- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.978
Staju radovi na Svetoj Gori
Ugrožena obnova Hilandara
B. Kuljanin| 18. 09. 2010. - 00:02h| Foto: N. Raus| Blic Online
Obnova Hilandara, nakon požara 2004. godine, po svom obimu i složenosti najveći je restauratorski poduhvat u Evropi i u njemu učestvuju najbolji majstori graditeljski i restauratori Srbije. Prvi od izgorelih konaka Sinodik konak iz 1814. godine je u potpunosti obnovljen. Obnavlja se i zaštićen je od propadanja Paraklis Svetog Nikole iz sedamnaestog veka, prepokriven je krov pirga Svetog Đorđa, najstarije građevine na Hilandaru iz dvanaestog veka, a najveći radovi su na Velikom konaku iz 1816. godine, najvažnijem za monaški život na Hilandaru. Za obnovu je potrebno još 25 miliona evra bez kojih nema nastavka radova.
Fotografije sa izložbe „Hilandar, sedam godina posle“
Izložbom u kragujevačkom Narodnom muzeju „Obnova Hilandara - šest godina posle“, koju je otvorio vladika šumadijski Jovan, najavljena je velika nacionalna kampanja za prikupljanje sredstava koja još nedostaju za otklanjanje posledica požara iz 2004. godine u kojem je u vatrenoj stihiji nestalo više od polovine objekata manastira Hilandara. Za obnovu manastira Hilandar potrebno je 25 miliona evra i ukoliko se u što skorije vreme ne nađu sredstva, preti opasnost da radovi stanu, a vredna družina građevinara raziđe.
- Zbog nedostatka sredstava, obnovitelji Hilandara razmišljaju o pauzi koja nije dobra. Za pet godina, koliko intenzivno radimo, okupili smo jezgro radnika iz cele Srbije, Hilandar je najveće restauratorsko gradilište u Evropi i najbolja konzervatorska ekipa okupljena na jednom mestu. Ako bismo prekinuli radove, bili bismo u velikom škripcu i majstori, koji su godinama obučavani, rasturili bi se - kaže Mirko Kovačević, autor izložbe i glavni arhitekta obnove Hilandara.
Vladika šumadijski Jovan i gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović na otvaranju izložbe
Na strahote vatrene stihije od pre šest godina podsećaju izložene fotografije, predmeti koji govore o skromnom životu hilandarskih monaha, komadi nagorelih greda, iskrivljene gvozdene šipke koje su služile za ojačavanje zidina manastira.
- U požaru je uništeno više od polovine manastirskog utvrđenja. Potpuno su uništene najstarije autentične monaške kelije iz 16. veka, izgoreli su Beli, Veliki i Stari konak, Dohija. Na sreću, sačuvano je ogromno nasleđe, temelji naše kulture i duhovnosti. U riznici, arhivi, crkvi, paraklisima i skrivnicama čuva se preko 1.200 ikona, od kojih neke spadaju među najlepše primerke vizantijske umetnosti neprocenjive vrednosti, stotine rukopisnih povelja, desetine hiljada rukopisa i starih knjiga - kaže Srđan Stefan Milenković iz Zadužbine Svetog manastira Hilandara.
U toku su i velika ispitivanja sleganja tla, koje je i uzrok požara iz 2004. godine. Ono je izazvalo pucanje dimnjačkih kanala i iz skrivenih rupa vatra se proširila na grede, a zatim i na konake. Danas, šest godina posle trećeg velikog požara u istoriji svetog Hilandara, manastir je veliko gradilište i u obnovi sa graditeljima iz cele Srbije su i monasi.
- Duh Hilandara i dalje živi. Bratstvo se podmladilo i uvećalo i sad preko 40 monaha živi na Hilandaru. Ne samo da se monaštvo povećava, već pristižu i mladi sveštenici, tako da je požar, što jeste paradoksalno, podstakao ne samo fizičku obnovu građevina, već i duhovnu obnovu u bratstvu. Nadamo se da će, ako se nastavi pomoć države i drugih plemenitih ljudi, manastir povratiti stari sjaj i biti uzorna srpska kuća koja baštini preko osam vekova svog postojanja - kaže Milenković.
Pored Velikog konaka, koji treba da se završi iduće godine, preostaje još obnova Belog konaka i konaka Igumenarija, gde je požar i izbio. Prema rečima vladike Jovana, značaj Hilandara ne može se smestiti u nekoliko knjiga ili izložbi.
- Hilandar ostaje naša večita nikad do kraja ispričana i napisana priča. Ulaganjem u obnovu Hilandara ulažemo u sebe i odužujemo se onima koji su Hilandar obnavljali kroz vekove - rekao je vladika Jovan.
Pomoć za obnovu
SMS-om na broj 1198 (godina osnivanja Hilandara) svaki građanin može da lično da prilog obnovi manastira. Akciju vode zadužbina, „Telekom“ i „Vip“, a uskoro će im se pridružiti i „Telenor“.
