PREDSTAVNICI ZAVODA, PRIRODNjAČKOG MUZEJA I PMF-a UPOZORAVAJU NA NELEGALNU TRGOVINU BILjNIM I ŽIVOTINjSKIM VRSTAMA
Turisti kradu prirodno blago
Izvor: Dan 14-02-2011
~Crna Gora je otvorena zemlja sa stotinama hiljada turista godišnje, a pojedini od njih "odmaraju" sakupljajući našu floru i faunu, kaže Bulić~Čim je nešto izvan kontrole o njemu ne znamo ništa, samo možemo da nagađamo, kaže Vizi
Nelegalna trgovina biljnim i životinjskim vrstama prisutna je u Crnoj Gori, ali se ne zna u kojem obimu, jer se niko ne bavi kontrolom u toj oblasti. Stručnjaci upozoravaju da fali adekvatan sistem kontrole, ali i da u Crnoj Gori nije poznato koje se vrste mogu iznijeti van granica.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode Zlatko Bulić izjavio je "Danu" da je Crna Gora otvorena zemlja sa stotinama hiljada inostranih turista godišnje, a pojedini od njih, kako kaže, "odmaraju" sakupljajući našu floru i faunu.
- Teško je reći u kojoj mjeri je nelegalna trgovina prisutna, ali postoji i teško je kontrolisati. Sakupljanje se ne vrši samo u zaštićenim područjima, već po cijeloj državi. Postoji nesklad između dozvola koje daje Agencija za zaštitu životne sredine po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za sakupljanje nezaštićenih komercijalno značajnih vrsta biodiverziteta, pa čak i zaštićenih vrsta koje se sakupljaju isključivo u naučno-istraživačke svrhe sa velikim brojem istraživača, studentskih stru*čnih ekskurzija, kao i naučnih kolekcionara koji bez bilo kakve dozvole, posjećuju pojedine atraktivne prostore, speleološke objekte, pa čak i zaštićene prostore, i sakupljaju priodnjački materijal – ocijenio je Bulić.
Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja činjenica što na graničnim prelazima i one koji su dobili dozvolu za sakupljanje niko ne kontroliše, tako da se i nema pravi uvid šta je stvarno sakupljeno na terenu.
- Šta je tek sa onim koji se nijesu obratili za izdavanje dozvole? Crna Gora izuzetno bogata biodiverzitetom uvijek je privlačila botaničare, zoologe, prirodnjake, planinare i ljubitelje prirode, kako sa prostora eks Jugoslavije, tako i užeg i šireg inostranstva. Neki od njih kao pasionirani kolekcioniri, jer se radi o izuzetno informisanim ljudima, posjećuju Crnu Goru i traže najkarakterističnije lokalitete i predstavnike biodiverziteta, sakupljaju ih i na taj način nanose štete rijetkim i endemičnim vrstama. U najskorije vrijeme ove probleme treba razmotriti na kompleksan način kroz pojačani inspekcijski nadzor, kaznenu politiku i kontrolu na graničnim prelazima – smatra Bulić.
Direktor Prirodnjačkog muzeja Ondrej Vizi upozorava da postoji nelegalna trgovina biljnim i životinjskih vrstama, ali da se u Crnoj Gori ne zna u kojem obimu, jer tu oblast niko ne kontroliše.
- Kolekcionari predstavljaju problem. Nedovoljna je saradnja između naučnih institucija. Naprosto se ne poštuju pravila koja su važeća. Ako dođe neka naučna ekipa u park, treba da bude definisano šta se može, a šta ne može. Međutim, kod nas dođu i rade šta hoće i ponesu šta hoće. To je problem. U normalnim uslovima nijedna nova vrsta ne bi smjela da bude iznesena iz Crne Gore. Međutim, čim je nešto izvan kontrole o njemu ne znamo ništa. Samo možemo da nagađamo. Kontrolom u toj oblasti bi trebalo da se bavi država i njene strukture. To je državni posao – smatra Vizi.
Rukovodilac Odsjeka za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Vladimir Pešić ističe da Crna Gora nije izuzetak kada je u pitanju nelegalna trgovina biljnim i životinjskim vrstama.
- Postoje institucije koje bi time trebalo da se pozabave, a to je Zavod za zaštitu prirode – kaže Pešić.
M.M.K.
Strane ekspedicije pustoše pećine
Pešić dodaje da je crnogorski Zavod za zaštitu prirode jedinsteven u svijetu, jer nema svoj sajt na kojem bi posjetioci mogli dobiti korisne informacije.
- Dakle, ljudi koji sa strane dođu da posjete Crnu Goru ne mogu da saznaju koje biljne i životinjske vrste su zaštićene, jer Zavod nema sajt. Svake godine dolaze ljudi koji iznose materijal iz Crne Gore, pogotovo iz nekih ekosistema, koji su osjetljivi. Pojedine strane ekspedicije uzimaju vrste iz crnogorskih pećina, a sve uz obrazloženje da nijesu znali da li je to zabranjeno ili ne. Trgovina zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama je na trećem mjestu u svijetu nakon trgovine drogom i oružjem – zaključio je Pešić.
