostavnih instrumenata kao što su bubnjevi ili zvončići.
-Shvataju kako da sarađuju sa drugom decom.
Šta vi možete da uradite?
-Pevajte zajedno jednostavne, ritmične pesmice. Pesme o životinjama i predmetima mogu pomoći deci da izgrade vokabular (rečnik).
-Kombinujte pesmu i pokrete.
-Pronađite muziku za različita raspoloženja.
-Počnite sa upotrebom jednostavnih instrumenata kao što su bubnjevi, zvečke i zvončići. Zatim pređite na ksilofon i dečji klavir ili klavijaturu.
-Naučite dete da sluša muziku tako što ćete odvojiti vreme kada ćete zajedno da slušate muziku.
4. Od tri do pet godina
-Dete postaje svesnije ritma i visine glasa.
-Mališani počinju da uče složenije pesmice, s obzirom da im se vokabular proširuje, a vokalne mogućnosti razvijaju.
-Mogu da izvode sofisticiranije pokrete uz muziku.
- Uživaju u plesu i istražuju nove zvukove i instrumente.
Šta vi možete da uradite?
-Pružite detetu širok spektar muzičkih iskustava: neka sluša ulične svirače, vodite ga na muzičke događaje, predstave...
-Insistirajte na ponavljanju, jer deca obožavaju da svaki put iznova čuju svoju omiljenu pesmicu.
-Obezbedite im da imaju samostalan pristup muzičkim instrumentima i omiljenim CD-ovima, kako bi mogla sama da ih odaberu.
5. Od pet do sedam godina
-Dete razvija i proširuje svoje glasovne mogućnosti.
-Razvija muzičko pamćenje ponavljanjem pesmica i šablona i počinje da shvata jednostavne muzičke koncepcije.
-Deca su u stanju da sviraju jednostavne perkusionističke instrumente (udaraljke). Ukoliko im se pruži prilika, u stanju su da izvedu jednostavne pesmice na instrumentima kao što su klavijature ili ksilofon.
-Kod neke dece će se razviti pasija za popularnu muziku, mada se kod neke to možda desilo i ranije.
-Ovo je veoma važno doba, kada je potrebno podsticati dete, s obzirom da u ovom periodu mnoga deca, a naročito dečaci - «prestaju» da pevaju i često se događa da odbijaju da nastave sa sviranjem muzičkog instrumenta.
Šta vi možete da uradite?
-Obezbedite detetu jednostavne perkusionističke instrumente.
-Probajte da zajedno komponujete jednostavne pesmice.
-Upoznajte mališana sa muzikom iz različitih vremenskih epoha i kultura.
-Bavite se muzikom koristeći i kompjuter.
6. Od sedam do jedanaest godina
-U ovom uzrastu, dete već počinje da svira i komponuje sa većom sigurnošću.
-Kod mnogih mališana može da se javi želja za sviranjem nekog instrumenta.
-Upoznaju se sa kompjuterima i otkrivaju tehnologiju stvaranja muzike.
-Razvija se njihov muzički ukus.
-Uče da improvizuju.
-Počinju da diskutuju i vrednuju muziku.
Šta vi možete da uradite?
-Motivišite dete da učestvuje u horskom pevanju u školi.
-Ohrabrite ga da na muziku reaguje pokretima, verbalno je komentariše, ili je kombinuje sa nekom drugom umetnošću.
-Komentarišite zajedno njegov rad i uputite ga kako da uradi ispravke.
-Upoznajte ga sa prvim pojmovima vezanim za notne zapise.
-Omogućite mu da svoju umešnost pokaže pred publikom.
7. Od 11 do 14 godina
-Dete proživljava fizičke promene koje sobom nosi pubertet i adolescencija.
-Od 11. godine, dečacima počinje da se menja glas, a devojčicama da se produbljuje. Ovo može da varira, pa kod neke dece može da se javi mnogo kasnije.
-Deca mogu početi sa sviranjem instrumenta, ili čak da počnu sa sviranjem još jednog.
-Počinju da razvijaju vokalne tehnike i vokalno izražavanje.
-Uče da razmišljaju mnogo kritičnije i analitičnije o muzici.
-Mogu početi da razmišljaju o muzičkoj karijeri.
-Počinju da razvijaju lični muzički identitet.
-Mogu razviti pasiju za muzičkim izazovima.
Šta vi možete da uradite?
-Upoznajte dete sa različitim muzičkim stilovima, s obzirom da u ovom periodu ono mnogo bolje razume muzičke strukture i procese.
-Aktivno istražujte različite muzičke žanrove, stilove i tradicije.
-Ohrabrite ga da o muzici razmišlja kritički i analitički.
-Omogućite mu da radi individualno i u grupama, kako bi postalo svesno da postoje različiti načini pravljenja muzike.
8. Od 14 do 16 godina
-Dete može početi ozbiljnije da razmišlja o svom muzičkom obrazovanju.
-Može ozbiljno da razmatra svoju muzičku karijeru.
-Ukoliko se to još nije dogodilo, dečacima počinje da se menja glas, a devojcicama da se produbljuje. Ovo varira od deteta do deteta.
-Deca uče da artikulišu svoje poglede na muziku i da potvrđuju svoju pasioniranost.
-Javljaju se odluke o sviranju određenog instumenta, ili počinje sviranje drugog instrumenta.
Šta vi možete da uradite?
-Trudite se da kod deteta izgradite dugoročni interes za muziku.
-Razmotrite sa detetom njegov interes da nastavi muzičko obrazovanje.
-Pre nego što donesete odluku o nekom ozbiljnijem bavljenju muzikom, procenite detetove sposobnosti kada je u pitanju izvođenje, komponovanje i vrednovanje muzike.
9. Šesnaest godina
-Vaše dete može ozbiljno početi da razmišlja o studiranju muzike.
-Deca mogu da naprave prve korake ka muzičkoj karijeri.
Šta vi možete da uradite?
-Postoji mnogo mogućnosti ukoliko je vaše dete odlučilo da se bavi muzikom. Spektar je širok: od sviranja, do muzičkog novinarstva. Pribavite detaljne informacije i sa detetom prodiskutujte o svim opcijama.
Izvor: YUMAMA