U BiH se ljudska prava sve manje poštuju
Srna - 12.03.2011 16:21
SARAJEVO- Prošle godine je došlo do urušavanja i pada postignutog nivoa u poštovanju ljudskih prava u BiH, tvrdi predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanović.
Ona je na konferenciji za novinare na kojoj je prezentovan Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH u 2010. godini istakla da su najveća i najbrojnija kršenja ljudskih prava, koja građani najteže podnose, u oblasti socijalnih prava.
Prema njenim riječima, više od 300 000 građana živi u stanju socijalne potrebe, nemaju nikakvu socijalnu podršku ili je ona minimalna, a najveći broj penzionera živi ispod granice egzistencijalnog minimuma. "Obim socijalnih prava je neujednačen, kako među entitetima, tako i kantonima u Federaciji BiH, što dovodi do nejednakog tretmana građana i nejednake dostupnosti ovim pravima među građanima BiH, dakle do njihove diskriminacije", navela je Jovanovićeva.
Kad je riječ o diskriminaciji, Jovanovićeva navodi da je ona i dalje široko rasprostranjena u zapošljavanju, javnim službama, obrazovanju, oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, stanovanju, jednom riječju u gotovo svim oblastima života i rada građana.
"Provođenje zakona o zaštiti od diskriminacije nakon godinu dana od njegovog donošenja nije ni počelo, dijelom zbog nerada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, dijelom zbog neadekvatnog i nepotpunog rada ombudsmena BiH, a dijelom zbog nesinhronizovanog rada nevladinih organizacija", rekla je Jovanovićeva i dodala da je u oblasti diskriminacije najteže nacionalnim manjinama.
Ona je istakla da je nezadovoljavajuće stanje i u funkcionisanju sudske vlasti, koja je izvor diskriminacije, kako zbog četiri pravna sistema koja nisu u potpunosti usklađena, pa dovode do nejednakog tretmana građana, tako i zbog neujednačene kaznene politike, različitog gonjenja za najteža krivična djela.
"Sudovi i tužilaštva su i dalje neefikasni i nedovoljno stručni u svom radu, ali i dalje zavisni od politike, a dio se sudskih presuda, pa i one koje donose ustavni sudovi, ne izvršavaju", navela je Jovanovićeva.
Ona je naglasila da je problem i različita primjena krivičnih zakona na suđenjima osumnjičenim za ratne zločine. "Diskriminacija je da se jednima za ratne zločine sudi pred Sudom BiH, a drugima pred kantonalnim sudovima. Upitno je da li je objektivan onaj ko odlučuje šta je u nadležnosti Suda BiH, a šta kantonalnih sudova. Nema objektivnih faktora i postoji mogućnost diskriminacije", naglasila je Jovanovićeva.
Ona je istakla da u Helsinškom komitetu smatraju da bi uspostavljanje vrhovnog suda BiH doprinijelo usklađivanju sudske prakse i meritornom tumačenju zakona u ovoj oblasti, ili nekog posebnog suda za ratne zločine."Za ta krivična djela trebalo bi da sude sudovi na istom nivou", izričita je Jovanovićeva.
Prema njenim riječima, oblast u kojoj građani ostvaruju najveći broj ljudskih prava je izvršna vlast, koja i dalje teško prevazilazi birokratske metode u komunikaciji sa građanima. "Ona je spora, neefikasna, nestručna, uskraćuje građanima potrebnu pravnu pomoć, ne uključuje ih u postupke koje vodi, a provođenje konačnih rješenja, kada do njih i dođe, traje nedopustivo dugo, a nekada se nikad i ne provedu", upozorila je Jovanovićeva.
Helsinški komitet je zabrinut i stanjem u medijima, jer se dio njih stavio u funkciju političkih projekata, posebno u javnim emiterima, čime je narušena njihova nepristrasna uređivačka politika.
Srna - 12.03.2011 16:21
SARAJEVO- Prošle godine je došlo do urušavanja i pada postignutog nivoa u poštovanju ljudskih prava u BiH, tvrdi predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanović.
Ona je na konferenciji za novinare na kojoj je prezentovan Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH u 2010. godini istakla da su najveća i najbrojnija kršenja ljudskih prava, koja građani najteže podnose, u oblasti socijalnih prava.
Prema njenim riječima, više od 300 000 građana živi u stanju socijalne potrebe, nemaju nikakvu socijalnu podršku ili je ona minimalna, a najveći broj penzionera živi ispod granice egzistencijalnog minimuma. "Obim socijalnih prava je neujednačen, kako među entitetima, tako i kantonima u Federaciji BiH, što dovodi do nejednakog tretmana građana i nejednake dostupnosti ovim pravima među građanima BiH, dakle do njihove diskriminacije", navela je Jovanovićeva.
Kad je riječ o diskriminaciji, Jovanovićeva navodi da je ona i dalje široko rasprostranjena u zapošljavanju, javnim službama, obrazovanju, oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, stanovanju, jednom riječju u gotovo svim oblastima života i rada građana.
"Provođenje zakona o zaštiti od diskriminacije nakon godinu dana od njegovog donošenja nije ni počelo, dijelom zbog nerada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, dijelom zbog neadekvatnog i nepotpunog rada ombudsmena BiH, a dijelom zbog nesinhronizovanog rada nevladinih organizacija", rekla je Jovanovićeva i dodala da je u oblasti diskriminacije najteže nacionalnim manjinama.
Ona je istakla da je nezadovoljavajuće stanje i u funkcionisanju sudske vlasti, koja je izvor diskriminacije, kako zbog četiri pravna sistema koja nisu u potpunosti usklađena, pa dovode do nejednakog tretmana građana, tako i zbog neujednačene kaznene politike, različitog gonjenja za najteža krivična djela.
"Sudovi i tužilaštva su i dalje neefikasni i nedovoljno stručni u svom radu, ali i dalje zavisni od politike, a dio se sudskih presuda, pa i one koje donose ustavni sudovi, ne izvršavaju", navela je Jovanovićeva.
Ona je naglasila da je problem i različita primjena krivičnih zakona na suđenjima osumnjičenim za ratne zločine. "Diskriminacija je da se jednima za ratne zločine sudi pred Sudom BiH, a drugima pred kantonalnim sudovima. Upitno je da li je objektivan onaj ko odlučuje šta je u nadležnosti Suda BiH, a šta kantonalnih sudova. Nema objektivnih faktora i postoji mogućnost diskriminacije", naglasila je Jovanovićeva.
Ona je istakla da u Helsinškom komitetu smatraju da bi uspostavljanje vrhovnog suda BiH doprinijelo usklađivanju sudske prakse i meritornom tumačenju zakona u ovoj oblasti, ili nekog posebnog suda za ratne zločine."Za ta krivična djela trebalo bi da sude sudovi na istom nivou", izričita je Jovanovićeva.
Prema njenim riječima, oblast u kojoj građani ostvaruju najveći broj ljudskih prava je izvršna vlast, koja i dalje teško prevazilazi birokratske metode u komunikaciji sa građanima. "Ona je spora, neefikasna, nestručna, uskraćuje građanima potrebnu pravnu pomoć, ne uključuje ih u postupke koje vodi, a provođenje konačnih rješenja, kada do njih i dođe, traje nedopustivo dugo, a nekada se nikad i ne provedu", upozorila je Jovanovićeva.
Helsinški komitet je zabrinut i stanjem u medijima, jer se dio njih stavio u funkciju političkih projekata, posebno u javnim emiterima, čime je narušena njihova nepristrasna uređivačka politika.