Turisti kradu prirodno blago
Izvor: Dan 14-02-2011
~Crna Gora je otvorena zemlja sa stotinama hiljada turista godišnje, a pojedini od njih "odmaraju" sakupljajući našu floru i faunu, kaže Bulić~Čim je nešto izvan kontrole o njemu ne znamo ništa, samo možemo da nagađamo, kaže Vizi
Nelegalna trgovina biljnim i životinjskim vrstama prisutna je u Crnoj Gori, ali se ne zna u kojem obimu, jer se niko ne bavi kontrolom u toj oblasti. Stručnjaci upozoravaju da fali adekvatan sistem kontrole, ali i da u Crnoj Gori nije poznato koje se vrste mogu iznijeti van granica.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode Zlatko Bulić izjavio je "Danu" da je Crna Gora otvorena zemlja sa stotinama hiljada inostranih turista godišnje, a pojedini od njih, kako kaže, "odmaraju" sakupljajući našu floru i faunu.
- Teško je reći u kojoj mjeri je nelegalna trgovina prisutna, ali postoji i teško je kontrolisati. Sakupljanje se ne vrši samo u zaštićenim područjima, već po cijeloj državi. Postoji nesklad između dozvola koje daje Agencija za zaštitu životne sredine po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za sakupljanje nezaštićenih komercijalno značajnih vrsta biodiverziteta, pa čak i zaštićenih vrsta koje se sakupljaju isključivo u naučno-istraživačke svrhe sa velikim brojem istraživača, studentskih stru*čnih ekskurzija, kao i naučnih kolekcionara koji bez bilo kakve dozvole, posjećuju pojedine atraktivne prostore, speleološke objekte, pa čak i zaštićene prostore, i sakupljaju priodnjački materijal – ocijenio je Bulić.
Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja činjenica što na graničnim prelazima i one koji su dobili dozvolu za sakupljanje niko ne kontroliše, tako da se i nema pravi uvid šta je stvarno sakupljeno na terenu.
- Šta je tek sa onim koji se nijesu obratili za izdavanje dozvole? Crna Gora izuzetno bogata biodiverzitetom uvijek je privlačila botaničare, zoologe, prirodnjake, planinare i ljubitelje prirode, kako sa prostora eks Jugoslavije, tako i užeg i šireg inostranstva. Neki od njih kao pasionirani kolekcioniri, jer se radi o izuzetno informisanim ljudima, posjećuju Crnu Goru i traže najkarakterističnije lokalitete i predstavnike biodiverziteta, sakupljaju ih i na taj način nanose štete rijetkim i endemičnim vrstama. U najskorije vrijeme ove probleme treba razmotriti na kompleksan način kroz pojačani inspekcijski nadzor, kaznenu politiku i kontrolu na graničnim prelazima – smatra Bulić.
Direktor Prirodnjačkog muzeja Ondrej Vizi upozorava da postoji nelegalna trgovina biljnim i životinjskih vrstama, ali da se u Crnoj Gori ne zna u kojem obimu, jer tu oblast niko ne kontroliše.
- Kolekcionari predstavljaju problem. Nedovoljna je saradnja između naučnih institucija. Naprosto se ne poštuju pravila koja su važeća. Ako dođe neka naučna ekipa u park, treba da bude definisano šta se može, a šta ne može. Međutim, kod nas dođu i rade šta hoće i ponesu šta hoće. To je problem. U normalnim uslovima nijedna nova vrsta ne bi smjela da bude iznesena iz Crne Gore. Međutim, čim je nešto izvan kontrole o njemu ne znamo ništa. Samo možemo da nagađamo. Kontrolom u toj oblasti bi trebalo da se bavi država i njene strukture. To je državni posao – smatra Vizi.
Rukovodilac Odsjeka za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Vladimir Pešić ističe da Crna Gora nije izuzetak kada je u pitanju nelegalna trgovina biljnim i životinjskim vrstama.
- Postoje institucije koje bi time trebalo da se pozabave, a to je Zavod za zaštitu prirode – kaže Pešić.
M.M.K.
Strane ekspedicije pustoše pećine
Pešić dodaje da je crnogorski Zavod za zaštitu prirode jedinsteven u svijetu, jer nema svoj sajt na kojem bi posjetioci mogli dobiti korisne informacije.
- Dakle, ljudi koji sa strane dođu da posjete Crnu Goru ne mogu da saznaju koje biljne i životinjske vrste su zaštićene, jer Zavod nema sajt. Svake godine dolaze ljudi koji iznose materijal iz Crne Gore, pogotovo iz nekih ekosistema, koji su osjetljivi. Pojedine strane ekspedicije uzimaju vrste iz crnogorskih pećina, a sve uz obrazloženje da nijesu znali da li je to zabranjeno ili ne. Trgovina zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama je na trećem mjestu u svijetu nakon trgovine drogom i oružjem – zaključio je Pešić.