Ugrožena obnova Hilandara
B. Kuljanin| 18. 09. 2010. - 00:02h| Foto: N. Raus| Blic Online
Obnova Hilandara, nakon požara 2004. godine, po svom obimu i složenosti najveći je restauratorski poduhvat u Evropi i u njemu učestvuju najbolji majstori graditeljski i restauratori Srbije. Prvi od izgorelih konaka Sinodik konak iz 1814. godine je u potpunosti obnovljen. Obnavlja se i zaštićen je od propadanja Paraklis Svetog Nikole iz sedamnaestog veka, prepokriven je krov pirga Svetog Đorđa, najstarije građevine na Hilandaru iz dvanaestog veka, a najveći radovi su na Velikom konaku iz 1816. godine, najvažnijem za monaški život na Hilandaru. Za obnovu je potrebno još 25 miliona evra bez kojih nema nastavka radova.
Fotografije sa izložbe „Hilandar, sedam godina posle“
Izložbom u kragujevačkom Narodnom muzeju „Obnova Hilandara - šest godina posle“, koju je otvorio vladika šumadijski Jovan, najavljena je velika nacionalna kampanja za prikupljanje sredstava koja još nedostaju za otklanjanje posledica požara iz 2004. godine u kojem je u vatrenoj stihiji nestalo više od polovine objekata manastira Hilandara. Za obnovu manastira Hilandar potrebno je 25 miliona evra i ukoliko se u što skorije vreme ne nađu sredstva, preti opasnost da radovi stanu, a vredna družina građevinara raziđe.
- Zbog nedostatka sredstava, obnovitelji Hilandara razmišljaju o pauzi koja nije dobra. Za pet godina, koliko intenzivno radimo, okupili smo jezgro radnika iz cele Srbije, Hilandar je najveće restauratorsko gradilište u Evropi i najbolja konzervatorska ekipa okupljena na jednom mestu. Ako bismo prekinuli radove, bili bismo u velikom škripcu i majstori, koji su godinama obučavani, rasturili bi se - kaže Mirko Kovačević, autor izložbe i glavni arhitekta obnove Hilandara.
Vladika šumadijski Jovan i gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović na otvaranju izložbe
Na strahote vatrene stihije od pre šest godina podsećaju izložene fotografije, predmeti koji govore o skromnom životu hilandarskih monaha, komadi nagorelih greda, iskrivljene gvozdene šipke koje su služile za ojačavanje zidina manastira.
- U požaru je uništeno više od polovine manastirskog utvrđenja. Potpuno su uništene najstarije autentične monaške kelije iz 16. veka, izgoreli su Beli, Veliki i Stari konak, Dohija. Na sreću, sačuvano je ogromno nasleđe, temelji naše kulture i duhovnosti. U riznici, arhivi, crkvi, paraklisima i skrivnicama čuva se preko 1.200 ikona, od kojih neke spadaju među najlepše primerke vizantijske umetnosti neprocenjive vrednosti, stotine rukopisnih povelja, desetine hiljada rukopisa i starih knjiga - kaže Srđan Stefan Milenković iz Zadužbine Svetog manastira Hilandara.
U toku su i velika ispitivanja sleganja tla, koje je i uzrok požara iz 2004. godine. Ono je izazvalo pucanje dimnjačkih kanala i iz skrivenih rupa vatra se proširila na grede, a zatim i na konake. Danas, šest godina posle trećeg velikog požara u istoriji svetog Hilandara, manastir je veliko gradilište i u obnovi sa graditeljima iz cele Srbije su i monasi.
- Duh Hilandara i dalje živi. Bratstvo se podmladilo i uvećalo i sad preko 40 monaha živi na Hilandaru. Ne samo da se monaštvo povećava, već pristižu i mladi sveštenici, tako da je požar, što jeste paradoksalno, podstakao ne samo fizičku obnovu građevina, već i duhovnu obnovu u bratstvu. Nadamo se da će, ako se nastavi pomoć države i drugih plemenitih ljudi, manastir povratiti stari sjaj i biti uzorna srpska kuća koja baštini preko osam vekova svog postojanja - kaže Milenković.
Pored Velikog konaka, koji treba da se završi iduće godine, preostaje još obnova Belog konaka i konaka Igumenarija, gde je požar i izbio. Prema rečima vladike Jovana, značaj Hilandara ne može se smestiti u nekoliko knjiga ili izložbi.
- Hilandar ostaje naša večita nikad do kraja ispričana i napisana priča. Ulaganjem u obnovu Hilandara ulažemo u sebe i odužujemo se onima koji su Hilandar obnavljali kroz vekove - rekao je vladika Jovan.
Pomoć za obnovu
SMS-om na broj 1198 (godina osnivanja Hilandara) svaki građanin može da lično da prilog obnovi manastira. Akciju vode zadužbina, „Telekom“ i „Vip“, a uskoro će im se pridružiti i „Telenor“.