Ugljovodonici, kako im i ime kaže, sastoje se iz ugljenika - C i vodonika - H. Danas se život ne može zamisliti bez ugljovodonika. U tu grupu spadaju nafta i zemni gas. Naftini derivati su dizel, benzin, kerozin, parafin, petroleum,... Ugljovodonici sagorevanjem oslobadjaju veliku količinu toplotne energije.
Postojanje tolikog broja ugljovodonika je njegova priroda. Ugljenikovi atomi se mogu vezivati u veoma duge nizovem koji mogu da budu otvoreni i zatvoreni.
U nizovima kovalentne veze ima jednostruke, dvostruke i trostruke. Tip veze je osnova za dalju podelu na zasićene i nezasićene.
Zasićeni ugljovodonici su samo oni koji imaju samo jednostruke kovalentne veze.
Nezasićeni imaju bar jednu dvostruku ili trostruku kovalentnu vezu.
Nezasićeni se dalje dele na alifatčne i aromatične ugljovodonike.
Zasićeni se dalje dele na alkane (zasićene), alkene i alkine (nezasićene).
Veza izmedju C i H je krajnje nepolarna. Zato se ne rastvara u vodi, ali se rastvaraju u nepolarnim rastvaračima.
Ugljovodonici sa manje od 5 ugljenikova atoma su gasoviti. Oni koji ih imaju od 5 do 16 su tečni, a oni sa preko 16 su čvrsti.
Sledeća lekcija će biti o ALKANIMA.
Postojanje tolikog broja ugljovodonika je njegova priroda. Ugljenikovi atomi se mogu vezivati u veoma duge nizovem koji mogu da budu otvoreni i zatvoreni.
U nizovima kovalentne veze ima jednostruke, dvostruke i trostruke. Tip veze je osnova za dalju podelu na zasićene i nezasićene.
Zasićeni ugljovodonici su samo oni koji imaju samo jednostruke kovalentne veze.
Nezasićeni imaju bar jednu dvostruku ili trostruku kovalentnu vezu.
Nezasićeni se dalje dele na alifatčne i aromatične ugljovodonike.
Zasićeni se dalje dele na alkane (zasićene), alkene i alkine (nezasićene).
Veza izmedju C i H je krajnje nepolarna. Zato se ne rastvara u vodi, ali se rastvaraju u nepolarnim rastvaračima.
Ugljovodonici sa manje od 5 ugljenikova atoma su gasoviti. Oni koji ih imaju od 5 do 16 su tečni, a oni sa preko 16 su čvrsti.
Sledeća lekcija će biti o ALKANIMA.